Veleučilišni i sveučilišni smjerovi sada su izjednačeni, no Vijeće hrvatskih studenata bori se i za izjednačavanje titula. Mi imamo isti broj ECTS bodova, ali ne i titulu magistra kao na sveučilištu, što je apsurdno. U Europi ne postoji titula stručnog specijalista, pa je ona u inozemstvu, zapravo, bezvrijedna – kazala je u prošlom broju "Šibenskog lista" Anita Šarčević, nova predsjednica Studentskog zbora Veleučilišta u Šibeniku. I ne znajući koliku će buru podignuti tom izjavom.
Slijedom Anitinih riječi odlučili smo porazgovarati s vodstvom šibenskog Veleučilišta. I provjeriti je li to baš tako. Poznato je, naime, da je Vlada početkom prošle godine novim prijedlogom zakona izjednačila stručne i sveučilišne studije. Točnije, prema novom su se zakonu i sveučilišni i stručni diplomski studiji našli na istoj, sedmoj razini Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. A koji je, pak, u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Na taj način je stopirana svojevrsna diskriminacija studenata stručnih studija. Razlika je, dakako, ostala u programima koje nude veleučilišta i sveučilišta, ali i u akademskom i stručnom nazivu. Odnosno tituli.
Kratica nije presudna
– Ta kratica je bitna, ali ne i presudna – počela je s "vrućom" temom Tanja Radić Lakoš, prodekanica za nastavu na šibenskom Veleučilištu.
– Da se malo vratim u povijest, Zakon o visokim učilištima donesen je još 1993. Tada je uveden i binarni sustav visokog obrazovanja. Taj je sustav i danas na snazi u većem dijelu europskih zemalja. Dapače, konzumiraju ga sve razvijene zemlje Europe – Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija, Danska, Norveška, Irska... Smisao podjele na sveučilišta i veleučilišta jest različiti koncept. Kod veleučilišta je bitna stručna koncepcija nastave, zadovoljavanje potreba tržišta rada za stručnjacima usmjerenim praktičnom radu. Sveučilišta su, pak, više vezana uz znanost. Dakle, to nije podjela prema kojoj su jedni više, a drugi manje vrijedni – ističe Radić Lakoš.
No, nakon što diplomiraju na sveučilištu, studenti stječu titulu magistra, za razliku od veleučilištaraca, koji nakon pet godina obrazovanja postaju stručni specijalisti. I to je onaj "sporni" dio koji muči i zbunjuje studente. Pogotovo one koji bi posao eventualno tražili u nekom drugom kraju Europe.
– Naši se studenti obrazuju na šestoj i sedmoj razini Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Osma su doktorati. Istina, različit je stručni naziv, odnosno titula, ali je razina školovanja ista. HKO je usklađen s EKO-om, pa nije istina da su diplome naših studenata bezvrijedne! – opovrgava Tanja.
ESG standard
Da titula stručnog specijalista ipak "nešto" znači, dokazuju i sljedeći primjeri:
– Naši bivši studenti, stručni specijalisti ekonomije, danas rade na vrhunskim radnim mjestima diljem Europe i Hrvatske. Kao top-menadžeri. Među njima su direktori hotela, direktor Microsofta Hrvatska, inovatori, programeri, sistem inženjer. Jedna kolegica radi u njemačkom automobilskom gigantu BMW-u kao projekt-menadžerica. Priznajte, to baš nisu zanemarive funkcije – kaže Tanja Radić Lakoš.
– Šibensko Veleučilište razinu kvalitete rada dokazuje i putem različitih vanjskih vrednovanja. Mi svake tri godine prolazimo recertifikaciju sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001. To smo učinili lani. S tim da svake godine iznova dokazujemo kvalitetu u nadzornim auditima. No, ono što je za nas mnogo značajnije jest ESG standard u sustavu visokog obrazovanja Europske unije. Putem njega Agencija za znanost i visoko obrazovanje akreditira naše studijske programe. A mi smo prošloga proljeća dokazali kvalitetu, kad smo prošli inicijalne akreditacije za dva nova studijska programa koje uvodimo od iduće akademske godine – ističe Radić Lakoš.
Poslovna informatika
A novi su studijski programi poslovna informatika i specijalistički diplomski upravni studij...
– Dugo nam je trebalo da se izborimo za studij poslovne informatike. No, uspjeli smo. To je još jedan dokaz da mijenjamo stručni naziv. Studenti informatičkog menadžmenta su dosad bili prvostupnici ekonomije i time relativno manje prepoznati na tržištu rada, a sada će stjecati stručni naziv prvostupnika poslovne informatike. Vjerujem da ćemo uskoro ući u
postupak akreditacije i za studij sestrinstva. Elaborat samo što nije napravljen. Za taj studij ćemo morati zaposliti dvije medicinske sestre. Ostatak kadra će popuniti liječnici iz šibenske bolnice, kao vanjski suradnici, i naši nastavnici. Što se tiče specijalističkog diplomskog upravnog studija, garantiram da ćemo na jesen imati popunjenu kvotu studenata – optimistična je prodekanica.
Tanja Radić Lakoš objasnila je i zbog čega Veleučilište razvija nove studijske programe u situaciji kada je zadnjih godina pao broj upisanih studenata.
– Veleučilišta mogu brže i fleksibilnije razviti studijske programe nego sveučilišta. Oni su pomalo tromi. Mi lakše možemo odgovoriti zahtjevima tržišta rada. Uostalom, promjene i uvodimo radi poslodavaca. Oni su nam sugerirali da na turističkom menadžmentu ojačamo kolegije vezane uz turizam, posebno stranih jezika, a da se, uz to, dodatno koncentriramo na stručnu praksu. Što se tiče pada broja studenata, to nije šibenski problem, nego hrvatski. To je pitanje demografije – istaknula je Radić Lakoš.
Budući ciljevi
Budućnost šibenskog Veleučilišta vezana je i uz projekt otvaranja Sveučilišta.
Gradonačelnik Željko Burić nerijetko ističe kako je Šibenik jedini veliki dalmatinski grad bez sveučilišta.
– Moj je stav kako iduće razdoblje valja iskoristiti za stabilizaciju i daljnji razvoj Veleučilišta. Manje su sredine profitirale upravo binarnim sustavom. Za mali grad, poput Šibenika, krucijalno je jačati sustav stručnog obrazovanja. I na taj način stvarati stručnjake za tržište rada. Ako se još uspije razviti model dualnog obrazovanja u srednjoškolskom sustavu, kao u Austriji ili Njemačkoj, i oforme centri kompetencija, napravit ćemo ogroman korak u reformi obrazovanja – kategorična je prodekanica za nastavu.
Uskoro nastavak nadogradnje zgrade
Veleučilište u Šibeniku nedavno je zatražilo od Vlade financijska sredstva za dovršetak nadogradnje veleučilišne zgrade.
– Ministrica obrazovanja potpisala je dokument koji ide prema Vladi. Brzo ćemo postaviti prvu skelu, krenuti u drugu fazu projekta nadogradnje i opremanja Veleučilišta. Među inim, izgradit ćemo i opremiti nove dvorane, knjižnicu i prostore za stručne službe. Za taj projekt ćemo dobiti deset milijuna kuna. Kad tome dodamo Palacin, koji vrijedi 82 milijuna kuna, mirne duše mogu reći da na području grada prednjačimo po pitanju projekata koji su trenutno u fazi realizacije – kaže Tanja Radić Lakoš.
