StoryEditorOCM
Šibeniksvaka čast

Šibenik je dobio jednog od najmlađih biologa s objavljenim znanstvenim radom. Srednjoškolac Sebastian Ćato otkrio tri nove vrste kukaca

Piše Toni Veljača
15. siječnja 2022. - 14:15

Šibenik je dobio vjerojatno jednog od najmlađih biologa s objavljenim znanstvenim radom. Priznajemo, vijest je i nas itekako zatekla, to više kada smo vidjeli o kome se radi. Naime, Sebastian Ćato je sedamnaestogodišnji mladić, učenik trećeg razreda Srednje strukovne škole u Šibeniku, smjera agroturistički tehničar. Sebastian se još od malih nogu zainteresirao za istraživanje biljnog svijeta, a od prošle godine počeo je fotografirati i kukce, uglavnom na širem šibenskom području.
- Uglavnom sam fotografirao samoniklo bilje, zabilježio sam do sada jako puno vrsta, nove i nije baš jednostavno pronaći. Kako se ljeti biljke uglavnom sasuše, s vremenom sam se u potpunosti posvetio fotografiranju životinjskog svijeta, skakavaca, leptira, bogomoljki i sličnog - rekao nam je Sebastian.

Potvrda iz Zagreba

Fotografirajući biljke i kukce u blizini Vrtnog centra Dubrava, gdje odrađuje školsku praksu, Sebastian je zabilježio tri nove vrste, jednog zrikavca i dva skakavca. Kako je i naveo u svom radu, Xya pfaendleri je skakavac, prvi put pronađen u Dalmaciji, skakavac Eyprepocnemis plorans prvi put je pronađen u cijeloj Hrvatskoj, dok je zrikavac Rhacocleis annulata prvi put zabilježen i u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Da Sebastianovo otkriće ne padne u zaborav, pobrinuo se Josip Skejo, asistent na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Skejo je Sebastiana upoznao preko aplikacije iNaturalist, gdje je Sebastian objavljivao fotografije samoniklog bilja, a s vremenom i kukaca.
- Fotografije zrikavca i skakavaca sam pokazao Skeji, koji je stručnjak u tom području. Odmah mi je i potvrdio da se radi o novoj vrsti na ovom našem području, točnije, o sicilijanskoj vrsti. Na početku ih nije bilo jednostavno identificirati, srećom, uhvatio sam više primjeraka, fotografirao sam im genitalnu ploču, koja služi za identifikaciju i onda više nije bilo sumnje da se radi o novim vrstama na našem podneblju.

Znanstveni radovi

Sebastianovo otkriće toliko je značajno da je vrijedno i znanstvenog rada. Shvatio je to i Skejo, koji ga je potaknuo da rad i napiše. Naravno, uz njegovu pomoć. Konačno, znanstveni časopis Natura Croatica objavio je Sebastianov rad pod nazivom “Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia”.
- Trebalo mi je negdje oko dva tjedna da napišem rad. Srećom, Skejo mi je dao smjernice i pomogao formirati, da tako kažem kostur rada, koji sam ja onda popunjavao informacijama vezanim za sam pronalazak novih vrsta. U rad je uključen i Dean Zagorac kao koautor. Dean je u Sloveniji zabilježio istu vrstu zrikavca, pitao sam ga želi li da njegov nalaz bude uključen u rad, pristao je i tako sam dobio koautora u svom prvom radu - naglasio je Ćato.
Sebastian će, otkrio nam je, uskoro biti koautor na još jednom znanstvenom radu. Ovoga puta riječ je o bogomoljkama.
- Pronašao sam dvije vrsti bogomoljki, do sada još uvijek nezabilježene kod nas. Skejina kolegica je autorica tog rada, a ja sam se u tu priču uključio sa svoja dva primjerka. Rad izlazi uskoro - istaknuo je Sebastian.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix/Hanza Media

Ljubav prema biljnom i životinjskom svijetu, kaže nam Sebastian, nije uspio prenijeti i na svoje vršnjake.
- Pa, zapravo, ne poznajem nikoga od mojih vršnjaka a da ga zanimaju kukci i samoniklo bilje - kroz smijeh će Sebastian pa dodaje kako mu ponekad prijatelji pošalju fotografiju nekog kukca, ali više iz zafrkancije.
Sebastiana ćete s fotoaparatom najčešće sresti na području Vodica, gdje i živi. Trenutačno radi na još jednom zanimljivom projektu.

- Najčešće fotografiram na području Vodica, uglavnom na krševitim područjima, iako sam od lani počeo obilaziti područja brda Okit i našeg zaleđa jer je nešto drugačija klima nego uz more. Želja mi je istražiti floru Vodica i popisati sve biljne vrste koje se nalaze na tom području. Do sada sam zabilježio 600 biljnih vrsta. Ako budem zadovoljan rezultatima, nadam se da ću do kraja godine napisati rad i na tu temu - ističe Sebastian.

Hibrid hrasta

Spomenimo da je upravo na brdu Okit pronašao i hibrid dvaju naših hrastova.
- Pronašao sam hibrid hrasta kitnjaka i hrasta crnike, nisam to još potvrdio, ali mislim da sam na dobrom tragu - tvrdi ovaj zanimljivi mladić.
Nada se Sebastian da će mu hobi uskoro postati i profesija. Želja mu je upisati studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U tijeku su, kaže, pripreme za maturu.
- Nadam se da će mi se ispuniti želja. Biologija mi dobro ide iako je zadnje dvije godine nemamo kao predmet u školi pa ću morati uložiti dodatne napore da savladam sve gradivo koje mi je potrebno za maturu - naglasio je Sebastian, ali i upozorio na manjkavosti školskog sustava.

- Mislio sam da ću objavom znanstvenog rada dobiti dodatne bodove na maturi, međutim, i nije tako. Šteta, pisat ću Ministarstvu pa možda naprave kompromis - kroz smijeh će Sebastian.
Sebastianu podrške ne manjka, pogotovo od roditelja, za koje kaže da su se s vremenom priviknuli na njegov neobičan hobi.
- Doma mi se ispod kreveta suši herbarij, dok u škrinji imam doslovno ladicu sa zamrznutim kukcima. Mater se navikla, zasad se sa svim nosi jako dobro - sa smiješkom će Sebastian.
Samo da ne zamijeni kukce sa spizom, dodajemo.
- Ma neće, nema straha - zaključio je ovaj srednjoškolac, za kojeg ćemo, uvjereni smo, još čuti.

20. travanj 2024 00:25