StoryEditor
ŠibenikJoso Smolić

Šibenčanin na čelu Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika: ‘Kronično fali radne snage, Neka zanimanja i obrti izumiru!‘

Piše Katarina Rudan
27. studenog 2021. - 18:11

Na nedavno održanom 33. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore u Šibeniku (od 14. do 16. studenoga), predstavnici struke i resornih institucija razmatrali su stanje poslovanja i probleme koji muče turističko-ugostiteljski sektor u vrijeme pandemije, kao i mogućnosti prevladavanja, ili, bolje reći preživljavanja i opstanka ove obrtničke djelatnosti u Covid krizi te mjere oporavka kada pandemija jednog dana ostane iza nas.

- Glavna tema Kongresa bile su posljedice koje je pandemija COVID-a ostavila u sektoru turizma i ugostiteljstva te koje su mogućnosti za oporavak. Jedna od tema bila je gastronomska – kako ustrajati u tomu da proizvodi naših domaćih proizvođača budu još više zastupljeni na stolovima restorana. Naravno, neizostavno i goruće pitanje s kojim je naš sektor suočen godinama bilo je i nedostatak kvalificirane radne snage - rekao je uvodno naš sugovornik Joso Smolić, predsjednik Županijske obrtničke komore i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. Posljedice pandemije, nastavio je, nisu toliko vidljive u zatvaranju obrta, koliko u financijskim učincima.

- Prema podacima s kojima raspolažemo, od 2019. godine do prije nekoliko dana u Hrvatskoj je zatvoreno nešto manje od šest posto ugostiteljskih obrta što je za posljedicu imalo i oko tri posto manje uposlenih, što nije zabrinjavajuće, tako da danas imamo oko 12.000 ugostiteljskih objekata. Ono što je pogubno jest podatak da su ti isti ugostiteljski obrti ostvarili više od 40 posto manje prihoda nego 2019. godine. I tu je sada onaj veliki upitnik – što i kako nastaviti dalje jer se kraj pandemiji ne nazire, a mogu nas snaći i neke nove epidemiološke mjere – kaže Smolić.

Vladine mjere i dalje nužne

Situacija u sektoru ugostiteljstva u Šibensko-kninskoj županiji istovjetna je onoj na nacionalnoj razini. S tim, navodi Smolić, što se broj obrta u pandemiji čak nije smanjio.

- Imamo oko 800 ugostiteljskih obrta uključujući i one koji rade samo u turističkoj sezoni, a vrlo mali broj je u pandemiji zatvoren. Neki se otvaraju, tako da mogu reći da su brojke u tom smislu relativno stabilne. Za razliku od kolega u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a ja pod tim pojmom podrazumijevam sve što je nekoliko kilometara udaljeno od obale Jadrana, mi smo imali jako dobru turističku sezonu i to nas je na neki način ove godine „izvuklo“.

Međutim, za oporavak kompletnog sektora, što su i zaključci našeg Kongresa, potrebno je učiniti puno više, a to su kratkoročne i dugoročne mjere za oporavak i rast ugostiteljskog sektora. Kratkoročne mjere odnose se na vrijeme dok traje pandemija. Najave mogućih dodatnih epidemioloških mjera i ograničenja poslovanja koja za sobom povlače pad prometa i direktnu financijsku štetu za vlasnike ugostiteljskih objekata, nužno mora pratiti i plan gospodarskih mjera - navodi Smolić. Dodaje da su troškovi, energent i hrana, znatno porasli, inflacija je tu, a cijene usluga zbog konkurentnosti ugostitelji se ne usude povećavati, pa je marža sve manja.

- Zbog toga tražimo od Vlade da nas i dalje prate gospodarskim mjerama za očuvanje radnih mjesta i naknadu fiskalnih troškova sve dok nam okolnosti ne dopuste rad u punom kapacitetu. Naravno, svjesni smo toga da ne možemo od države tražiti obeštećenje za izgubljene prihode zbog Covid krize, svjesni da država nema novaca, jer država smo mi i ako nemamo mi nema niti ona - kaže Smolić.

image
Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a
Nikša Stipaničev/Cropix

PDV i ukidanje poreza na potrošnju

Jedan od zaključaka i prijedloga mjera za oporavak i rast ugostiteljskog sektora kad pandemije više ne bude, koji je s Kongresa upućen Vladi, je sniženje stope PDV-a na 13 posto za pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića, toplih napitaka, vina i piva.

- Na taj način će nam ostati prostora za povećanje plaća i investiranje jer ugostiteljstvo je jedno živo tkivo koje mora pratiti trendove kako bismo bili konkurentni i mogli opstati. Nadalje, tražimo potpuno ukidanje poreza na potrošnju na piće, koje je definirano Zakonom o financiranju lokalne samouprave i kreće se od jedan do tri posto. I prije ove krize tražili smo smanjenje PDV-a i ukidanje poreza na piće, ali do toga nije došlo. Ponavljam i ponavljat ću dokle god se to ne riješi, da u Republici Hrvatskoj jedino ugostitelji plaćaju porez na piće. Nije mi poznato da je iti jedna država uvela taj ekstra porez ugostiteljima što je jedno veliko opterećenje.

Dakle, svako piće koje se proda u ugostiteljskom objektu opterećeno je s 28 posto poreznog davanja: 25 posto PDV-a i tri posto poreza na potrošnju. To je neodrživo - ustvrdio je Smolić. S Kongresa je nadležnima poručeno da je potrebno dozvoliti radno vrijeme iza ponoći svim onim ugostiteljskim objektima koji za to ispunjavaju uvjete temeljem rješenja o minimalno tehničkim uvjetima, uz obvezno predočavanje COVID potvrde na ulazu. Također je naglašeno da je Nacionalni program oporavka i otpornosti u segmentu ugostiteljstva potrebno maksimalno približiti i prilagoditi potrebama sektora kako bi se osiguralo dostizanje ciljeva zelene i digitalne tranzicije te povećala dodana vrijednost sektora.

Mijenjati sustav strukovnog obrazovanja

Još je jedan veliki problem koji muči ne samo ugostiteljski i hotelijerski sektor, već obrtništvo u cjelini. Nedostatak kvalitetne radne snage koja je ključ održivosti i razvoja obrtništva i poduzetništva.

- To je sveopći problem o kojem se govori godinama, ali ako ne učinimo ništa i dalje ćemo kaskati, a naši mladi ljudi će odlaziti u druge europske zemlje u kojima su za isti posao daleko, daleko bolje plaćeni. Treba zbog toga smanjiti porezno opterećenje i stvoriti uvjete da plaće mogu pratiti rast troškova života i ljudima omogućiti dostojan život. Prošla su vremena kad su radnici tražili poslodavce u sektoru ugostiteljstva, sada je obratno. Poslodavac vapi za kvalitetnim kadrom, a uvjete postavlja radnik. Danas, na primjer, vi ne možete konobara dobiti za neto plaću ispod tisuću eura, a kuhara i duplo više. Neće raditi ispod te cijene, a ako dolazi iz drugog mjesta poslodavac mu osigurava stan i hranu. To je zakon tržišta, ponuda i potražnja - veli Smolić.

Zbog nedostatka radne snage, nastavlja, ugostitelji su primorani, posebno u sezoni kad je posla i najviše, zaposliti i nedovoljno kvalitetnu radnu snagu, jer drugog izbora nemaju. Ipak, smatra da je i taj problem moguće riješiti uz dva uvjeta: unaprjeđenje obrazovanja za obrtnička zanimanja i kroz promociju i jačanje strukovnog obrazovanja.

- Roditelji koji su odgovorni za svoju djecu i institucije odgovorne uz sustav obrazovanja trebali bi djecu usmjeravati da se školuju za potrebe tržišta rada, a ne za evidenciju na Zavodu za zapošljavanje. Osnivači srednjih škola, a to su uglavnom županije, o tomu bi trebali itekako voditi brigu. Svaka, pa tko i naša županija trebala bi imati ili ima plan gospodarskog razvoja i kao osnivač srednjih škola ima mehanizme kojima može jačati strukovno obrazovanje. Ne fali u našoj županiji samo ugostiteljskih radnika, nemamo mesara, vodoinstalatera, pekara, mehaničara, građevinske struke i drugih zanatlija. I ono što je izuzetno važno, treba se okrenuti jedinstvenom modelu strukovnog obrazovanja koje podrazumijeva tri dana teoretske i tri praktične nastave.

image
Nikša Stipaničev/Cropix

U našoj županiji uglavnom se primjenjuje klasični model, pet dana u školi, jedan na praksi. Čast iznimkama. I što nam se događa? Ono malo mladih koji završe trogodišnje školovanje za određeni zanat, završavaju na Zavodu za zapošljavanje i čekaju. To su dobro plaćena zanimanja, međutim obrtnik hoće „gotovog meštra“, a netko tko je samo jedan dan u tjednu išao na praksu nema potrebno iskustvo i vještine.

Da bismo dobili dobrog meštra, moraju se svi promijeniti: i roditelji, i Županija i škole, ali i moji obrtnici. Oni su ti koji moraju tu djecu uzeti u svoje radionice i naučiti ih zanatu. Sve pretpostavke imamo, potrebno je samo malo više dobre volje i suradnje - rekao je na kraju Smolić.

Umiru tradicijski obrti, 'rađa' se IT sektor
Na području Šibensko-kninske županije danas djeluje 3.555 obrta koji u prosjeku zapošljavaju troje djelatnika. U Udruženju obrtnika Knin aktivna su 323 obrta, u drniškom 193, u Udruženu obrtnika Murter-Pirvac-Tisno 498, u Vodicama 622, a preostalih 1.919 je na području koje pokriva Udruženje obrtnika Šibenik.

- Udruženju obrtnika Šibenik, osim grada Šibenika, pripadaju općine Rogoznica, Primošten i Skradin i tu bilježimo porast obrta. Prije desetak godina na tom području je bilo između 1500 i 1600 obrta, 2019. ih je bilo oko 1900, a danas je dvadesetak više. Moram reći da je obrtništvo na područjima Knina i Drniša „pokosila“ ekonomska kriza 2008., 2009. godine i gotovo prepolovila broj obrta.

Važno je istaknuti da se mijenja i struktura obrtništva. I dalje je najviše obrta u uslužnim djelatnostima, ne uključujući ugostiteljstvo i turizam jer se ono vodi kao zasebna djelatnost, zatim proizvodno zanatstvo, prijevoz, trgovina i drugi.

Nažalost, izumiru tradicijski obrti. S druge strane imamo mladih visokoobrazovanih ljudi koji koriste potpore za samozapošljavanje i zbog pogodnosti otvaraju obrt za koji nisu potrebna velika ulaganja, paušalci su pošto se do 300.000 kuna godišnjeg prihoda ne plaća PDV-e, jednostavnije je knjigovodstvo. I ono što u zadnje vrijeme primjećujemo, upravo iz tih razloga raste broj obrta u IT sektoru – kaže Smolić.

23. siječanj 2022 16:42