Nakon što je 17. veljače obavljena tehnička primopredaja novog objekta dnevne bolnice, izgrađenog na lokaciji nekadašnjeg Očnog dispanzera u krugu županijske Opće bolnice Šibenik, u petak, 6. ožujka, zakazano je njezino svečano otvorenje. Povod je to za razgovor kojeg smo vodili s ravnateljicom ove zdravstvene ustanove, dr. Sanjom Jakelić, koja dio radnog vremena, radeći u struci kao dermatolog, provodi upravo u novom prostoru dnevne bolnice.
- Kao što vidite, još smo u fazi useljavanja, čišćenja i priprema ambulanti i ostalih prostora za početak rada. Svakako, najvažnije je da je ovaj izuzetno važan projekt za nas i naše pacijente priveden kraju. Useljavanje radimo u skladu s našim dnevnim aktivnostima, kako djelatnosti dermatologije tako i oftalmologije, jer ne može se preseljenje obaviti u jednom danu. Naime, pacijenti su naručeni na operacijske zahvate na Odjelu oftalmologije te u ambulante na svoje redovne preglede, koje su privremeno smještene u tzv. “maloj kući” pokraj Poliklinike, tako da očekujemo da će ovaj proces preseljavanja potrajati još koji dan. Nadam se da će do petka i svečanog otvorenja sve biti gotovo. Bit će to jedna mala, skromna svečanost koja je obavezni dio projekta, za kojeg smo dobili nešto više od 46 milijuna kuna bespovratnih sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim predstavnika Županije, koja je osnivač naše ustanove, na svečano otvoranje pozvani su i predstavnici ministarstva koji su sudjelovali u samom projektu, a to su Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova te Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU).
Prošlo je gotovo dvije godine od potpisivanja ugovora za financiranje projekta punog naziva “Poboljšanje pristupa dnevnoj bolnici oftalmologije i dermatologije i ostalim dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama Opće bolnice Šibensko-kninske županije”. No, tim projektom nije bila obuhvaćena samo izgradnja i opremanje objekta dnevne bolnice?
- Točno. Projekt je imao tri takozvana modula. Osim modula dnevne bolnice, drugi modul je trafostanica, a treći je kupnja uređaja za magnetsku rezonancu i uređenje prostora za njegov smještaj. Trafostanica je izgrađena, uređaj za magnetsku rezonancu je kupljen, a prostor u prizemlju Poliklinike, gdje su Ortopedske ambulante, uređen je i u funkciji. Sve je išlo prema planu. Dnevna bolnica ima oko 1200 kvadrata bruto površine na tri etaže i jedan polu-podrum u kojem su smješteni strojarnica i garderobe. Primarno, ovo je sada zgrada djelatnost oftalmologije pošto su u njoj i očni odjel, dnevna bolnica i očne ambulante. U jednom dijelu prizemlja i prvog kata smještena je dnevna bolnica dermatologije sa svojim pripadajućim djelatnostima u kojem će se jednim dijelom pridružiti i plastična i vaskularna kirurgija.
Manje kreveta
To je naša interna organizacija koju ćemo u slijedećih pet godina implementirati, jer se u tim djelatnostima prate određeni ciljevi ili indikatori.
Koji su glavni ciljevi koje biste trebali postići stavljanjem u funkciju dnevne bolnice i što ona znači pacijentima?
- Projekt dnevne bolnice izuzetno je važan za našu zdravstvenu ustanovu. Njezinim stavljanjem u funkciju povećat ćemo broj pacijenata koji se lijeće u dnevnoj bolnici, smanjit će se liste čekanja u operativnim zahvatima, a povećati broj zahvata u jednodnevnoj kirurgiji. Krajnji je cilj smanjiti broj prijema na akutne bolničke odjele, odnosno smanjiti broj dana ležanja pacijenata u bolnici, kroz unapređenje postojećih i uvođenje novih usluga dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije odjela oftalmologije i dermatologije. Naravno, operativne zahvate u jednom danu radit će se pacijentima čije zdravstveno stanje to dozvoljava. Kad se radi o operativnim zahvatima u oftalmologiju, u pravilu su to zahvati bez komplikacija i pacijenti dobrog općeg zdravlja. Oni mogu doći ujutro u dnevnu bolnicu, biti operirani i navečer otpušteni svojim kućama. Zbog toga će dnevna bolnica, pošto je u potpunosti financirana europskim novcem, u tom smislu biti nadzirana u narednih pet godina kako bi se vidjelo je li novac opravdano uložen. Dodala bih da su velike prednosti i za kolege liječnike i ostalo medicinsko osoblje koje će raditi u novoj, modernoj zgradi s vrhunskim, tehnološki najnaprednijim medicinskim uređajima i opremom.
Koliko je u konačnici cjelokupni projekt koštao?
- Sad kad smo sve priveli kraju i zbrojili troškove, ukupna vrijednost izvedenih radova i opremanje iznosi oko 47 milijuna kuna. Nova zgrada dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije s opremom koštala je, uključujući i PDV, oko 30 milijuna kuna, trafostanica oko pet milijuna kuna i adaptacija prostora za magnetsku rezonancu i kupnja uređaja oko 12 milijuna kuna.
Ortopedija seli na Očni odjel
Što namjeravate s prostorom Očnog odjela, nakon što se preseli u dnevnu bolnicu te s “malom kućom“ u kojoj su privremeno bile očne ambulante?
- Prostori neće ostati neiskorišteni. Tamo gdje je sada Očni odjel predvidjeli smo konačno riješiti problem prostora Odjela ortopedije s traumatologijom. Naime, poznato je da je ortopedija nakon obnove kirurgije, a od toga ima više od deset godine, ostala bez odjela i privremeno je smještena na Internom odjelu C. S obzirom na to da je ortopedija s traumatologijom jedna brzorastuća grana medicine, a imat ćemo dovoljno liječnika na tom odjelu, već kroz ovu godinu namjeravamo krenuti u adaptaciju tog prostora. U prostru “male kuće”, naš plan je smjestiti polikliničko-konzilijarni dio anesteziologije, a planiramo tu smjestiti i ambulantu za liječenje boli. Nekada davno takvu je ambulantu naša bolnica imala, ali je ona ukinuta zbog nedostatka kadra. Nažalost, potreba za takvom vrstom ambulante je rastuća i ove smo godine već započeli s edukacijom osoblja, tako da bismo i na taj način mogli pomagati našim pacijentima.
Spremni za koronavirus!
Kakva je situacija s kadrovima? Imate li dovoljno liječnika, medicinskih sestara i tehničara? Evo, vi ste ravnateljica ustanove, a odnedavno pola radnog vremena radite kao dermatolog. U čemu je problem?
- Nema tu nikakvih problema. Neke su kolegice na porodiljnom, neke na bolovanju, neki su na specijalizaciji i zato sam “uskočila“. Ali to nije niti loše. Volim raditi u struci, a i ne valja biti samo ravnatelj! Jedino što to zahtjeva puno veći angažman, no stignem sve. Inače, što se liječničkog kadra tiče određena fluktuacija ljudi postoji, prelazi se iz ustanove u ustanovu, tako da u bolnici imamo djelatnosti koje nam – rekla bih – kronično nedostaju.
Na primjer, trenutno smo u kardiologiji na svojevrsnom minimumu iako imamo ljude na specijalizaciji, ali one traju pet godina. Na radiologiji smo na najnižoj brojnoj granici i upravo u tim djelatnostima imamo najveće liste čekanja. Što je logično, jer tamo gdje imate manji broj izvršitelja, duže su liste čekanja. I u radiologiji imamo ljude na specijalizaciji, ali dok se oni vrate treba to prebroditi. Dobra vijest je da nam se sa specijalizacije vračaju tri anesteziologa što znači da ćemo moći povećati broj operativnih dana u bolnici, te otvoriti ambulantu za bol. Da zaključim, u ovom trenutku osim kardiologije i radiologije, u drugim djelatnostima nemamo nedostatak liječnika i dobro brodimo.
Međutim, naš veliki problem, a on će bojim se biti sve veći, nedostatak je medicinskih sestara. Broj sestara nije smanjen, on je uvije isti, oko 360, ali tehnologija i načini rada zahtijevaju sve veći broj tog osoblja. Ako želimo imati kvalitetu uslugu, zadovoljne pacijente, kao i medicinske sestre, onda bismo ih trebali imati znatno više. Ovako imamo puno prekovremenih sati i osoblje koje se zbog previše rada brzo iscrpi. Međutim, glavni je i opće poznati problem nedostatak tog osoblja na tržištu rada, na što ne možemo previše utjecati.
Puno je tema o kojima bismo mogle razgovarati, no za kraj nikako ne mogu izostaviti aktualno pitanje, vezano uz epidemiju novog koronavirusa. Na sreću, oboljelih od tog virusa do danas u Šibeniku nije bilo. Jeste li spremni u slučaju da se pojavi?
- Naša Opća bolnica, kao i sve ostale u Hrvatskoj, spremna je za prihvat pacijenata na koje se sumnja da su zaraženi koronavirusom. Posebna, izolacijska soba za takve je slučajeve osigurana prije više od mjesec dana na Odjelu za infektivne bolesti i sve je pripremljeno prema uputama Ministarstva zdravstva. Potrošnog materijala za zaštitu osoblja i ljudi, zaštitnih maski, ogrtača i ostalog imamo dovoljno. Svi naši djelatnici su educirani i upoznati s procedurom kako postupati u slučaju ako se posumnja da simptomi koje osoba ima ukazuju na mogućnost zaraze koronavirusom. Dakle, sve radimo prema uputama Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Mi smo dužni prihvatiti takvu osobu i obraditi, a uzorke poslati na analizu na Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagreb koja je referentni centar za cijelu državu. Svakodnevno iz kriznog stožera Ministarstva zdravlja, u kojem su među ostalima i predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, stižu nam informacije i naputci što i kako raditi. Oprezni jesmo, ali mjesta za paniku nema. Osobno mislim da ne treba gledati sve tako crno, već djelovati preventivno, educirati ljude i pridržavati se naputaka HZJZ-a i Ministarstva zdravlja kako se ponašati i ne izlagati se mogućoj zarazi.