StoryEditor
Šibenikpogled unazad

Retrovizor Ive Mikuličina: ‘Goran Pauk još nije pronašao posao?! To je šibenska sramota‘

Piše Ivo Mikuličin
21. studenog 2021. - 19:08

Paukova priča je šibenska sramota

- Paukova priča o tome da još uvijek nije našao novi posao, ruku na srce, naša je šibenska sramota. Pustimo na stranu podjele na HDZ-ovce, SDP-ovce i ine političare, ali bivši župan nije bilo tko. Riječ je o visoko obrazovanom čovjeku, koji je više od jednog desetljeća dobro obavljao svoj posao. Pa, nije valjda slučajno u dva mandata bio predsjednik udruge svih hrvatskih župana!? Pauka pamtim kao dobrog nogometaša i jednako uspješnog predsjednika na Šubićevcu. U njegovu mandatu Šibenik se vratio u Prvu ligu te prvi put izborio plasman u službene europske utakmice. Da ne govorim o Paukovoj ulozi u čuvenom „Oba su pala“, kad je kao topnik pogodio agresorski zrakoplov. Ako držimo do svoga grada, moramo dati ruku tom zaslužnom i sposobnom čovjeku - s nemalim ogorčenjem nam se telefonom javio 93-godišnji zadarski Šibenčanin dr. Tomislav Vrčić.

Zamjena za ratnu reparaciju!

Dobra je vijest da šibensko-slovensko brodogradilište „Iskra“ u Ukrajini gradi novi dok, dug 132 metara, koji će u budućnosti omogućiti remont brodova do 5 tisuća tona novosti. Posebna je zanimljivost, pak, da će novi dok zamijeniti znatno stariji i puno manji dok, koji je u šibensko remontno brodogradilište stigao jako davno. Kao, vjerovali ili ne, dio ratne reparacije koju je (bivša) Austro-Ugarska poslala Kraljevini Jugoslaviji za štete počinjene u Prvom svjetskom ratu!

Sve to nam je potvrdio direktor šibenskog brodogradilišta Roko Vuletić te dodao kako je austrougarski „reparacijski“ dok star više od 90 godina, odnosno da je u šibenskoj luci „instaliran“ davne 1924.

image
Roko Vuletić, direkto Iskra-brodogradilišta
Nikša Stipaničev/Cropix

Na Drini ćuprija

Jesmo li u minulim stoljećima na ovim prostorima bili puno mudriji i napredniji kad je riječ o pandemijama teških bolesti? Na to nas navodi i citat iz čuvenog djela nobelovca Ive Andrića „Na Drini ćuprija“, vezan za kugu i koleru koje su harale Sarajevom.

„Dok bolest vlada u nekom mjestu, ne idite tamo, jer se možete zaraziti, a ako ste u mjestu gdje bolest vlada, ne idite iz tog mjesta, jer možete zaraziti druge.“ Tako je Andrić citirao službenu uputu žiteljima Sarajeva iz tog teškog doba.
Sjajni imunolog dr. Zlatko Trobonjača samo se slatko nasmijao kad smo mu citirali rečenice velikog književnika te dodao:

"Čujem da je naglo poraslo zanimanje za cijepljenje u Šibeniku. Da dnevni redovi onih koji čekaju na cjepivo pred sportskom dvoranom na Baldekinu prelaze 200 osoba. Ja bih to ocijenio starom frazom 'Časno, ali malo kasno'. I dodao da je najmanje opasno cijepiti se treći put. "Ja sam to već učinio bez ikakvih posljedica. Nekim ljudima koji su to također učinili broj antitijela prelazi 20.000."

Mole Boga da ne dobiju posao!

Stara je šibenska izreka za one koji nisu voljni dizati se ranije i redovito odlaziti na posao „Oni traže posao, a mole Boga da ga ne nađu“. Kako drugačije tumačiti činjenicu da su nas u većem dijelu šibenskih hotela minulog ljeta služili konobari iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije!?

Možda je najbolja ilustracija stare šibenske izreke informacija koju smo dobili od Nelle Slavice, ravnateljice Nacionalnog parka Krka.

- Kad sam prije ljeta raspisala natječaj za 89 sezonskih radnika, javilo se samo 80 osoba, pa sam morala još jednom objaviti natječaj za još devet sezonskih radnika. Kako to objasniti nego nedostatkom želje da se zaposle - pita se Slavica.

image
Nella Slavica, ravnateljica Nacionalnog parka Krka
Nikša Stipaničev/Cropix

Klapa za Tavelića

- Ugodno sam se iznenadio kad sam pripremajući monografiju o prvom hrvatskom svecu, Šibenčaninu Nikoli Taveliću došao do podatka da je njegovu beatifikaciju ljeta 1970. godine u Rimu popratila i šibenska pisma mila. Da je na Trgu sv. Petra zapjevala klapa Šibenik, predvođena legendarnim tenorom Radoslavom Koštanom i kasnijim opernim pjevačem Nevenom Belamarićem. Vjerovali ili ne, u biskupiji sam pronašao i račun o putnim i boravišnim troškovima šibenskih pjevača, koji su uveličali veliki vjerski događaj za nas Hrvate, posebice za žitelje Krešimirova grada - otkrio nam je fra Ivan Bradarić nekoliko dana prije promocije monografije o sv. Nikoli Taveliću, održane u samostanu sv. Frane, kad se fra Ivan našao u dvostrukoj ulozi, gvardijana samostana i urednika monografije.

U Rim se ljeta 1970. godine uspomeni na sv. Nikolu Tavelića došlo pokloniti više od 20 tisuća Hrvata. Slična brojka, kad je riječ o pristiglim vjernicima, zabilježena je na rujanskoj fešti, organiziranoj iste godine u Šibeniku.

item - id = 1144786
related id = 0 -> 1149061
related id = 1 -> 1149052
07. prosinac 2021 00:45