StoryEditor
ŠibenikU Šibeniku jedini dalmatinski centar za strojarstvo

Projekt na ponos grada i županije koji se finanicira iz dvaju europskih fondova

21. prosinca 2019. - 21:07

Bude li sve prema optimističnim očekivanjima Zorana Živkovića, ravnatelja Industrijske škole u Šibeniku, prvog dana rujna treba započeti provedba projekta Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu Ars Mechanica. Raspolagat će s najsuvremenije opremljenim učionicama i radionicama brodske i automehanike te dijagnostike, zavarivanja, autooptike i vulkanizerstva, autolimarije, limarije i bravarije, također i praktikumima za kućne instalacije, pneumatiku, hidrauliku i mehatroniku.
Nositelj projekta financiranog sa 61 milijun kuna iz dvaju programa europskih fondova je spomenuta škola zajedno s mnogobrojnim partnerima koju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja lani u srpnju imenovalo jednim od 25 regionalnih centara kompetentnosti u zemlji. Bit će to jedini centar za strojarstvo na području od Dubrovnika do Šibenika, ističe Zoran Živković.

Ovih dana ministarstvu je na ocjenu predan i drugi projektni prijedlog važan za realizaciju Centra koji od 31. prosinca 2023., kada projekt završava i istječe predviđeno financiranje, treba postati samoodrživom ustanovom. U suradnji sa školom, čiji su nastavnici do u detalje razradili koncepcije radionica svojih struka, programe za apliciranje na EU fondove napisala je Razvojna agencija Šibensko-kninske županije, pored Županije kao osnivača škole, jedan od glavnih partnera na ovom projektu koji će značajno unaprijediti šibensko i regionalno strukovno školstvo. Prvi natječaj u iznosu od 30 milijuna kuna namijenjenih za opremanje i infrastrukturu centra bio je za sredstva iz EU fonda za regionalni razvoj, a drugi, koji je upravo na razmatranju, vrijedan je 31 milijun kuna iz sredstava europskog socijalnog i fonda ljudskih potencijala.

Šibenski importane

Budući Centar, nastavlja Živković, namijenjen je nadogradnji u struci, specijalizaciji, obrazovanju odraslih bez kvalifikacija u suradnji s HZZO-om, povećanju kompetencija školskih radionica radi što boljih uvjeta učenika za praksu, te osposobljavanje nastavnika stručnih predmeta. Centar će imati i konferencijsku dvoranu za održavanje seminara, a predviđena je i organizacija izložbe tehničke i strojarske tematike, sve u svrhu promocije strukovnih zanimanja po uzoru na centre izvrsnosti u razvijenim europskim zemljama.
Manje važno za strukovno školstvo, no svakako od značaja za gradsku upravu i građane jest što će sjedište budućeg Centra kompetentnosti biti u adaptiranom prostoru tzv. šibenskog importanea kod Željezničkog kolodvora, zapuštenog, sablasnog pothodnika nastalog prije 15-ak godina koji nikad nije zaživio u namjeni da se na njegovu razmjerno velikom prostoru smjesti 20-ak poslovnih prostora.

Taj kompleks u narodu je već s podsmijehom nazvan „Zakopane“ i sada ga, svima na zadovoljstvo, iz mrtvih otkapa projekt Centra kompetencije u strojarstvu. Nesuđeni je importane Gradsko vijeće Industrijskoj školi dodijelilo na 60-godišnje korištenje.
- U poslovima strojarstva trenutačno nedostaje najviše radne snage - naglašava ravnatelj Industrijske škole koja je u lipnju proglašena najboljom školom za strukovna zanimanja u zemlji, a s obzirom na to da raspolaže s najbolje opremljenim radionicama, prema ocjeni iz resornog ministarstva, već i jest centar kompetencije. Interes su pokazali i gospodarski subjekti, 12 renomiranih tvrtki koje su partneri u projektu iz svakog strukovnog područja budućeg centra.

Privući učenike

Osim njih, nastavlja Živković, povezali smo se sa zagrebačkim FSB-om, Fakultetom energetike iz Šibenika i šibenskim Veleučilištem, a partneri su nam također sve škole iz regije od Šibenika do Dubrovnika koje u svome programu imaju ikakvo zanimanje iz smjera strojarstva. Do kraja 2023. oni kod nas mogu provoditi bilo kakvu obuku; podjednako mentori, nastavnici i učenici, a nakon toga Centar treba postati samoodrživ.
Naglašava da je put do željenog Centra kompetencija njegova škola prošla iskazavši se velikim entuzijazmom nastavnika izvan radnog vremena za što nitko od njih nije tražio naknadu.
- Svjesni smo da se trebamo boriti i podići školu na višu razinu da privučemo učenike i taj su trud svi poklonili školi i njenoj budućnosti, iznosi ravnatelj. U vrijeme razrade projekta posebno povjerenstvo sastajalo se svakodnevno, a nastavnici su sami osmislili radionice svojih struka i sastavili specifikacije opreme i materijala, kontaktirajući s najvećim europskim dobavljačima, čak i onima iz Izraela.

Živković ne strahuje od vremena kada će biti prepušteni financiranju isključivo od naplate svojih usluga kao središta za obuku u oblasti strojarskih zanimanja. Ako Centar kompetencije zaživi kako treba, on bi trebao „usisati“ školu, odnosno škola bi trebala biti prepoznata upravo kao centar kompetencije.
Na zidu ravnateljeve sobe je i povelja europskog projekta Erazmus za mobilnost.
- Sudjelujemo u razmjenama učenika u okviru programa Erazmus plus, jer ih trebamo privući izvannastavnim aktivnostima, a to školi koja obrazuje sve sama deficitarna zanimanja dodatno podiže rejting. Naši učenici, tvrdim vam jer se dokazalo na tim razmjenama, ne zaostaju po radnim vještinama ni za kim u Europi, a to je i nama dokaz više da radimo dobro. Jedna Italija recimo, kao nama najbliži primjer za usporedbu tek sada razmatra prelazak na naš model tri dana škole, jedan dan na praksi. Uostalom, iza mladih Hrvata su i po rezultatima PISA testova - zaključio je Zoran Živković.

Nakon strukovne škole ne rade jedino oni koji ne žele

Roditelji su još uvijek najvažniji u odluci koju će školu pohađati njihovo dijete i najviše ih odbija što je u trogodišnjim školama poput naše, otežana mogućnost za daljnje visokoškolsko obrazovanje, smatra Zoran Živković. Snažan udarac i drastičan pad učenika doživjeli su kada je uvedena državna matura, a zadnji je uslijedio kada je ukinut bodovni prag za upis. Uglavnom, stalno se trebaju dobro pomučiti da privuku djecu u svoje klupe.
Realnost je međutim, na strani strukovnih škola, jer od onih koji ih završe ne radi jedino onaj tko ne želi, naglašava Živković. Vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije, automehaničari, brodomehaničari i elektroinstalateri - sve su to odreda deficitarna zanimanja, a više nisu ni slabo plaćeni, niti prljavi poslovi. Nerijetko na svečane dodjele diploma dolaze roditelji, jer im djeca već rade u tvrtkama gdje su bili na praksi. Prije bi ih vlasnici obrta i tvrtki odbijali za obuku, a sada traže da im šaljemo što više učenika čiji se broj u Industrijskoj školi ipak povećava. Kako navodi Živković, dogodine će upisati prvi četverogodišnji razred brodskih električara. Ministarstvo im je odobrilo proširenje programa za još jednu nastavnu godinu jer im trogodišnje školovan ne omogućuje navigavanje na prekooceanskim brodovima.


Živković ne strahuje od vremena kada će biti prepušteni financiranju isključivo od naplate svojih usluga kao središta za obuku u oblasti strojarskih zanimanja. Ako Centar kompetencije zaživi kako treba, on bi trebao „usisati“ školu, odnosno škola bi trebala biti prepoznata upravo kao centar kompetencije.

Izdvojeno

11. kolovoz 2020 20:07