Prošlo je sedam mjeseci od požara u Raslini i Zatonu u zaleđu Vodica, najvećeg prošlogodišnjeg požara u Hrvatskoj. Tad su izgorjeli ne samo vinogradi i maslinici nego i nekoliko kuća. I dok se nakon požara na sva usta govorilo o tome da makiju i zapuštene poljoprivredne površine treba dovesti u red, sada, mjesecima nakon požara, sve je po starom.
Ništa se ne mijenja, ljudi bi si možda i dali truda, ali sve ih je manje. Pa i oni koji bi uredili svoje parcele od toga odustaju jer im zemlja najčešće graniči s tko zna čijim zapuštenim parcelama, piše HRT
U masliniku Pamića radno, svemu što je vatra uništila treba dati priliku za nov početak.
- Znači krošnja i u berbi i u rezidbi treba biti dostupna s tla i onda to treba otpilati ili dolje sa zemlje skroz ili na jedno 80 centimetara visine, objasnio je Davorin Pamić, dip. ing. agronomije u mirovini.
Savjet je jedino što su dobili oni kojima je vatra opustošila poljoprivredne površine u Zatonu i Raslini. Nakon podjele svima koje je u Hrvatskoj trebalo odštetiti, za štetu koju su oni pretrpjeli nije ostalo ništa.
- Ne nikakva pomoć nije došla i jednostavno evo to san već ponavljao, više puta ljude se upućuje na europski fond najprije za europski fond ne može se natjecati fizička osoba, mora biti pravna osoba, dakle OPG, a europski fond minimum trajne štete mora biti 50 posto, rekao je Dražen Ševerdija, iz OPG-a Zatocom.
Država je odobrila samo oko sedam tisuća eura za objekte, a Šibensko-kninska županija 29 tisuća. Ševerdija štetu procjenjuje na više od 50 tisuća eura. Dobio je sedam. Obnavljaju se prioriteti, a među njima nije štala.
- To će ostati ovako, nema šanse ja da idem u kredit, ja imam 70 godina. Možda bi još par godina to držao, ali sad da ja to radim u mojim godinama, to nema smisla, rekao je Milivoj Ševerdija.
To je posljednja štala u tom kraju. Od požara u Zatonu i Raslini prošli su mjeseci. Nitko ne čisti izgorjele površine.
- Pa to komentiram jednostavnom riječi da od toga nema ništa. Sad će se dogoditi da će sve ovo opožareno, jer požar je u neku ruku i gnojivo. Uz ovu pusti vlagu i kišu što je pala, ovo će za godinu, dvije biti gora džungla nego što je bila. I to će opet okružiti kulture koje se rade i koje su u manjini i praktički dogodit će se ista stvar i tako se vrtimo u krug, izjavio je Dražen Ševerdija.
I to je gorka istina.
Problem je u vlasničkim papirima
- Već bi u desetom mjesecu trebalo raditi pripremu za sezonu koja dolazi. U prvom redu to se odnosi na čišćenje neobrađenih površina jer u suštini ovdje na cijelom balkanskom području, bolje rečeno na cijelom Mediteranu, najveći uzročnik požara otvorenog prostora su neobrađene površine, zapuštene neobrađene površine. U zadnjih 50-ak godina mi smo manje-više svi se spustili na obalu, zaboravili smo ruralna područja i onda upravo u tim ruralnim područjima koje smo mi napustili događaju se požari, objasnio je prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta.
Nakon njih nastaju nove zapuštene površine. U Šibensko-kninskoj županiji to se vidi na svakom koraku. Gorjelo je prije tri godine. Sad na mjestu gdje ih nije bilo prije požara nekontrolirano niču mladi borovi. Zašto se šume i poljoprivredne površine ne čiste. U Hrvatskim šumama kažu, sve što je njihovo je i sanirano. Područja u Zatonu i Raslini bit će sanirana do kraja godine.
Ostalo je privatno vlasništvo. Obveza čišćenja i za njih je propisana Zakonom o šumama, a i grad Šibenik ima Odluku po kojoj moraju održavati svoju zemlju. No odluka je mrtvo slovo na papiru.
- Gledajte kroz taj Zakon bi sigurno mogli, ali to je nešto što je jako kompleksno zato što sve te čestice koje su privatno vlasništvo. Na poljoprivrednom zemljištu imate na nekim česticama po 50, 100 ili 200 vlasnika to je tako da naše svako to rješenje u prvom koraku praktički pada u vodu, rekao je Ante Nakić, pročelnik UO za komunalne djelatnosti Grada Šibenika.
- Dok su u Hrvatskoj na vlasti HDZ ili SDP i njihovi ovi žetončići, oni neće zagrist u tu kiselu jabuku i riješiti tu zemljišnu problematiku. Prema tome, treba jedan cunami na izborima da ih zbriše i da dođu pametni ljudi kojima je Hrvatska na srcu, a ne ovi, izjavio je Davorin Pamić, dip. ing. agronomije u mirovini.
Tako je već desetljećima, propisi postoje, no nitko ih ne provodi niti kontrolira njihovu provedbu. A na terenu sve više i napuštene i zapuštene zemlje.
- Evo podaci za Zadarsku županiju, Ravni kotari koji su bili plodnica cijelog ovog dijela Hrvatske, gdje se proizvodilo i obrađivalo nekih 90 posto površina, kolege kažu da se sad ne obrađuje ni 20 posto poljoprivredne površine, dodao je Kisić.
Rješenje je vratiti čovjeka zemlji jer ono što nam slijedi nije poboljšanje.
- Želim reci da cijeli Mediteran ovdje, pretpostavke su do 2050., što je vrlo skoro to uopće nije daleko. Temperature će se već povećati još za jedan stupanj, stupanj i pol količina oborina ostaje ista. To je naredni problem što ćemo mi požare otvorenog prostora imati prema gore Lici, jer ista se situacija događa i u Lici. Enormno se smanjuje količina oborina količina snijega, ali se povećavaju temperature. Nama jednostavno samo ostaje da se prilagodimo tim promjenama, zaključio je Kisić.
I to što prije jer po svemu sudeći vrijeme nije na našoj strani!, piše HRT