Ponuda kao u priči za 43 stana u Šibeniku: Navala na stanove TLM-a u pola cijene

U utorak, 19. rujna, završio je treći krug dražbe u kojoj se, kao dio stečajne mase nekadašnjeg industrijskog diva s Ražina, prodaju stanovi u vlasništvu TLM-a, njih ukupno 43, koje koriste bivši radnici, uglavnom slabijeg imovinskog stanja i poodmakle životne dobi, za čiji je slučaj početkom ovog mjeseca doznala cijela Hrvatska.

Te stanove za samo 50 posto od procijenjene vrijednosti može kupiti svatko tko je u tu svrhu uputio valjanu ponudu na javnoj prodaji, koja je završila s jučerašnjim danom. A tih ponuda, navodno, ima "ko u priči", što s obzirom na upola nižu cijenu i ne čudi, a zasigurno će ih biti i više, jer stečajni upravitelj mora po zakonu pričekati i ponude koje stižu poštom, zaključno s pečatom 19. rujna.



– Nakon toga slijedi postupak prikupljanja i obrade pristiglih ponuda, a onda priprema podataka za Odbor vjerovnika, koji će odlučiti što i kako s njima. Najrealnije je očekivati da će se to dogoditi za otprilike sedam dana, svakako ne prije – kazao nam je Milan Ljubičić, stečajni upravitelj TLM-a d.d.

– Mislim da još uvijek nije kasno, da još uvijek ima vremena da se do kraja tjedna nađe rješenje za te ljude, zaustavi prodaja tih stanova i spriječi njihova deložacija. Ti ljudi nisu krivi što im se od 1991. godine do danas nije omogućilo da otkupe te stanove. Oni su žrtve nečijeg nerada i nemara, počevši od bivših uprava TLM-a do bivših vlada i državnih činovnika. Zato država Hrvatska mora pomoći tim ljudima jer su to hrvatski građani. Oni su propašću TLM-a ostali bez posla, bez plaća, a sad bi na koncu trebali ostati i bez stanova. To nije pravedno i to se ne smije dogoditi – odrješit je Vedran Uranija, pravni povjerenik SSSH i Sindikata metalaca Hrvatske, koji je zajedno s Vedranom Dragičevićem, predsjednikom Industrijskog sindikata, i inicirao otvaranje cijele ove priče.

Predsjednica za pravdu

Tražeći rješenje za nju, navodi, uputili su pisma ministrici Martini Dalić, premijeru Andreju Plenkoviću i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Od predsjednice su, kazao nam je Uranija, dobili odgovor – samo načelan stav da ona podupire naše napore da pomognemo ljudima i da im se omogući da pravično i po zakonu otkupe stanove.
– Mi smo svjesni da se ona ne može miješati direktno u predmet, ali smo joj zahvalni na toj potpori, isto kao što smo svjesni da je sve u rukama Vlade, Plenkovića, ministrice gospodarstva Dalić i njezina pomoćnika za industriju Zvonimira Novaka. Mi smo s njima u stalnom kontaktu i nadamo se da ćemo uspjeti s njima dogovoriti rješenje, za koje smo predložili čak četiri verzije. Prva je da se tim ljudima omogući otkup stanova po važećim propisima, ne po nekakvim lihvarskim kreditima, nego po dugoročnim, uz male kamate, koje će oni moći vraćati od svojih malih mirovina. Uz to, da se stavi moratorij na prodaju stanova, pa da se onda u daljnjem postupku nađe modus za otkup u okviru postojećeg ili novog zakona. Treće, s obzirom da se od 117 milijuna kuna, koliki je dug TLM-a prema Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama, HEP-u i "Adrialu plus", neće moći namiriti od prodaje tih stanova ni mrvice, da se napravi dogovor i nagodba, da država sugerira da se oni odreknu tih potraživanja, i nađe modus nagodbe za njihov otkup. To je i najrealnija varijanta. Ako ne, ako to ne bude moguće, onda da se tim radnicima omogući otkup po posebnom zakonu.

Poseban zakon

– Zašto ne? Ako se mogao pisati za "Agrokor", onda može i za te ljude, kojima otkup nije omogućen ni 90., ni 95. godine ni kasnije, iako su oni to tražili – veli Uranija, koji ističe kako sindikat ne traži od države da direktno intervenira, ni da se miješa u sudski postupak, niti naredi državnim tvrtkama da se odreknu potraživanja.
– Nama bi bilo dovoljno da se državnim tvrtkama, vjerovnicima, sugerira da postignu dogovor s ljudima, pa da se onda za takvo što nađe i pravni modus i model otkupa. Do kraja tjedna ima vremena da se takvo što postigne, u okviru zakona i Ustava – optimističan je Uranija, to prije što i stečajni upravitelj ima sluha za radnike, željan je pomoći, ali želi da se i država suglasi s tim.



U svakom slučaju, sindikalist tvrdi:
– Deložaciju nećemo dopustiti ni po koju cijenu. Bit ćemo živi zid za te ljude, imamo puno članova sindikata koji će ih doći štititi, ali smatramo da do toga neće doći. Da će se za njih naći rješenje.