StoryEditor
Šibenikdr. Sanja Jakelić

Ravnateljica nam je objasnila kako izgleda ‘novo normalno‘ u šibenskoj bolnici: Pacijenti još uvijek nerado dolaze

Piše Katarina Rudan
14. svibnja 2020. - 19:15
Sanja Jakelic, ravnateljica Opce bolnice SibenikNikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Zahvaljujući relativno dobrom epidemiološkom stanju u zemlji, od prošlog tjedna, nakon gotovo dvomjesečne “stanke” polako se u bolničkom sustavu krenulo s redovitim programima, pa taku i u šibenskoj Općoj bolnici. Povod je to za razgovor s ravnateljicom bolnice dr. Sanjom Jakelić.

- Tijekom protekla dva mjeseca kad smo svi isključivo bili orijentirani na epidemiju i oboljele od COVID-19, naša bolnica nije prestala s radom u niti jednom trenutku. Svi naši bolnički kapaciteti radili su, ali samo za hitne slučajeve te za pacijente kojima je neodložno potrebna pomoć. U ovom slučaju to su onkološki pacijenti. Organizacija rada bila je prema naputcima koje smo gotovo svakodnevno dobivali od Ministarstva zdravstva i njegovog Kriznog stožera sukladno epidemiološkoj situaciji. Kad smo pristupili reaktivaciji bolničkog sustava, koji je započeo 4. svibnja, pridržavali smo se naputaka i počeli s otvaranjem dijagnostičko- terapijskih postupaka u polikliničko-konzilijarnoj službi te u bolničkom akutnom dijelu. Kako nam je i naloženo, otvaramo se za nekih 25 do 30 posto, kako zbog kadrova tako i zbog raspoloživosti kapaciteta, koji su bili preusmjereni za potrebe COVID-19. Dakle, sustav se otvara postupno i odluke koje donosimo o samoj reaktivaciji donosimo na tjednoj bazi.

- U prvom tjednu dogovoreno je da se otvore polikliničko-konzilijarne ambulante, da se evaluira situacija u bolničkom dijelu kao i liste čekanja na temelju čega ćemo vidjeti kako dalje postupati. Ušli smo u drugi tjedan i počeli smo pomalo otvarati i neke dodatne kapacitete kroz poslijepodnevni rad i dodatne ambulante u onim djelatnostima u kojima imamo i liste čekanja. Vraćanje sustava u normalu ide polagano, postupno i vodimo brigu o tomu da bude što je moguće bolje organizirano. U cijeloj reaktivaciji najvažnije je da se cjelokupan bolnički sustav ne napuni odjednom kako se ne bi dogodilo da se ne poštuju osnovne epidemiološke preporuke o socijalnoj distanci i zaštiti kako pacijenata tako i osoblja. Na žalost, virus je još uvijek tu oko nas i moramo biti jako oprezni i odgovorni kako ne bi ušao “na mala vrata”.

Zaštita i odgovornost

Kakva je u tom kontekstu procedura prijema pacijeta koji je, na primjer, slomio nogu i mora hitno na operaciju? Kako provjeriti i biti siguran da neće “unijeti” virus u bolnicu?

- Lom noge je i tijekom epidemije bio hitan slučaj i on je i sad hitan. Procedura je takva da bilo sanitetskim vozilom ili osobnim automobilom dolazi na Objedinjeni hitni bolnički prijem i tu se radi trijaža. Ukoliko je pacijent prevezen kolima Hitne pomoći, već na putu do bolnice u kolima se obavi trijaža. Dakle, ispita se je li imao kontakata s oboljelima, ima li simptome koji bi upućivali na virus. Ukoliko se zaključi da je pacijent u tom smislu rizičan, tretira ga se kao da je COVID pozitivan i procedura dalje ide prema propisanim pravilima. Ako nije, sa OHBP-a pacijent se upućuje na daljnje dijagnostičke i terapijske postupke. U vrijeme epidemije imali smo više slučajeva ne samo prijeloma, već i drugih različitih intervencija. Doduše, pacijenti su bili zdravi. Ali, da je netko od njih bio covid pozitivan išao bi na daljnju obradu na Odjel otorinolaringologije (ORL) u kojem imamo jednu operacijsku salu i u njoj bi bio obrađen. Svi ostali koji nisu covid sumnjivi su se tretirali, uz mjere predostrožnosti, kao zdrave osobe i smješteni su na druge odjele. Tako će se raditi i danas kada dolazi do normalizacije bolničkog sustava. Naš, uvjetno rečeno covid odjel, u Odjelu otorine ostaje još neko vrijeme za tu namjenu, jer nikad se ne zna što se može dogoditi. Nećemo ga rasformirti sve dok ne budemo stoposto sigurni da više nije potreban. Do tada Odjel ORL ostaje na izmještenoj lokaciji bivšeg Očnog odjela, koji se kao što je poznato početkom ožujka preselio u novu zgradu Dnevne bolnice, dok smo ambulante za uho, grlo i nos privremeno smjestili u tzv. “malu kuću”.

Popodnevni rad

Spomenuli ste liste čekanja koje su, što je bilo očekivano, “narasle” u protekla dva mjeseca. Gdje su najveće i imate li plan kako ih što prije smanjiti?

- Tamo gdje smo i prije korone imali liste čekanja, imamo ih i danas. Samo što su one sada još duže. Radi se o listama čekanja za dijagnostičke pretrage na radiologiji, odnosno CT magnetu i ultrazvuku te u internističkim pregledima i dijagnostičkim pretragama u kardiologiji. Na primjer, ako smo prije dva mjeseca imali listu čekanja na ultrazvuku od šest mjeseci, sad kad smo otvorili sustav naišli smo već na one pacijente koji su naručeni za svibanj, a u sustavu je stotine onih koji su ostali bez pregleda u ožujku i travnju. Naš je plan smanjiti liste na način da uvedemo poslijepodnevni rad upravo u tim dijagnostičkim i drugim specijalističkim ambulantama kako bi se odradili zaostaci. Poslijepodnevne ambulante počele su s radom ovaj tjedan, u ponedjeljak. Pozivali smo pacijente da obave zaostale preglede, ali smo uočili da se ljudi nevoljko odazivaju. Neki iz subjektivnih razloga jer smatraju da još uvijek nije sigurno dolaziti, drugi nisu pripremili svu potrebnu dokumentaciju i treće je problem dolaska do bolnice. Nisu svi iz grada Šibenika i mnogi trebaju doći iz drugih gradova i općina s područja županije tako da nam je naprosto nemoguće u tako kratkom periodu dozvati toliki broj ljudi koji su voljni doći u ponuđenom terminu. Zbog toga će rješavanje zaostataka vjerojatno ići sporije nego što smo mislili. Moram navesti da se i među ljudima koji su naručeni za ovaj tjedan pojavljuje veliki broj koji kažu da ne mogu doći iz nekih razloga. Zbog svega toga će rješavanje zaostataka i organizacija rada dijagnostičkih i specijalističkih ambulanti biti otežana sigurno slijedećih mjesec i pol dana. Sad nam se pojavila i lista čekanja na urologiji koju nikad do sada nismo imali, a pojavit će se nešto malo i u nekim dijagnostičkim postupcima u području neurologije, ali to već lagano rješavamo.

Jesu li svi zdravstveni djelatnici “na broju”? Imali ste jedan slučaj oboljele osobe od COVID-19 i, na sreću, virus nije ušao u sustav.

-Točno. Imali smo jednog oboljelog zdravstvenog djelatnika, a jedno vrijeme, ne samo zbog tog djelatnika već i iz drugih razloga, nešto djelatnika je bilo u samoizolaciji. No, u niti jednom trenutku sustav zbog toga nije patio i mogli smo se u svim segmentima rada adekvatno organizirati. U početku same krize, prije pojave većeg broja oboljelih od COVID-19, dobili smo naputak da djelatnike podijelimo u tri grupe: jedna da bude na poslu, jedna na odmoru i jedna da bude spremna za odlazak u druge ustanove ako to bude potrebno. Formirali smo timove, ali s obzirom na to da nismo imali tako veliki priliv hospitaliziranih, na kraju su u direktnom liječenju oboljelih od koronavirusa najviše bili liječnici infektolozi u Jedinici za infektivne bolesti, dok su na Odjelu ORL bili anesteziolozi, kirurzi i internisti te dosta naših mladih specijalizanata. I, naravno, medicinske sestre i tehničari. Ostatak djelatnika naše bolnice praktički nije bio direktno uključen u postupak liječenja oboljelih od korone. Također smo poštovali preporuku da kolege koje imaju više od 60 godina ili one koji imaju neke kronične bolesti ne uključujemo u rad na covid odjele. Sada smo svi, kako ste rekli, “na broju” i vjerujemo da će tako i ostati. Nadamo se da nas neće zahvatiti novi val epidemije i da ćemo se moći vratiti našim redovnim poslovima, kako u zdravstvu, tako i u svom ostalim djelatnostima.

Zahvalni donatorima

Za kraj, imate li dovoljno zaštitne opreme, respiratora, lijekova i svega što je potrebno u slučaju da se u našoj županiji pojavi neko žarište. Svjedoci smo da se to događa u drugim sredinama, a i mi smo imali karantenu na otoku Murteru.

- U počeku je bilo malo problema oko nabavke zaštitne opreme, a kao što je poznato s tim problemom su bile suočene sve europske zemlje. Imali smo nešto zaliha, a kasnije su stizale donacije Kriznog stožera Ministarstva zdravstva koje su bile namijenjene za potrebe covid odjela. Kako se otvaralo tržište tako smo i sami bili u mogućnosti nabaviti ono što nam nedostaje i sada tu nema nikakvih problema. Što se tiče respiratora, naša ih bolnica ima 12 na Jedinici intenzivnog liječenja. Sedam je fiksnih i pet mobilnih, ali mi u startu nismo pedvidjeli da u tu jedinicu ulaze covid oboljeli. Čuvali smo ju za ostale pacijente. Na Odjelu ORL pripremili smo četiri respiratora koje smo posudili od Opće i veteranske bolnice Knin. Tamo oni nisu bili u funkciji iz razloga što su namijenjeni za kronični respiracijski centar koji je trebao biti otvoren, ali nije. Na sreću, nismo imali veliki postotak pacijenata oboljelih od korone koji su trebali na respirator. Moram dodati da smo imali niz donacija od raznih udruga, tvrtki, građana, političara, sportaša, lovačkih udruga, općina, gradova i brojnih drugih. Među njima su i dvije najave donacija respiratora koji zbog poremećaja na svjetskom i europskom tržištu još nisu stigli, ali su kupljeni. Spisak donatora je poveći, uskoro ćemo objaviti listu svih koji su nam na bilo koji način pomogli. U ime svih djelatnika Opće bolnice Šibenik, veliko im hvala.

Izdvojeno

13. kolovoz 2020 11:32