Slovenski profesionalni vojnik Tilen Mravlje bio je pun hvale za spremnost, organiziranost, disciplinu i obučenost pripadnika Hrvatske vojske poslije sudjelovanja u izuzetno zahtjevnoj 10. obuci naraštaja Središta za razvoj vođa "Marko Babić", lociranog u Udbini.
Ovogodišnja nimalo jednostavna obuka završila je hodnjom dugom 88 kilometara od ličke Udbine do Zvonimirova Knina. Od pedesetak vojnika koji su krenuli u vježbu, ostalo je 28 najizdržljivijih, među njima i spomenuti Slovenac.
- Puno mi znači ovo iskustvo zajedničkog djelovanja s hrvatskim vojnicima, posebice vježbe u tzv. vodenoj fazi na Korčuli. Takva vojnička znanja nisam imao prilike stjecati u mojoj Deželi, pa ću sa zadovoljstvom prenijeti svježa hrvatska iskustva svojim slovenskim kolegama – izjavio je Mravlje.
Šibenska veza
Šibenska veza! Kako drugačije nazvati najavljenu stručnu suradnju mladog, ali itekako uglednog američkog psihijatra Dereka Pipola, zaposlenog na prestižnom kalifornijskom sveučilištu Stanford s iskusnim kolegom Antom Bracom Bijelićem, koji već desetljećima radi u švicarskom Luganu. Pipolo i Bijelić planirali su ovoljetni (stručni) susret u Švicarskoj. Nemojte da vas zavara Derekovo ime i prezime! Riječ je o unuku Gavrila Čučuka, šibenskog iseljenika u Kaliforniji. Dr. Derel Pipolo je i nesuđeni pašanac legendarnog argentinskog nogometaša Lionela Messija. Derek je, naime, bio godinama zaručen za sestru Messijeve supruge. Ne slučajno! Otac mu je Argentinac iz Rosarija. Bijelić je, pak, zet šibenskog gradonačelnika dra Željka Burića. Točnije, dugo je u braku s Burićevom sestrom Ksenijom.
Nova bolnica je realnost
Nova šibenska bolnica nije, kako su neki tvrdili, Potemkinovo selo već, sudeći po zadnjim (ne)službenim informacijama, bliska šibenska realnost.
- Priča oko nove šibenske bolnice na prostoru bivše vojarne Bribirskih knezova se itekako zakotrljala. Nije u pitanju samo to što je projekt i službeno ušao u 4-godišnji program rada hrvatske vlade. Grad Šibenik je u cijelosti "očistio" parcelu novog zdravstvenog objekta. U tijeku je izrada studije izvodljivosti, koju će šibenska vlast "pokriti" s 50 posto, dok će gradnju bolnice financirati hrvatska država, vjerojatno uz pomoć Europske unije – kazao nam je gradonačelnik Burić.
Burić je naglasio i dobru suradnju oko projekta s drom Kristijanom Stipaničevom, aktualnim ravnateljem šibenske bolnice. Iako o tome nije govorio eksplicite, stekli smo dojam da podržava ostanak Stipaničeva na mjestu ravnatelja, bez obzira na to što bolnica, po novom zakonu, iz županijskih ovlasti prelazi pod okrilje države.
Lise umjesto Vuletića
Samo će mješovita klapa Skradinski buk braniti glazbene boje Šibensko-kninske županije na ovogodišnjem 58. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Ne, nije riječ jedino o apstiniranju šibenskih klapa s omiške pjacete. Na ovogodišnjem "Omišu" nastupit će, primjerice, tek 14 muških klapa, koliko ih je znalo prije dvadesetak godina zapjevati u samo jednoj izbornoj večeri. Novost u "Skradinskom buku" je i promjena voditelja. Dosadašnjeg Filiana Vuletića zamijenio je prof. Ivo Lise, poznat i kao dirigent šibenskog "Kola".
Burni lipanj 1797.
Daleki lipanj 1797. godine zapamćen je kao jedan od najburnijih u prošlosti Šibenika, najstarijeg samorodnog hrvatskog grada na Jadranu. Uvod u tradicionalnu procesiju za Tijelovo bio je zbor šibenskih Varošana i mještana okolnih sela sa ciljem da se sruši mletačka vlast. Varošani su tri dana poslije jednako žestoko ustali protiv potencijalne francuske vlasti, spalivši zastavu te zemlje, te ubojstvom počasnog francuskog konzula Nikole Bartoletija i njegove supruge. U nemalom strahu od pučana bili su i šibenski plemići koji su se sklonili u samostanu sv. Lovre, a koje je od linča spasila samo hrabrost fratra Josipa Glumčevića. Šibenski težaci su uspjeli u svom prosvjedu, jer je do pomirenja s plemićima došlo poslije dogovora o tome da se smanje težačko-seljačke obveze prema zemljoposjednicima. Burni lipanj završen je odlukom Opće skupštine građana Šibenika kojom je Krešimirov grad pripao Austriji (op.p. Austro –Ugarska monarhija je nastala tek 70 godina poslije). Akt o tome, među inim, potpisali su šibenski knez i kapetan Ivan Franjo Conaro, te biskup Matija Spalatin.