Šibenik je proteklih godina živio užurbanim životom s nizom realiziranih projekata ili onih u tijeku. Uz gradonačelnika Željka Burića na terenu se uvijek moglo sresti i dogradonačelnika Danijela Miletu koji svojim radom i angažmanom, reći će mnogi, ruši sve predrasude kako je pozicija zamjenika gradonačelnika čisto protokolarne prirode.
Koji bi bili ključni projekti s kojima zaključujete svoj četverogodišnji mandat na čelu Šibenika?
- Predug je popis svih projekata koje smo kao Grad započeli ili završili u zadnje četiri godine. No, kad bih morao izdvojiti meni najdraže strateške, to bi bili projekti revitalizacije triju gradskih tvrđava i razvijanje visokog školstva u Šibeniku projektima poput otvaranja prvog šibenskog sveučilišnog Studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora te studentskog doma na Palacinu. Moram naglasiti da kako sam osobito ponosan što smo riješili ili pokrenuli rješavanje desetljetnih šibenskih problema poput otoka Obonjan, prostora bivše Tvornice elektroda i ferolegura, Generalnog urbanističkog plana Šibenika, Poticajne stanogradnje i garaže ispod Poljane.
Revitalizacijom tvrđava Šibenik je nesumnjivo dobio svojevrsni razvojni zamašnjak. Koliko to prema vašem mišljenju koristimo?
Tu silnu povijesnu potencijalnu energiju počeli smo pretvarati u kinetičku. Ti iznimno važni kulturni objekti koje baštinimo desetljećima su propadali i uopće nisu bili valorizirani. Obilato koristeći dva milijuna eura europskih sredstava obnovili smo i revitalizirali dodatnim sadržajem tvrđave sv. Mihovil i Barone, a upravo krećemo s natječajem za radove na tvrđavi sv. Ivan za koju smo osvojili 42 milijuna kuna. Ona nam je najveći 'zalogaj' jer je riječ o velikoj investiciji i kompleksnom zahvatu, no ne sumnjam da ćemo projekt završiti u sljedeće tri godine.
Svi navedeni projekti financirani su sredstvima Europske unije. Grad je dosad bio jako uspješan u povlačenju sredstava?
Kao svaka odgovorna gradska uprava nastojimo sve šibenske projekte barem jednim dijelom financirati iz bespovratnih izvora hrvatskih ministarstava i fondova, odnosno fondova EU. I u tome itekako uspijevamo. Međutim, osim što povlačimo sredstva pokušavamo biti i poticajni faktor koji će naše sugrađane motivirati na apliciranje projekata na fondove ili će biti na dispoziciji za savjete, preporuke i informacije vezano za način na koji funkcioniraju fondovi. Osnovali smo tako Informacijski centar Europe Direct namijenjen informiranju građana o fondovima, programima i politikama Europske unije.
Međutim, sve te projekte, osobito one zasnovane na kulturno-povijesnoj baštini, mora pratiti i infrastruktura. Kako Šibenik stoji po tom pitanju?
- Preko našeg poduzeća Vodovod i odvodnja i uz pomoć kredita od 10 milijuna eura Europske banke za obnovu i razvoj izgradili smo kanalizacijski sustav naselja Ražine, Ražine Donje i Podsolarsko, spojili zonu Podi na gradski kanalizacijski sustav, i izgradili mješoviti kanalizacijski kolektor do Mandaline. Slijedi izgradnja kanalizacijskog sustava kroz Brodaricu i Krapanj, odnosno Zablaće i Zaton. Ukupna vrijednost druge faze izgradnje kanalizacijskog sustava za jugoistočni dio grada procjenjuje se na 283 milijuna kuna i u cijelosti se aplicira za sufinanciranje sredstvima strukturnih fondova EU.
Došli smo do zadnje faze izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, odnosno natječaja za izbor izvođača radova vrijednih oko 120 milijuna kuna, kojom ćemo MBO tehnologijom u sljedećih 30 mjeseci riješiti prihvat, obradu i odlaganje otpada, ne samo za grad Šibenik, već i za cijelu Šibensko-kninsku županiju. U dugotrajnim pregovorima s Hrvatskim cestama izborili smo se za 20 milijuna kuna vrijedan čvor Meterize, a u ovogodišnjem proračunu Hrvatskih cesta je rezervirano po milijun kuna za tehničku dokumentaciju čvorova Njivice, Rokići i TLM kojima će se osjetno smanjiti problemi na ulasku u grad. Na sličan način s Hrvatskim željeznicama pokušavamo riješiti problem nadvožnjaka koji spaja Ražine i Ražine Donje. Projekt izgradnje garaže na tri etaže ispod Poljane je došao do pred raspisivanje javnog natječaja za izvođača radova. O kilometrima novog asfalta i nogostupa ne trebam ni govoriti, ali ću zato spomenuti suradnju s Nacionalnim parkom Krka na cestovnom ulazu u NP od naselja Lozovac, kojeg mi sufinanciramo s milijun kuna.
Šibenik je grad na moru koji donedavno nije imao adekvatno kupalište niti u neposrednoj blizini niti u centru. Sada se to promijenilo. Koliko će plaža Banj, te plaža na Brodarici utjecati na turistički Šibenik?
-Te dvije investicije već imaju veliki utjecaj na šibensku turističku budućnost. Prije tri godine, nakon što smo izvukli iz građevinskih problema projekt plaže Banj, stanovnici nekoliko susjednih kvartova su preko noći postali iznajmljivači turističkih smještajnih kapaciteta. Nakon pripremanja dokumentacije i rješavanja birokratskih začkoljica, radovi na drugoj popularnoj, ali neuređenoj, gradskoj plaži Rezalište u Brodarici su u punom jeku, a obuhvaćaju preko 400 metara obalne linije s rekreativnim i dječjim sadržajima, odnosno parkirališnim, pješačkim i zelenim zonama. Za nju smo iz Programa za razvoj javne turističke infrastrukture Ministarstva turizma osvojili bespovratnih milijun kuna. Ovdje bih spomenuo i najstarije šibensko kupalište Jadrija, gdje sukladno naputcima konzervatora i u suradnji sa zainteresiranom javnosti, radimo glavnu projektnu dokumentaciju u cilju faksimilske obnove kultnih kabina i rekonstrukcije obalne linije ispred njih kako bi utjecaj valova bio što manji.
Mnogo se pričalo o izmještanju Javne vatrogasne postrojbe iz centra grada. Što je s tim planovima?
-Javna vatrogasna postrojba Šibenik je zaslužila novo sjedište koje vidimo na prostoru bivše vojarne Bribirski knezovi i za koje smo od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom zatražili prostor, no još uvijek nismo dobili pozitivan odgovor. Mi smo za taj objekt već napravili idejni projekt i ishodili lokacijsku dozvolu koja je, u očekivanju pozitivnog odgovora istekla, pa smo ponovili postupak. Očekujemo da novi vatrogasni dom financiraju sve institucije koje od šibenskih vatrogasaca imaju koristi, a naznaku imamo i u EU fondovima.
Kojim ćete se projektima baviti ako osvojite povjerenje građana u narednom mandatu?
-Niz je projekata i imamo velike planove, no izdvojit ću samo neke koje ciljamo financirati preko EU fondova. Projekt Hrvatskog centra koralja na Zlarinu obuhvaća revitalizaciju zaštićenih objekata i šetnica na otoku putem stvaranja muzejsko-galerijskog prostora i radionice, te podizanje svijesti stanovništva o vrijednosti i jedinstvenosti baštine otoka u cilju osnivanja samoodržive škole koraljarstva, a vrijedan je 20,6 milijuna kuna. Projekt Centra za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut u Mandalini, vrijedan 27 milijuna kuna, također je već prijavljen na EU natječaj. Projekt Komunalne galije je još uvijek na papiru i čeka pravi natječaj za sufinanciranje, a sastoji se od izgradnje i opremanja identične replike poznate Galije sv. Jurja koja bi bila u funkciji plovećeg muzeja kao edukacijsko–prezentacijski centar Jadrana i predstavljala bi svjetsku kulturno-turističku atrakciju uz morsku tematsku rutu.
Za Integrirani program valorizacije kulturne baštine u Danilu smo već dobili 1,4 milijuna kuna europskih sredstava za projektnu dokumentaciju koja će biti gotova dogodine. Za projekt Urbanog eskalatora prema Tvrđavi svetog Mihovila čekamo konzervatorsku suglasnost kako bi ishodovali lokacijsku dozvolu te otkupili preostali dio zemljišta između starih gradskih zidina.
Problema i posla ima još puno, no mi ćemo se s njima uhvatiti u koštac onako kako smo to činili u ovom mandatu. Udarili smo dobre temelje, a sad na tim temeljima treba početi graditi Šibenik budućnosti koji će svojim i mladim i starim stanovnicima ponuditi sve elemente suvremenog urbanog centra. To je mukotrpan posao, ali ga se ne bojimo.
U šibensku sportsku infrastrukturu uloženo oko 15 milijuna kuna.
Uz sufinanciranje dva milijuna kuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost energetski smo obnovili glavnu sportsku dvoranu na Baldekinu, koja je dobila i vrhunski parket za prvoligaška natjecanja, te kultni sportski objekt Miminac kojem smo dodatno preuredili cijeli suteren s popratnim prostorijama. Nogometni stadion na Šubićevcu je za tri milijuna kuna konačno dobio dugo iščekivani pomoćni teren s umjetnom travom, a sportski centar Ljubica u Crnici novi krov, svlačionice i preuređena vanjska asfaltna igrališta. Upravo smo završavamo radove na 2,8 milijuna kuna vrijednom novom sportsko-rekreativnom centru u Ražinama Donjim, a obnovili smo i sportsko igralište u Boraji. U fokusu nam je izgradnja sportske dvorane uz školu na Brodarici.
Meni je posebno draga jedna druga investicija koja nije sportska, ali je vezana uz sport. Mnogi nisu ni znali da u Šibeniku postoji Trg Dražena Petrovića dok ga mi nismo u potpunosti uredili i na njega postavili Draženove tenisice izlivene u bronci, veliku interaktivnu košakašku loptu koja služi djeci za igru, te urbanu opremu koja asocira na elemente šibenske kape.