StoryEditor
ŠibenikOdigrali su ključnu ulogu u Rujanskom ratu

Pjesmom i misom odana počast čuvenim topnicima s najudaljenijeg otoka šibenskog arhipelaga: Žirje je prestrašilo JNA

Piše Ivo Mikuličin
15. rujna 2019. - 14:45

Svetom misom zadušnicom za sve poginule branitelje, održanoj u mjesnoj crkvi Svete Marije Divice, te polaganjem vijenaca na spomen – ploču na brdu Zvizdulje obilježeno je 28. obljetnica prelaska bitnice JNA u ruke hrvatske vojske i policije. O tome koliki je bio doprinos Željka Baltića, Mira Alića i ostalih žirajskih topnika u obrani Šibenika i hrvatske domovine govori su ratni veterani Nikola Vukošić, Goran Grguričin i Marijan Erceg.

- Istina je da s otoka Žirja topovi nisu mogli gađati vojarne u Mandalini. Njihov je krajnji domet bio Šibenski most i sredina šibenske luke, no žirajski su topnici odigrali bitnu, psihološki važnu ulogu u Rujanskom ratu od 16. do 23. rujna. Naš neprijatelj se osjetio ugroženim, pa su brodovi JRM počeli bježati prema Visu. Počeli su razmišljati o napuštanju vojarni u Šibeniku. - kazivao je Goran Grguričin na domjenku što je organiziran u uvali Koromašnja poslije obilaska bitnice.

U prijateljskim ćakulama žirajskih topnika, njihovih suboraca i gostiju dominirala je i više nego značajna inicijativa, koja govori o proglašenju Žirja spomen- područjem Domovinskom ratu. U tome su unisoni i oni, koji se i ne slažu baš u svemu, kad je riječ o događajima u Domovinskom ratu. I spomenuti Vukošić, i Grguričin, i Željko Šižgorić, predstavnik udruge „Ruža Hrvatska“, i ratni junaci žirajske bitnice Miro Alić i Željko Baltić, koji se iz „svojih razloga“ nisu proslavili na slavlju.

- Žirje je zaslužilo status spomen-područja. Zbog ratnih zasluga, ali i želje da se otok pokrene s mrtve točke glede procesa revitalizacije. Prije svega, zbog žirajskog turizma, koji pokazuje prve znakove ozbiljnog razvoja – drži Onesin Cvitan, čija je uloga kao ondašnjeg ministra u Rujanskom ratu sve samo ne i sporna.

Drugi ministar iz tog razdoblja, Splićanin Davorin Rudolf je na najjednostavniji način objasnio značenje žirajskih topnika ne samo u Rujanskom ratu, već i u obrani Lijepe naše.

- Ja sam poslije Rujanskog rata odmah požurio na Žirje. Ne da pozdravim žirajske junake, već da im se duboko poklonim - kazao je Rudolf.

Cijeli program na Žirju uveličali su glazbenim brojevima ansambl iz udruge Bojne Frankopan, čiji je osnivač branitelj Hrvoje Sekulić, te solisti Eva Kirchmayer Bilić, Valentina Mekovec i Krešimir Klepo.

Izdvojeno

14. kolovoz 2020 10:43