StoryEditor
ŠibenikŽive na rubu siromaštva

Posve je iskrivljena slika koja postoji u javnosti da su branitelji ljudi s velikim mirovinama koji ne znaju što će od sebe

Piše Katarina Rudan
10. travnja 2021. - 08:16
Luka Petrina predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ŠKŽ i Tonči Mrša tajnik udruge.  Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Početkom veljače prošle godine Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Šibensko-kninske županije potpisala je ugovor s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva Republike Hrvatske i Ministarstvom hrvatskih branitelja o realizaciji projekta "Ruka pomoći", koji se provodi u okviru nacionalnog programa pružanja izvaninstitucionalne pomoći hrvatskim braniteljima. Za projekt koji je prijavila na natječaj i prošla, šibensko-kninskoj Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata dodijeljeno je 1.980.000 kuna, a provodi se dvije godine. Od tog iznosa, oko 1,7 milijuna kuna su europska sredstva, dok će ostatak, kaže predsjednik Udruge Luka Petrina, osigurati Ministarstvo branitelja.

- Da nije tako, naša Udruga, uostalom kao i druge braniteljske udruge, ovaj i slične projekte ne bismo mogli provoditi pošto nemamo vlastitih sredstava. S druge strane, potrebe naših branitelja, koji su najljepše godine svojeg života proveli na bojištu i danas žive na rubu siromaštva, su velike. Projektom je obuhvaćeno 30 veterana, kojima pomoć u kući pruža pet žena, dvije njegovateljice i tri gerontodomaćica, a jedna je žena zaposlena na projektu kao administrator. Korisnici projekta su naši članovi, veterani koji žive na prostoru cijele županije, pa imamo korisnike na području Rogoznice, na otoku Murteru u Jezerina i Tisnom, u Tribunju, Kijevu, Skradinu i njegovu zaleđu, u samom gradu Šibeniku i na širem šibenskom području. Zato smo zaposlili žene koje žive u tim mjestima. Tako, na primjer, jedna gerontodomaćica u Kijevu skrbi o šestorici hrvatskih branitelja - kaže Petrina.

Projektom je obuhvaćena najugroženija populacija hrvatskih branitelja, nastavio je Petrina, a to su prije svega branitelji koji žive sami i kojima je pomoć u kući potrebna.

Žive od 1100 kuna mjesečno

- To je jedna strana medalje, a druga je da se radi o braniteljima koji su i materijalno najugroženiji. Uglavnom su to nezaposleni branitelji koji su prešli 50 godina života i još uvijek nisu ostvarili pravo na mirovinu te žive od novčane naknade za razvojačene hrvatske branitelje koja iznosi nešto manje od 1100 kuna mjesečno, što je nedostatno za jedan normalan i dostojanstven život - kaže Petrina. Osim pružanja pomoći u kući, projektom "Ruka pomoći" obuhvaćena je i aktivnost prijevoza do bolnica. Većina ih na liječenje ili preglede odlazi u šibensku i kninsku opću bolnicu, ali kad su neki trebali biti prevezeni u bolnicu izvan Šibensko-kninske županije, Nacionalna zaklada postavila je pitanje "zašto".

- Razlog tomu je što je ugovorom definirano da se projekt provodi na području Šibensko-kninske županije, ali riješili smo to. Pošto u našoj županiji nema kliničkog bolničkog centra, a branitelj živi u našoj županiji, nužno ga je odvesti u KBC u Split ili Zagreb. Imali smo do sada desetak slučajeva prijevoza u ta dva KBC-a. Inače, u ovoj godini imamo pravo prevesti 40-ak korisnika, iskoristili smo do sada dvadeset tako još imamo prostora za branitelje koji, nažalost, imaju potrebe ići u bolnice širom Hrvatske. U okviru projekta osigurana su sredstva i kupljen je kombi za prijevoz bolesnih branitelja do bolnica, tako da tu nema problema. Strogo je namjenski i ne smije se koristiti u druge svrhe, a potrebe za prijevozom su velike. Imamo dva korisnika koji su nepokretni, dosta njih koji su u ratu stradali i ostali bez ekstremiteta, a neki su zbog bolesti, najčešće dijabetesa, kasnije ostali bez noge ili nogu. To su vam jako kompleksni problemi - govori Petrina.

Kriva percepcija javnosti

I sam dragovoljac i veteran Domovinskog rata, Petrina na svoj način proživljava i doživljava sudbine i život svojih suboraca. Zbog svega što vidi i zna, ne može prihvatiti neke ocjene i stavove o životu hrvatskih branitelja.

- U svim svojim javnim istupima nastojim javnosti predočiti kako zapravo žive hrvatski branitelji. Percepcija javnosti obično je da su to ljudi koji imaju velike mirovine, koji ne znaju što će od novaca i ljute dosade. Nažalost, situacija je upravo obrnuta. Većina naših branitelja živi na rubu siromaštva i socijalne isključenosti, prvenstveno zbog toga što su bez sredstava za život. Ili, najveći broj njih koji su otišli u mirovinu ostvarili su najnižu braniteljsku mirovinu koja od 1. siječnja ove godine iznosi 2.558,25 kuna, plus 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, što u konačnici, u prosjeku, bude oko 3000 kuna. Prema tomu, nema govora o nekim basnoslovnim iznosima. To je jedna stvar, a druga je s 3000 kuna preživjeti cijeli mjesec, što je prilično teško - rekao je Petrina.

Dodaje da njegovateljice, koje rade i masažu, te gerontodomaćice zaposlene na projektu imaju "pune ruke posla". Osim što rade kućanske poslove, kuhaju, čiste i spremaju, korisnicima obavljaju i spizu, donose lijekove i druge potrepštine, a neke po vlastitoj želji, kao gerontodomaćica u Kijevu, pituraju i zidove.

- Osim toga, nekim korisnicima nabavili smo i namještaj i kućanske aparate, koje su poklonili ljudi koji uređuju svoje kuće ili apartmane. Neki su živjeli u uvjetima koje ne možete niti zamisliti i svaka je životna priča tih ljudi priča za sebe. Kao predsjednik Udruge, dok nisam ušao malo dublje u sve te probleme i obišao ljude, išao od kuće do kuće, nisam imao pravu sliku stanja - rekao je Petrina.

Ostale aktivnosti Udruge

Udruga je osnovana je još 1993. godine i tada je imala oko 2600 članova. S godinama, kako su branitelji rješavali svoje statusne probleme, broj članova se smanjivao tako da ih je danas oko 600 u osam ogranaka i to u Rogoznici, Primoštenu, Šibeniku, Tisnom, Murteru, Pirovcu, Skradinu i Kninu.

- Sudjelujemo u obilježavanju svih važnih datuma i događaja vezanih uz Domovinski rat. Na mjesta pogibije naših suboraca postavili smo spomen- ploče, ali ima još nekih mjesta u kojima to nije napravljeno. Na primjer, Pirovac ima devetero poginulih hrvatskih branitelja i njihova je želja da u mjestu naprave spomenik na kojem će biti upisana njihova imena. Imaju našu podršku, kao i podršku Općine tako da ćemo i to riješiti. U Primoštenu namjeravamo postaviti spomen-obilježje na mjestu prvog okupljanja branitelja 1991. godine. Imamo još dosta posla i na tom planu. Radimo u okviru svojih mogućnosti jer nemamo dovoljno niti sredstava niti kapaciteta da bismo sve to mogli riješiti u kratkom vremenu - reče Petrina.

U planu im je dostojno i svečano obilježiti 30. obljetnicu 113. brigade, koja je osnovana 19. lipnja 1991. godine. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji.

- Ako situacija to ne bude dozvoljavala, proslavu ćemo odgoditi za rujan, u okviru obilježavanja Rujanskog rata. Jasno, ako i tada bude bilo moguće - rekao je na kraju Petrina.

Dodajmo da je Udruga, zajedno s ostalim šibenskim udrugama proizišlim iz Domovinskog rata, sudjelovala u prikupljanju pomoći svojim prijateljima braniteljima i svom stanovništvu u potresom stradaloj Banovini. Nakon što su u siječnju za Banovinu otpremili dva kombija humanitarne pomoći, prošlog tjedna su, pred uskrsne blagdane, Ante Burazer i Tonči Mrša za Sisak odvezli kombi pun trajne hrane i higijenskih potrepština za potrebe tamošnjeg Caritasa. S humanitarnom akcijom pod nazivom "Šibenik za Banovinu - Zajedno u ratu, zajedno u miru" šibenski branitelji i svi ljudi dobre volje nastavit će i dalje, ovisno o potrebama na tom području.

Veteranski centar Šibenik

- Što se tiče izgradnje Veteranskog centra u Šibeniku, neovisno o tomu koliko se godina nakon Domovinskog rata gradi, u svakom slučaju je dobro došao. Centar u Šibeniku, a kao što je poznato on je jedan od četiri koja se u Hrvatskoj grade, imat će 142 ležaja te će moći primiti oko 2500 korisnika godišnje i vjerujem da će u njemu korisnicima bitu pružena kvalitetna njega i pomoć kroz razne programe. Bit će sadržaja, samo je potrebno još malo strpljenja – rekao je Petrina i dodao kako vjeruje da će Centar u funkciji biti do kraja godine.

Spomen-soba i Spomen-dom

- Spomen-soba Domovinskog rata, koja će biti na Baldekinu, u takozvanom "ležećem" neboderu, bit će posvećena našim poginulim braniteljima u Domovinskom ratu jer oni to zaslužuju. I važno je što će biti otvorena za javnost. Drugi projekt je Spomen-dom Domovinskog rata koji će biti u okviru Muzeja grada Šibenika, kao njegov stalni postav. Bit će smješten u dijelu Muzeja na obali, kod topova, što je superlokacija vezano za posjete i naših ljudi i turista. Od Grada Šibenika, koji financira uređenje Spomen-sobe na Baldekinu, imamo punu podršku i za ovaj projekt, a kako će on biti u Muzeju, očekujemo i pomoć Ministarstva kulture. Imamo idejno rješenje, ali nemamo novaca za daljnju razradu jer je zbog korone sve gotovo stalo i izgubili smo u tom smislu godinu dana. Nadamo se da sve ovo neće trajati vječno te da ćemo čim prije nastaviti raditi i na tom projektu - rekao je Petrina.

22. lipanj 2021 01:10