Raskoš prirode šibenskih perivoja: Šupuka su devedesetih okrivljavali za uništavanje đardina

Jedan šibenski dragulj prirode, danas Perivoj fra Luje Maruna, još u 16. stoljeću spominje šibenski biskup i humanist Juraj Šižgorić.

Brdovito smješten, Šibenik nema puno zelenih površina, ali se može ponositi svojim parkovima onim Roberta Visijnija i fra Luje Maruna, poznatog hrvatskog arheologa Danas oni čine prave male park-šume bujne vegetacije s visokim čempresima i divovskim divljim kestenima i drugom sredozemnom vegetacijom.

U njima su obavljeni su radovi na uvođenju suvremenog sustava prskanja njegovih nasada kojim se upravlja elektronski, na daljinu. Riječ je o američkom takozvanom „bird drop“ sustavu, ptičjem prskanju, kako bi se to na slobodniji način moglo prevesti na hrvatski. Nositelj tog zanimljivog ekološkog projekta je komunalna ustanova Zeleni grad koji gospodari tim prostorima.

A sve je započelo prije gotovo punih devedeset godina, kad je usred parka, gdje je u prošlosti bilo groblje, izgrađen vodoskok.  Voda je prskala iz središta s gromadom sedre donesene s rijeke Krke. Biljke, od čijeg taloženja rastu barijere preko kojih se vode rijeke Krke s bukom (zato se i zove Skradinski buk) slijevaju u maticu.

Godine 2007. pred crkvom Gospe van grada, u njenu perivoju održana je velika vjerska svečanost, obilježavanje 800. godišnjice djelovanja franjevačkog reda kojom prilikom je u parku otkriven i spomenik sv. Franji Asiškome, inače velikom ljubitelju prirode i životinja (na ruci drži golubicu), rad akademskog kipara Aleksandra Guberine Ale.

Tom prigodom Šibenik je posjetio i Hose Rodrigo Carballo, Tadašnji Generalni ministar franjevačkog reda. s kojim smo napravili i razgovor, a asistirao je i svojim prijevodom danas počivajući dr. fra Šime Samac, magister Novicijata visovačkog franjevačkog samostana, tada na dužnosti definitora toga reda.

Perivoj Roberta Visijanija, znamenitog botaničara, doživio je svoju revitalizaciju krajem devedesetih godina u vrijeme kad je gradonačelnik Šibenika bio Ante Šupuk. Potpuno je uklonjena stara vegetacija i zasađena nova isključivo sredozemnog bazena. Trebalo je vremena da Visijanijev perivoj ponovno počne bujati, a dok su radovi trajali, neki su Šupuka okrivljavali za - uništavanje prirode.

Danas je i taj park na ponos gradu.