StoryEditor
Šibenikdr. Željan Antulov

Razgovarali smo sa šibenskim liječnikom koji je prvi primio cjepivo, ima poruku i za sve teoretičare zavjera

Piše Marija Lončar
8. siječnja 2021. - 19:51
Dr. Željan AntulovNikša Stipaničev/Cropix

- Nama liječnicima želja je da se procijepi što više stanovništva, jer bolesnike od Covid-19 i smrt gotovo svakodnevno gledamo. Prosječni građani nemaju takvu percepciju opasnosti od bolesti Covid-19, iako mislim da se to sad mijenja jer je sve više onih koji u svojoj okolini imaju nekoga tko je obolio- govori to infektolog Željan Antulov i jedan je od liječnika Infektološkog odjela Opće bolnice Šibenik koji je od proljeća i pojave pandemije postao šibenski covid-odjel proširen na susjedni Odjel za uho, grlo, nos te od jeseni i na prostor dnevne onkološke bolnice s još više kreveta i nijedan, unatoč sadašnjem padu broja zaraženih novim koronavirusom, i dalje nije prazan.

Antulov je, poznato je, prvi zdravstveni djelatnik u gradu i županiji koji je primio, pred Novu godinu pristiglo, BioNTech-Pfizerovo cjepivo protiv korone.

Nije, kaže, ni trenutka dvojio hoće li se cijepiti ili ne, a to što je bio prvi, dogodilo se, reći će slučajno, jer je tog dana dežuran bio upravo on. Nikakve nuspojave nisu mu se dogodile, osim lokalne reakcije, tj. bolnost mjesta uboda. Ta mu je bol, smije se, dobro poznata i od cjepiva protiv gripe koje ne propušta nijedne godine. Zato podatke prema kojima je tek 40, odnosno 50 posto ljudi iz zdravstvenog sustava spremno cijepiti se, ipak ne tumači kao njihovo odbijanje ili sumnju u cjepivo.

- Taj podatak ne govori da su ti liječnici i zdravstveno osoblje protiv, možda više da žele pričekati ili misle da nisu prioritet. Zato je dobro da se rade popisi onih koji se žele cijepiti i da se znaju prioriteti, a to su oni koji rade na covid-odjelima ili covid-intenzivnim jedinicama, odnosno oni koji su u kontaktu s covid-bolesnicima, pa onda stariji od 65 godina, odnosno prema njihovim dijagnozama itd... Pogledajte, čak i jedna Amerika koja i sama proizvodi cjepivo nema dovoljnu količinu, pa se u znanstvenim krugovima vode i rasprave o tomu da se jedna doza cjepiva podijeli na dvoje ljudi. Smatra se da bi to bilo dovoljno imunogeno, a u kraćem roku moglo bi se procijepiti više stanovništva - ističe Antulov.

Domino efekt

Istina je, dodaje, priča o koroni medijski je jako eksponirana, ali smatra kako je to stoga jer se želi naglasiti koliko veliki problem ta bolest može stvoriti u društvu, ne samo za zdravlje ljudi, već i zbog mogućeg sloma zdravstvenog sustava što bi se, poput domino efekta, odrazilo i na ostale segmente društva.

- To je važan sustav u svakom društvu. Pa, najveća tvrtka u našoj županiji zapravo je bolnica. U medicini, statistički gledano, imamo stabilan broj svih oboljenja, ali kod Covid-19 imate prijetnju koja može poremetiti funkcioniranje zdravstvenog sustava, jer se stvara velik broj oboljelih s tendencijom eksponencijalnog rasta, pa sustav može biti toliko opterećen da osim covid-bolesnika postaju ugroženi i ostali pacijenti.

Zato je u cijeloj situaciji važno testirati što više građana kako bi se pratila situacija te na temelju toga određivale i epidemiološke mjere, ističe Antulov podsjećajući kako je o tomu često govorio upravo znanstvenik Ivan Đikić kritizirajući način na koji je te mjere donosio Nacionalni stožer civilne zaštite.

S druge strane, s obzirom da je korona postala glavna tema u cijelom svijetu oko koje se vrte svi razgovori i koja je promijenila svima živote, Antulova ne čudi ni to što je to kod velikog dijela građana izazvalo kotrareakcije.

- Korona je zaista previše eksponirana s ciljem da se tako upozori ljude da se drže mjera i da budu oprezni. Naravno, da to ima svoje nus-pojave i da se stvaraju grupe ljudi koji će postaviti pitanje je li to neka zavjera, virus stvoren u laboratoriju, je li cjepivo nastojanje uspostave kontrole nad čovječanstvom, imaju li neke tvrtke, Bill Gates i ekipa neku korist i sl. Ali, to je stvarno na razini teorije zavjere koje nemaju stvarno uporište. Što se u stvarnosti događa, možete vidjeti kroz prozor našeg odjela. Dogodila se bolest koja lančanom reakcijom remeti funkcioniranje društva. Ono što se lani dogodilo u Europi i svijetu, podsjeća na hollywoodske filmove o zaraznim bolestima. Nevjerojatno je da mi svi sada razgovaramo s maskama na licu, da ne rade kafići i slično...

Ali, tako jest. Nama koji radimo u zdravstvu, nemoguće je zamisliti da oko ove bolesti postoji teorija zavjere, jer svakodnevno gledamo oboljele i u strahu smo da ćemo se i sami zaraziti ili da ćemo zaraziti naše obitelji, da će netko umrijeti, da će nam se slomiti bolnički sustav... To je stalni srah koji traje već gotovo godinu dana i jedna velika psihička i fizička iscrpljenost!

Smanjenje se još ne vidi

Iako broj novozaraženih posljednjih tjedana uglavnom opada i u Šibensko-kninskoj županiji, Antulov kaže kako se broj pacijenata na covid-odjelu ne smanjuje.

-To smanjenje na našem se odjelu ne vidi. To su reperkusije iz one faze u prosincu kada smo imali velik broj oboljelih, pa sada dolaze i ljudi sa zakašnjelim komplikacijama. I dalje imamo oko 40 oboljelih i tjednima smo pri vrhu kapaciteta. Bolnica sada ima i dvije intenzivne jedinice od kojih je jedna samo za covid-pacijente i ona je puno veća od one obične, jer svi koji su na respiratoru i imaju teže simptome su bolesni od Covid-19. U Split sada idu samo oni kojima pluća uopće ne rade i respirator im više ne može pomoći te imaju potrebu za ECMO uređajem, tj. izvantjelesnom podrškom pluća i srca, a do sada smo, ako se ne varam, imali samo jednog takvog pacijenta.

I dok su se u proljeće i na šibenski covid-odjel primali pacijenti s blažim simptomima koji se danas u pravilu liječe kod kuće, u drugom, jesenjem valu situacija je posve drugačija. Hospitaliziraju se, reći će Antulov, uglavnom pacijenti koji trebaju kisik, imaju upalu pluća, težu kliničku sliku ili dodatne komplikacije.

- Već duže vrijeme ne primamo pacijente s lakšim ili srednjim, već samo s teškim oblikom bolesti Covid-19. Nama su najčešći pacijenti oni srednje životne dobi od 50- 60 godina koji imaju dosta burnu kliničku sliku. U početku budu dosta loše, onda ih mi uspijemo poboljšati da krenu nabolje, ali nakon nekoliko dana poboljšanja događa se naglo pogoršanje. To je zato, jer je njihov imunološki sustav još dosta jak i aktivan, a ovu bolest karakterizira da u drugoj fazi nastane pogoršanje zbog pretjerane imunološke reakcije. Zato ti ljudi nekada imaju tako snažne reakcije da preko noći završe na respiratoru. Imamo i smrtne slučajeve u tim godinama gdje ne bismo to očekivali.

Kod starijih pacijenata ta se klinička slika razvija dosta sporije i predvidljivije. Sada stvarno imamo bolest koja se ne ponaša kao nijedna do sada poznata zarazna bolest. Ni kao sepsa ni kao gripa, iako je to također respiratorna bolest. Kod Covid-19 većina problema događa se kada virus više nije u fazi replikacije kao u prvom tjednu kada se razmnožava i kada je pacijent zarazan. To je ta citokinska oluja o kojoj se često govori. Ukratko, Covid-19 je zaista nova bolest po tijeku, težini i nepredvidljivosti. Eto, imali smo sada i prvi put mladog pacijenta, 1980. i neko godište, koji je završio u intenzivnoj jedinici. Na sreću dobro se oporavio.

Drugačija terapija

O koroni se sada, nesumnjivo, puno više zna, pa je to rezultiralo i drugačijim terapijama.

- Sada puno više koristimo kortikosteroide u liječenju. U početku to nije bilo tako. Cijeli svijet je tada koristio klorokin, a Trump je govorio kako će se tim lijekom svi izliječiti. Sada je to posve zaboravljeno, kao i sumamed koji smo koristili nekada u kombinaciji s klorokinom. To je tada bio protokol, ali su kasnije istraživanja pokazala da nisu učinkoviti. Sada koristimo dekstametazon, stari protuupalni lijek koji doista ublažava kliničku sliku. Također, koristimo remdesivir, lijek napravljen za ebolu, ali on nije, kako se pomislilo, "antibiotik" za Covid-19, a u znanstvenim krugovima još se raspravlja ima li ga smisla uopće davati jer je njegov učinak relativan blag.

Mi ga ipak dajemo, jer nema nekih nus-pojava, kao jedan pokušaj liječenja. Valja reći da je ovo bolest s vrlo širokom paletom simptoma i zato je važno testirati se jer se i kod onih koji su imali nespecifičnu kliničku sliku, kao što su proljev, glavobolja, malaksalost, otkrilo da iza toga stoji Covid-19.

Nedavno smo imali pacijenticu koja je na neurologiju primljena zbog jake glavobolje. Mislilo se da ima krvarenje u glavi, moždani udar, aneurizmu i slično, a na kraju je bila korona iako žena nije razvila druge simptome. Treba reći i to da je ovo bolest koja, za razliku od gripe koja traje nekoliko dana ili tjedan, tek nakon petog dana postaje ozbiljna, a svima kojima se produži više od 10 ili 14 dana prijeti potencijalna opasnost od pogoršanja stanja.

Nažalost, smrtnost ljudi koji završe na respiratoru je vrlo visoka, Veća je od 50 posto i takva je situacija svuda, a oni koji prežive često imaju kronične posljedice na plućima- zaključio je Antulov.

Izdvojeno

05. ožujak 2021 10:49