StoryEditorOCM
Šibeniknoćna mora

Ruglo grada: Štekati su ‘pojeli‘ Šibenik, neki su toliko ‘lijepi‘ da se od njih pada u nesvijest

Piše Marija Lončar
9. srpnja 2024. - 13:06

Turisti naviru sa svih strana, sezona se zakuhtava, a ugostiteljski štekati odavno su "pojeli" grad! Iz godine u godinu sve agresivnije nadiru, svakako izgledaju i pojavljuju se na mjestima gdje bi se najmanje mogli očekivati te su gotovo potpuni okupirali šibenske trgove, ulice, zelene površine...

Otežali su život građanima, osobito onima u gradskoj jezgri. Zbog njih se moraju birati drugi putovi ako se želi šetati ili samo proći gradskom jezgrom. Osim ako prolaznik ne posjeduje zavidne manevarske, pa i akrobatske, vještine kretanja. No i to za čas padne u vodu, ako se u rukama nose dvije ili tri vrećice, guraju djeca u kolicima ili je riječ o osobi s invaliditetom!

Štekati su postali noćna mora ne samo tijekom sezone, nego i u ostatku godine kada se stolovi, stolice i suncobrani pretvaraju u ruglo grada jer ih velika većina ugostitelja ne uklanja s javne površine nego ih ostave skupljene na hrpama i opasane lancima pretvarajući tako najatraktivniji i kulturno najznačajniji i najljepši gradski prostor u kakvo neuredno skladište!

Šekati su počeli toliko dominirati prostorom, pa čak i našom svijesti, da je, primjerice, Ulica Božidara Petranovića većini poznata po "trgu četiri štekata", a ne po sakralnom spomeniku, pravoslavnoj crkvi Uspenja Presvete Bogogorodice.

Problem sa ugostiteljskim terasama nije samo njihov broj i to što osvajaju sve više javnih "kvadrata" nego i to što zaklanjaju spomeničku baštinu. Pročelja crkava, starih palača i drugih zdanja više se dobro i ne vide od svih tih stolova i stolica, ogromnih suncobrana i tendi te svakojakih ukrasa od obješenih kanavača, ukrštenih kuhača, tiramola, umjetnog cvijeća zakačenog na zidovima do plastičnih, betonskih, kamenih i svakakvih drugih pitara sa nikako njegovanim i održavanim zelenilom.

image

Štekat do štekata, sunobran do suncobrana

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Doživljaj kamenog mediteranskog grada kakav je Šibenik na pojedinim je lokacijama posve nemoguć. Primjerice, jedan od prelijepih, intimnih prostora u gradskom tkivu je i Dobrić, maleni trg sa svojom bunarskom krunom. Nekoliko posljednjih godina tim je prostorom zagospodario i njegov duh potpuno uništio štekat ograđen visokim drvenim pitarima, a bunarska kruna, koja se više ni ne vidi, osim ako se ne uđe u taj ograđeni prostor, pretvorena je u radnu površinu tog restorana.

Nevidljivi stari Šibenik

Ništa od starog Šibenika ne može se doživjeti ni na trgu na koji se prođe na putu od Dobrića prema rivi. Tolika koncentracija štekata na malom prostoru rijetka je i za šibenske prilike, a od sveg tog šarenila a, bome, i neukusa, prije će vas zaboljeli glava negoli ćete pomisliti "Vau, Šibenik Full of Life". Ili, masivni drveni stolovi i ogromne bačve sa zasađenim maslinama na Trgu Pavla Šubića I. kod zgade županijske uprave... Od te "ljepote" pada se u nesvijest. Doslovno, a ne metaforički!

Nisu to jedini primjeri kako šibenski štekati kradu njegovu kamenu i spomeničku ljepotu. Primjerice, tzv. Trg Medulić sve donedavno je bio mjesto gdje su turisti s Istoka, a vjerojatno i ne samo oni, ostajali bez dana pred rascvjetanom i razgranatom glicinijom. Sada bi se sirota biljka mogla okititi i sto puta većim cvjetovima – bilo bi joj uzalud. Od silnih suncobrana rastvorenih na štekatima nekoliko obližnjih restorana i hotela, stješnjenim na nevelikoj površini trga, ne vidi se više ni komadić neba, a kamoli velebna glicinija sa svojim prvo cvjetovima, a potom nježnim treperavim lišćem.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Nisu svi štekati ružni i neprilagođeni ambijentu u kojem se nalaze, naravno. Ali dovoljno je ružnih da grad poput Šibenika sebi to smije dopustiti, budući da svoju prepoznatljivost gradi na kulturi i baštini!

Dugogodišnji šibenski ugostitelj Ivica Močić Moca jedan je od onih koji je svjestan vrijednosti šibenske kulturne baštine, ali i izazova i problema s kojim se ugostitelji danas suočavaju. No, njegovi gosti pod voltima Gradske vijećnice nesmetano uživaju u pogledu na UNESCO-ovu ljepoticu – katedralu sv. Jakova.

-Mi se nastojimo uklopiti u prostor. Nisam se htio nametnuti velikim suncobranima. Trg mora biti uredan i mislim da nema potrebe da kada štekat prestane raditi da se ostavljaju suncobrani, stolovi, stolice... Mogli smo se i mi proširiti da štekat bude veći. Ali više stolova znači i više konobara, a danas vam nema tko raditi. Mislim da sam našao mjeru koja mi odgovora, jer želim održati kvalitetu. Što se tiče cijena štekata, plaćam mjesečno 800 eura. Osam eura puta 100 kvadrata. Nije puno, ali od studenog do travnja to je solidna stavka, ako ne radite i nema gostiju. Mi smo još na takvoj lokaciji da možemo raditi cijelu godinu. Najam štekata nije se dizao ove godine, lani je poskupio. Ali je zato sve drugo poskupjelo. Sve je teže i zahtjevnije raditi ovaj posao - kazao je Moca.

image

Nisu svi megalomani

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Pročelnik za komunalne poslove Grada Šibenika Joško Jurić smatra pak kako štekati pridonose ljetnom šušuru, no ističe da u svemu tome reda mora biti! Najavljuje i novinu u ovoj sezoni. Komunalni redari štekate neće obilaziti samo tijekom prijepodnevna, kao do sada, nego i popodne, odnosno navečer.

Reda mora biti

-Turistička ponuda Šibenika sve je bogatija i raznovrsnija, sve je više i turista i jasno je da svi žele iskoristiti taj trenutak. Komunalni redari svaki dan obiđu sve štekate u gradskoj jezgri i moram reći da većina njih poštuje ugovorene granice korištenja javne površine. Možda se ugostiteljima može činiti da jedan dodani stol nije problem, ali on smeta i nije u skladu s onim što se plaća. Svugdje gdje vidimo da je štekat samovoljno porširen, da se stavi više stolova, vlasnika štekata najprije upozorimo. Idu dva upozorenja, a treći put ide zapisnik i kazna – objašnjava Jurić i dodaje kako najmanje problema ima sa štekatima na rivi.

-Na rivi je kao po špagu, ali štekati u užem dijelu grada popodne i predvečer se prošire. Ujutro kada naši komunalci prođu sve bude u redu, ali za vrijeme večere oko 20 posto vlasnika ugostiteljskih objekata u tom dijelu grada doda još dva ili tri stola više – navodi Jurić i kategorički odbacuje optužbe nezadovoljnih građana kako je za poplavu štekata na svakom "kantunu" kriva gradska uprava koja to koristi samo da napuni gradsku kesu.

image

Joško JUrić, prvi šibesnki "komunalac"

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

-To nije točno. Već ove sezone uveli smo i popodnevne smjene za dva komunalna redara i oni će obilaziti teren da bi pratili hoće li netko, kada dođe vrijeme večere, staviti koji stol više – uvjerava nas Jurić, ali napominje kako njegov odjel ne može utjecati na izgled štekata, kao što ne odlučuje ni tko će, po kojoj cijeni i koliku javnu površinu dobiti na korištenje. To je, ističe, u rukama Odjela za gospodarenje gradskom imovinom, dok "komunalci" samo provjeravaju poštuju li se uvjeti potpisanog ugovora. Među ostalim i to plaća li se uredno zakupljenja površina od 13 eura po metru četvornom mjesečno, ako štekat radi od 1. svibnja do 1. listopada. Ako se prostor zakupi cijelu godinu, iznos je niži i mjesečno iznosi osam eura po "kvadratu".

-Mi samo provjeravamo poštuju li se ugovori. Je li neki štekat lijep ili nije, to vrednuju i sami turisti – kazuje Jurić i nglašava kako će se već sljedeće godine uočiti promjene u politici štekata, ne navodeći, međutim, o čemu je riječ. Dodaje kako se u gradskoj upravi ozbiljno razmišlja o tomu kako regulirati primjeren izgled štekata, a u to bi, dodaje, trebali biti uključeni i konzervatori. Podsjeća kako je i prije 15ak godina bio na čelu Odjela za komunalne poslove kada je u mandatu gradonačelnice Nede Klarić donesen pravilnik, među ostalim, i o izgledu tendi na štekatima. No, nitko se toga nije pridržavao i sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.

O izgledu štekata i tomu koliko su "zapošešali" gradsku jezgre, nerijetko na štetu percepcije i doživljaja kulturne baštine, Joso Smolić, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i ugostitelj s lokalom na šibenskoj rivi, ima jasan stav.

Nismo najgori

-Kad je riječ o tomu kako izgledaju naši štekati i kako koristimo javne površine nismo najbolji, ali nismo ni najgori u zemlji. Dobro to znam, jer sam svugdje bio. U sredini smo, ali može i treba bolje od toga – poručuje Smolić te smatra kako u mijenjanju dosadašnjih pravila moraju biti uključeni i ugostitelji.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

-Grad Šibenik takve bi odluke trebao donositi u dogovoru s nama. Ako se mijenjaju neka pravila trebala bi se donijeti već sada kako bi mogla zaživjeti za dvije godine, da se ugostitelji mogu pripremiti. Treba im vremena za to. Ako su sada kupili nove suncobrane ili pergolu to su investicije. Jedna pergola, tj konstrukcija za tendu za 50-ak metara četvornih košta oko 50 000 eura. Pergole za razliku od suncobrana nisu mobilne, one su zavidane za pod. Sada ih svi stavljaju i mislim da je to ljepše od reklamnih suncobrana koji su i manje sigurni ili da ceradama zatvaramo štekate. Toga je u Makarskoj bilo puno kada su odlučili uvesti red. Pergole su i na Trgu bana Jelačića i na Cvjetnom u Zagrebu, modernije su i prihvatljivije – uvjeren je drugi čovjek HOK-a.

Poput Jurića, i Smolić ponavlja kako reda mora biti aludirajući na ostavljene stolice, stolove i suncobrane zimi na štekatu, ali se pita gdje da ugostitelji ostave tu opremu? Možda bi im u tome Grad mogao pomoći, baš kao što Vodice, kaže, imaju drugačiju praksu u davanju javne površine u koncesiju.

-Vodice sklapaju ugovor s ugostiteljima na pet godina, a ne na godinu kao Šibenik i plaća se godišnje, a ne mjesečno kao kod nas. Ugostiteljima je to prihvatljivije. Također u Šibeniku praksa za štekate nije ujednačene. Nekima je dozvoljeno da stave pod, nekima nije. Mi sami, eto, peremo kamene ploče – kazuje Smolić.

Turizam i štekati šibenska su stvarnost, a od onoga koji zaklanja pogled na neko pročelje crkve ili palače, za Smolića postoji i gora verzija.

-Ako ne bude nikoga da smeta u prolazu i svi budemo prolazili samo do svog portuna i kuće, nema ni tu sriće – rezolutan je Smolić.

image

Teško da će turisti za uspomenu moći snimiti staru šibenskui crkvu sv. Duha

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Gdje je nestao Dobrić? Ostali su samo drveni visoki pitari kao ograda štekata i njegovi suncobrani

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Trg na Meduliću odavno su zagušili štekati

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Kod bivšeg kina Šibenik javni je prolaz, ali i skladište ostavljene stare ugostiteljske opreme

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Masivne bačve i betonski pitari na velikom kamenom trgu

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Pitari iz neke prošle sezone?

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Nije bitno kako se uklapa, glavno da je ograđeno

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image

Na šibenskoj rivi konstrukcije za tende su zavidane za kamene ploče, iako pročelnik za komunalne poslove kaže da to nije dopušteno

Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

 

09. srpanj 2024 13:07