Palac gore za Županijsku lučku upravu zato što je podigla pogled dalje od uređenja obale i vezova u Vrnaži, prema dragocjenom šumarku starih stabala zasađenih prije više desetljeća na rubu platoa gdje je ovih dana započela treća etapa izgradnje komunalne lučice u Mandalini sa 700 vezova.
Većina stabala sačuvana je prilikom nedavnog čišćenja terena, premda projekt to ne predviđa, osim zelenih otoka na uređenoj obali opremljenima sustavom za navodnjavanje kap po kap. Zajedno s ograđenim prostorom kolektorske crpne stanice "Vodovoda i odvodnje", ta stabla, sada očišćena od okolnog podivljalog grmlja, i dalje tvore bogomdani zeleni pojas i živu barijeru prema glavnoj prometnici na južnom dijelu uvale Vrnaža.
Neuobičajena i pohvalna gesta, i to ne samo za šibenske pojmove, ukazuje na to da je drvo važno, nasuprot posvuda uvriježenoj praksi da prilikom novih zahvata u prostoru prvo rade "motorke" i stradaju razvijena stabla, a nova se jedva sade. I to su mahom mladice, tanušne poput štapića, pa treba uhvatiti sijede dok se ne razgranaju i pruže hlad.
– Mi smo uklonili jedino četiri stabla, brijestove koji su prijetili da će se srušiti. Murve su potpuno zdrave, pa iako je ostalo još spornih i ne baš zdravih brijestova, odlučili smo da se ne diraju jer nikako nisam želio da se od budućeg platoa s dizalicom, suhim dokom i hangarom napravi otužni brisani prostor – kazuje Željko Dulibić, ravnatelj ŽLU-a, nositelja projekta izgradnje komunalne lučice.
Još uvijek je pod dojmom gomile raznovrsnog otpada koji se desetljećima gomilao u tom do jučer obraslom gustišu. Smeće, pantagane, automobilske i kamionske gume..., niže Dulibić sve grozote, kako se izrazio, nakupljene na tom nevelikom prostoru, pravoj "trovačnici" podno pokosa prometnice. Odatle su uklonjene i brodice koje su duže vremena stajale na suhome – svega ih je desetak poznatih vlasnika, no ima i onih koji se uopće nisu javili na poziv ŽLU-a, tako da će ti brodovi do daljnjeg biti deponirani na jednom privatnom zemljištu kamo su odvezeni iz Vrnaže. Za neke je bilo nemoguće utvrditi vlasnike jer im se izbrisala registracija i vjerojatno će na kraju biti uništeni, budući da su mahom drvene gradnje, napomenuo je Dulibić. U svakom slučaju, kazao je ravnatelj ŽLU-a, recentnim čišćenjem platoa Vrnaže ŽLU je do posljednjeg ispunio obvezu prema vlasnicima oko 350 brodica, starosjediocima u lučici kojima jamči vez na novim pontonima u Vrnaži.
Pun je hvale za odluku Željka Dulibića da se sačuvaju stara stabla Dario Crnogaća, predsjednik Društva arhitekata Šibenik. Tim više što ŽLU na to nije bio obavezan prema projektu.
–To je stvar svijesti, načina razmišljanja oličenog u poštovanju prirode i malenih biotopa koji oplemenjuju ambijent i u njemu su već ostavili pečat. Teško je kad se posijeku zrela stabla, no često je to neizbježno jer se ne mogu sačuvati i zbog zahtjeva investitora. S druge strane, arhitekti po definiciji svoje struke nemaju potrebnog uvida, a praksa da se prilikom planiranja kao suradnici uvrste krajobrazni arhitekti, specijalizirani za hortikulturna rješenja ravnopravna glavnom projektu, u nas je, nažalost, još uvijek slabašna – napominje Crnogaća. Zato oni kod nas i nemaju toliko posla iz svoga djelokruga, nego se bave i drugim stvarima.
– Svakako, drago mi je čuti za to. Na listi prioriteta, pa čak i u vrlo skupim investicijama, zeleni pojas više dolazi kao nekakva nužnost na što se ne troši puno i zato je ovaj potez ŽLU-a utoliko zanimljiviji i vrijedan svake pohvale – veli Crnogaća.