StoryEditor
ŠibenikEvo prigode

Šibenčani ne mare za postavljanje štedljivih fasada; Deseterokatnica na Bualima prva i jedina je zgrada obnovljena u našem gradu

13. siječnja 2020. - 23:21

Krajem siječnja Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja raspisat će još jedan natječaj za energetsku obnovu višestambenih zgrada u sklopu zamašnog projekta započetog 2016. godine, s budžetom većim od milijardu kuna.

 

Najavljenim natječajem raspodijelit će se oko 300 milijuna kuna, od čega su nepovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj oko 60 posto. No, kao i dosad, odaziv suvlasnika stambenih zgrada iz Šibenika bit će minoran.

 

 

 

 

Prema informacijama iz tvrtke “Birostan”, koja upravlja najvećim dijelom stambenog fonda u gradu, na skorašnji natječaj za energetsku obnovu odlučili su se prijaviti suvlasnici dviju zgrada koje čine tzv. kompleks Robne kuće (City life). Koliko je poznato, to je sve, makar je nakon energetske obnove “Solarisove” deseterokatnice u Preradovićevoj ulici br. 15 prije godinu-dvije izgledalo da će interesenata biti dosta više. To je zasad prva i jedina obnovljena stambena zgrada u Šibeniku preuređena prema kriterijima uštede topline.

 

Sumoran izgled

 

Pa ako su domaći navikli na sumoran izgled cijelih stambenih blokova, pomireni i s tim da griju ili hlade ulicu premda se energetskom obnovom postižu značajne uštede u potrošnji energije (oko 66 posto), oljuštene fasade šibenskih višekatnica izgrađenih prije nekoliko desetljeća, i otada jedva dotaknutih radi održavanja, još će dugo kao ružan prizor duž glavne gradske prometnice upadati u oči namjernicima i turistima.

 

A Šibenik ima neskrivene turističke ambicije i u tom smjeru ide mu sve bolje. Turizam je, međutim, nespojiv s nižim komunalnim standardima poput zapuštenih fasada, a ništa bolje nije u cijeloj Dalmaciji, kažu u “Birostanu”. Ne računajući javne objekte, Zadar je energetski obnovio samo 7-8 stambenih zgrada, u Splitu, drugom po veličini hrvatskom gradu, samo ih je na 30-ak postavljena štedljiva obloga, a u Dubrovniku ni jedna zgrada nije energetski obnovljena! Doduše, žbuka se ljušti i s mnogih pročelja stambenih objekata u Zagrebu...

 

 

 

 

Prema podacima resornog ministarstva, u posljednje četiri godine energetski su preuređene 584 višestambene zgrade s 11 tisuća kućanstava. Uloženo je 730 milijuna kuna, od čega su nepovratna sredstva više od 405 milijuna, a najveći uspjeh na natječajima, s daleko najviše obnovljenih objekata, upisuje Primorsko-goranska županija, zatim varaždinska regija.
 

Borivoj Mitrić, prokurist “Birostana”, nipošto nije zadovoljan kriterijem prema kojem će se raspodijeliti 300 milijuna kuna u predstojećem natječaju krajem mjeseca. Smatra da bi distribuciju novca za energetsku obnovu zgrada trebalo pravičnije raspodijeliti na hrvatske regije, premda u Ministarstvu tvrde da je raspisivanje natječaja najpoštenije, bez pogodovanja ikome.

 

Uredna dokumentacija

 

– Nedavno smo sudjelovali u radionici priređenoj u Zagrebu, te su nas predstavnici Ministarstva izvijestili da će novca na ovom natječaju biti premalo za sve zainteresirane. Zbog toga će kriterij biti “najbrži prst” – onaj tko se prije prijavi na natječaj s urednom dokumentacijom uzviknut će “Bingo!” i početi sa subvencioniranom obnovom fasade – negoduje Mitrić.

 

Jer, europski novac za energetsku obnovu dobila je hrvatska država, a ne nekakav “najbrži prst”, te smatra da nije korektno ni to da na kraju ciklusa ulaganja u energetsku obnovu urbani prsten Rijeke bude preporođen, a ostali dijelovi zemlje ostanu i dalje s oronulim, slabo izoliranim fasadama stambenih zgrada.

 

Zato predlaže da Ministarstvo svakoj županiji odredi iznos novca u skladu s prethodno iskazanim interesom. Ako se ne iskoristi, neka se natječajno dodijeli dalje, no Ministarstvo će, napominje, prema svemu sudeći, ostati pri svome.

 

Raspodjela po županijama, dodaje, sigurno bi ohrabrila neke suvlasnike. Ne puno, ali barem bi se riješilo nekoliko zgrada u svakom ciklusu, jer je sadašnjim načinom provedbe natječaja i u psihološkom smislu teže podnijeti trošak od nekoliko desetaka tisuća kuna za obveznu projektnu dokumentaciju koju izrađuju ovlašteni uredi građevinskih inženjera i nakon toga troška ne proći na natječaju.

 

 

 

 

Doduše, ograđuje se Mitrić, ništa se ne može prigovoriti suvlasnicima koji su pošteno se natječući pod propisanim uvjetima ostvarili mogućnost subvencionirane energetske obnove, budući da u Šibeniku i nije bilo zainteresiranih, premda su suvlasnici zgrada dobro informirani.

 

Prema procjenama, za najavljenih 300 milijuna kuna bit će dosta zainteresiranih, barem 500-600, no sredstva su dostatna za energetsku obnovu 120 zgrada. Neka ih bude i više, no ostat će ih ispod crte u najboljem slučaju sigurno 50 posto, drži Borivoj Mitrić. Zato će Ministarstvo, prema najavama, u srpnju najvjerojatnije raspisati još jedan natječaj.

Zbog otplate kredita skuplja pričuva

– Stanari ustuknu kad ih obavijestimo da bi se pričuva podigla s prosječnih 100 na 500-600 kuna radi otplate kredita ako se poduhvate energetske obnove zgrade i tako nekoliko godina – govori Borivoj Mitrić. Nema jednoznačan odgovor na pitanje zašto je interes za energetsku obnovu fasada toliko slab u Šibeniku i Dalmaciji, premda takav zahvat automatski povećava vrijednost nekretnine. No, dobar dio problema leži u tome što je najveći dio stambenog fonda prodan bivšim nositeljima stanarskog prava sa skromnijim primanjima, koji sada trebaju održavati dvije trećine zajedničkih dijelova svake zgrade. Pri tome je pričuva ostala na razini etalonske cijene stambenog kvadrata od 500 eura (1,5 kuna umjesto realnih 2,5-3 kune) premda su stanovi poskupjeli više nego dva puta.
I Zakon nalaže korekcije, međutim, bez ikakvih sankcija. Najbolje bi bilo kada bi sami suvlasnici predložili povišenje iznosa pričuve, nastavlja Mitrić, podsjećajući na to da upraviteljske tvrtke poput "Birostana" ne mogu ništa više osim sugerirati, budući da vlasnici imaju posljednju riječ. Ovako, zaključuje, proizlazi da je skuplje godišnje održavanje jednog prosječnog auta nego stana kojem vrijednost raste… Pa kako je onda moguće solidno održavati višemilijunsku vrijednost zajedničkih dijelova zgrada izgrađenih prije pola stoljeća?

Izdvojeno

11. srpanj 2020 13:57