StoryEditor
Šibenikveliki projekti

San ili java: Evo kako će Šibenik izgledati 2020. godine; Mandalina će imati komunalne vezovi, a i Dolačani će odahnuti jer više neće biti poplava

5. rujna 2018. - 13:23

Deset milijuna kuna košta treća, pretposljednja faza uređenja komunalne lučice Vrnaža u Mandalini, u izvedbi tvrtke "Sarađen", najboljeg ponuđača na natječaju.

Nositelj ove zamašne investicije započete 2016. godine, prve i zasad jedine takve u zemlji i najvećeg komunalnog projekta u županiji, Županijska je lučka uprava, uz financiranje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, županijske uprave, Grada Šibenika i u manjoj mjeri vlastitim sredstvima. Završetak je predviđen 2020. godine i taj rok zasad ničim nije doveden u pitanje, govori ravnatelj Željko Dulibić, najavljujući u istoj godini i završetak drugog velikog šibenskog komunalnog pothvata pod kapom njegove institucije, sanaciju Doca protiv plime i poplava. Zahvat će biti financiran po jednakom modelu kao i vezovi za građane u Vrnaži i potom će se u kvartovima na suprotnim krajevima grada u pogledu komunalnog uređenja moći odahnuti "za idućih 100 godina".

Počela treća etapa

Radovi na trećoj etapi u Mandalini počeli su ovih dana, nakon djelomičnog završetka istočnog dijela, ispod željezničke pruge, a na redu je izgradnja tzv. platoa, sa suhim dokom, dizalicom, hangarom i recepcijom buduće komunalne lučice namijenjene isključivo za plovila Šibenčana. Nakon završetka, tijekom 2020., Vrnaža, donedavno neuređena, zapuštena bočata baruština koja izgleda poput kakvog deponija s improviziranim vezovima i neuređenom obalom, primit će u sigurnu luku najviše 700 brodica i s time će, za pristupačnu cijenu od 200 kuna godišnje po dužnome metru plovila, uvelike biti riješen višedesetljetni problem šibenskih malih kapetana s uređenim komunalnim vezovima kakvih do ovoga zahvata nije ni bilo.
Izgradnja mandalinske lučice, međutim, ne osigurava samo prijeko potrebne vezove građanstvu, nego i primjereno urbanizira gradsku četvrt u kojoj se na području Kulina, poduzimanjem turske Dogus grupe, već nekoliko godina odvija turizam za probranu klijentelu u luksuznom hotelu i marini za megajahte.
– Kada dogodine završi aktualna treća faza radova, inače zbog trase kolektora dosta složena i financijski zahtjevna, u Vrnaži će biti još 150 vezova uz 200 postojećih iz prve etape, točno onoliko koliko je brodova zatečeno u moru i na suhome prije početka izgradnje 2016. godine – napominje Dulibić.

Druga faza djelomično

Druga, ili istočna faza projekta u Mandalini, na što se prostorno nastavlja izgradnja platoa, završena je djelomično, objašnjava Dulibić. ŽLU je, naime, ostao "kratak" za nekoliko milijuna kuna potrebnih da bi se nakon uređenja obale osim valobrana postavilo i potrebnih pet pontona, te će zasad biti jedino dvije pontonske sekcije. Ta je etapa inače bila financijski zahtjevnija od prve zbog duže obale i većih pontona, no potrebnih pet milijuna kuna za kompletiranje opreme na moru pribavit će se iduće godine, a slično tome i u trećoj fazi naknadno će se osigurati novac za montažni hangar, recepcije i brodsku dizalicu nosivosti 8,5 tona, napominje Dulibić.
Sve će prema projektu biti kompletirano 2020., kada će izgradnja komunalne lučice Vrnaža završiti okončanjem posljednje, financijski najmanje zahtjevne četvrte etape na sjevernom dijelu, gdje ostaje urediti 200-tinjak metara obale za smještaj još 100 brodica, na potezu do ulaza u kompleks Dogus grupe.
Za deset milijuna kuna namijenjenih radovima u trećoj etapi, od čega je Ministarstvo namirilo sedam, Županija 1,8 milijuna, a ostalo će pokriti Grad Šibenik, ŽLU se prijavio na natječaj resornog ministarstva radije tražeći sredstva za novu fazu projekta nego da bi dovršili drugu etapu. Besmisleno bi bilo, procijenjeno je, da se kompletiraju prva i druga faza a da plato ostane neuređenim. Od države je, uostalom, lakše dobiti novac za uređenje obale nego za kupnju pontona, objašnjava Dulibić.
Ravnatelj ŽLU-a ponosi se činjenicom da je od idejnog rješenja izgradnje Vrnaže prezentiranog 2013. godine do početka radova proteklo svega tri godine, a i 700 prijavljenih vlasnika brodica svjedoči koliko je bila ispravna odluka da se u Vrnaži gradi isključivo komunalna lučica.

A sad sanacija Doca

– Vrnaža je svakako jedinstven primjer u Hrvatskoj da Ministarstvo sufinancira komunalne vezove, jer se dosad ulagalo isključivo u izgradnju operativnih obala i trajektnih pristaništa. I za posljednjeg boravka u Šibeniku prije nekoliko mjeseci ministar Butković je potvrdio ne samo da će do kraja podupirati projekt Vrnaže, nego da će sredstva Ministarstva biti uložena i u sanaciju Doca – podsjeća Dulibić najavljujući drugi važni šibenski projekt, prezentiran u idejnoj fazi također uoči lokalnih izbora 2013. godine, otkako Šibenikom upravlja administracija gradonačelnika Željka Burića.

U Docu najmanje postoji problem komunalnog veza, budući da isti brodovi ostaju tamo gdje jesu. Naime, u pitanju je rana u infrastrukturi samoga središta Šibenika, jer i za malo jače kiše ili plimnog razdoblja Dolac poplavi tako da sva prizemlja budu pod vodom.

– U skladu s dogovorom u Ministarstvu, ŽLU će od Grada Šibenika zatražiti da se već za iduću godinu za sanaciju Doca osiguraju znatnija sredstva, da bi projekt vrijednosti oko 15 milijuna kuna mogao završiti u iduće dvije godine.

Gradsko vijeće već je donijelo prijedlog o izmjeni DPU-a Pekovac, koji treba promijeniti zbog pontona na tom dijelu koje idejni projekt sanacije Doca ne predviđa i to će biti završeno do kraja godine, do kada bi Gradsko vijeće moglo odobriti i proširenje lučkog područja od "topova kod Muzeja do Vala", što je s gradskom upravom već načelno dogovoreno. Istodobno, ŽLU će nastaviti s izradom projektne dokumentacije: slijedi ocjena o potrebi utjecaja projekta na okoliš, zatim izrada glavnog projekta i građevinska dozvola. Od sedam milijuna predviđenih za početne radove u 2019., Ministarstvo bi, predviđa, sudjelovalo s tri, četiri milijuna kuna, ostalo bi podijelili Grad i Županija, te bi se u istom iznosu i omjeru ulaganja u najboljoj situaciji nastavilo i 2020. godine, kad ide i četvrta faza Vrnaže.

Dolac se neće promijeniti

Dulibiću za kraj slijedi i pitanje kako se osjeća kao "prorok u vlastitom selu", budući da je kroz smijeh napomenuo da mu znaju prigovarati da najveće projekte radi "na svome" s obzirom na dvije bake Mandalinke, a otac je Dolačanin, te je i Dulibić u Docu proveo dio djetinjstva. Premda od samog početka gradska uprava gradonačelnika Željka Burića čvrsto stoji iza projekta sanacije Doca, Dolačani upravo Dulibića – ponekad javno, a puno više po kuloarima – prozivaju da je to ne baš sretno rješenje za njegov i njihov kvart, a naročito im je trn u oku proširenje prometnice jer smatraju da će s time u Dolac nagrnuti još više vozila.

– Prilika za raspravu o tom projektu pokazat će se prilikom rasprave o izmjenama spomenutog DPU-u Pekovca. No, sve one koji su zaboravili da je idejni projekt bio prezentiran prije nekoliko godina podsjećam da se u pogledu vizure Dolac neće nimalo promijeniti, osim što će postojeći mandroči, položeni na čelične stupove – pilone, biti pomaknuti za pet metara naprijed, a obala, utonula na velikom dijelu čak 80-ak centimetara, za tri metra prema moru – kaže Dulibić. S tim će se, osim šire prometne komunikacije naročito važne za interventna vozila, dobiti također ugodna šetnica pod koju će, prema projektu, biti ugrađena i posebna cijev za odvodnju plimnih i oborinskih voda. Ni prolaznicima, kako je sada, nije jednostavno kretati se Docem.
– Naposljetku, na gradskoj je upravi da tu prometnicu po volji zatvori za vozila jer je predviđena zbog sigurnosnih razloga. To je isključivo stvar kasnijeg komunalnog upravljanja – zaključuje Željko Dulibić.

 

Država dosad uložila 30 milijuna kuna

Koliko košta Vrnaža
Država dosad uložila 30 milijuna kuna

– Sve je dosad izvedeno bez ijednog problema i smatram to velikim uspjehom projektanta, izvođača, a i nas investitora koji nadziremo poslove – ističe Dulibić, ne propuštajući navesti da je lučica opremljena pontonima domicilnog, NCP-ova Marineteka dokazanog izvan zemlje, koji se jedini prijavio na međunarodni natječaj. Projekt Vrnaže je, nastavlja, prepoznat i financijski poduprt u resornome ministarstvu zahvaljujući također Jadranki Fržop, pročelnici županijskog Odjela za pomorstvo, koja je neko vrijeme bila Butkovićeva pomoćnica u Ministarstvu. Pitanje je i kako bi se okončao bez državnog novca, budući da se, nakon geotehničkih ispitivanja i golemih nanosa mulja koji je trebalo izvaditi radi sigurnog sidrenja pontona, utvrdilo da će na kraju koštati 50 milijuna kuna, 12 milijuna više od iznosa procijenjenog u idejnom projektu, a Ministarstvo je dosad uložilo 30 milijuna.

15. svibanj 2021 19:23