StoryEditorOCM
ŠibenikBikarac

Ovo je najmodernija tvornici otpada u Hrvatskoj: Iako se nalazi samo 7 kilometara od Šibenika, sve je besprijekorno, nema čak ni neugodnog mirisa

Piše Toni Veljača
25. travnja 2022. - 10:50

S obzirom na interes medija, mogli bismo slobodno zaposliti jednog turističkog vodiča, barem na pola radnog vremena – kaže nam kroz smijeh Robert Podrug, direktor Centra za gospodarenje otpadom Bikarac, najmodernije tvornice otpada u Hrvatskoj te jedinog takvog postrojenja u Dalmaciji.

Priznajemo, da ne znamo da je riječ o Centru za gospodarenje otpadom vrlo lako bi se zabunili. Prostor od ogromnih 40.000 četvornih metara, sedam kilometara udaljen od Šibenika, je besprijekoran, neugodnih mirisa nema, a što se na Bikarcu zapravo događa, odaju tek galebovi koji čekaju neće li koji komadić hrane i njima zapeti za kljun.

- Što se tiče klasičnog odvajanja otpada, vodimo računa o tome da se svakodnevno otpad prekriva zemljom, jalovinom i pjeskovitim materijalima. Također, postrojenje za biološku obradu je hermetički zatvoreno i pod tlakom, zrak zajedno sa plinovima se pročišćava tako da neugodnih mirisa nema – objašnjava Podrug.

Podsjetimo, Bikarac je s probnim radom i otvaranjem pogona počeo 15. prosinca prošle godine. Nakon brojnih zavrzlama s izvođačima radova i ponovljenih natječaja ugovor je napokon potpisan 2019. godine. Na Bikarcu su izgrađena MBO postrojenja (mehaničko-biološka obrada otpada) i prateći objekti što je uključivalo i pretovarne stanice. Također nabavljena je specijalna oprema te vozila poput kamiona i bagera.

Ukupna vrijednost projekta, s pretovarnim stanicama i opremom, je 245 milijuna kuna, dok je investicija u MBO postrojenja vrijedna 196 milijuna kuna. 128,5 milijuna kuna sufinancirano je iz Kohezijskog fonda Europske unije, dok je ostatak financiran iz državnog proračuna, putem Fonda za regionalni razvoj te proračuna grada Šibenika.

Izgradnja MBO postrojenja druga je faza projekta, dok je, napomenimo, u prvoj fazi, vrijednoj 70 milijuna kuna, a koja je završena daleke 2011. godine sanirano i zatvoreno postojeće odlagalište te izgrađena nova sanitarna ploha na koju se i danas odlaže miješani komunalni otpad.

- Dva mjeseca je trajala obuka zaposlenika, te uhodavanje u posao inženjera i voditelja. Zaposlili smo još dodatnih 20 ljudi i mogu reći da smo, što se tiče gospodarenja otpadom broj jedan u državi, jedini smo Centar u Hrvatskoj koji ima mehaničko-biološku obradu. Cijela Županija ovdje dovodi otpad, osim grada Knina koji će kada zatvori svoju sanitarnu plohu također dovoziti otpad na Bikarac – rekao je Podrug.

Bikarac, tvrdi nam Podrug, može zaprimiti oko 50.000 tona otpada godišnje.

- 2019. godine, dakle u vremenu prije pandemije, zaprimili smo oko 38.000 tona miješanog komunalnog otpada, dok je glomaznog otpada bilo oko 10.000 tona. Ovim Centrom što se zbrinjavanja otpada u Županiji tiče, mirni smo narednih 30 godina – dodaje Podrug koji nas je i proveo kroz najmoderniji pogon u Hrvatskoj, prvo u halu za mehaničku obradu.

- Otpad dolazi ovdje u kamionima, iskrcava se na pokretnu traku gdje se prvo melje, sve što ne propadne u tom prvom dijelu, pokretnom trakom dolazi do sortirnice uz koju se nalazi 16 ljudi. Oni ručno odvajaju otpad, svatko svoju vrstu, netko plastiku, netko najlon, papir, staklo i slično te ih prosljeđuju u za to određene kontejnere koji se nalaze ispod njih – kazuje Podrug.

Dakle, ništa bez ljudske ruke – dodajemo.

- Slažem se, kažu da je ljudsko oko najbolji separator, samo brzo se umori, zamor materijala – sa smiješkom će Podrug.

Nakon toga, traka ide dalje, donosi otpad na magnete koji izdvajaju metal. Korisni otpad se na kraju usitnjava, balira, pohranjuje u skladišta te je spreman za daljnju uporabu.

U drugoj hali, onoj za biološku obradu otpada, neiskoristivi otpad se procesuira vodom, zrakom i prevrtanjem kako bi se ta količina što više smanjila.

- Iskoristivi dio, kao što je humus, nakon tretiranja ostaje na površini. On se pakira i spreman je za daljnju uporabu – naglašava Podrug.

Prema riječima direktora, CGO Bikarac trenutno u skladištu ima sedam do osam tisuća tona goriva iz otpada. Pitanje je, gdje to gorivo, kojeg će s vremenom biti sve više iskoristiti.

- Gorivo koje smo izdvojili iz otpada treba iskoristiti, jer koja nam je inače onda svrha sortiranja otpada, osim što smo očuvali okoliš. Na području EU ima 560 energana koje pokreće gorivo iz otpada, Hrvatska nema nijednu. Moramo napraviti energanu, inače ćemo morati u budućnosti plaćati da ovo gorivo netko zbrine na odgovarajući način – naglašava Podrug.

Uz potencijalni problem s iskoristivošću goriva, jednako velik je problem s građanima i njihovim nemarom kada je odvajanje otpada u pitanju.

- Moram ovo reći javno, jer očito nema drugog načina. Pojedini građani zaista su nemarni, nevjerojatne stvari završavaju u miješanom komunalnom otpadu, od betonskih blokova i brodskih motora do klaoničkog otpada. Dvoje ljudi je zaduženo samo za kontrolu takvog, neprimjerenog otpada, jer ne želim ni pomisliti što bi bilo kada bi takav otpad došao do separatora koji vrijede i do nekoliko milijuna kuna – napominje Podrug.

Određeni koraci da se taj problem riješi, tvrdi Podrug, već su poduzeti.

- Donijeli smo odluku po kojoj zovemo inspekciju čim ustanovimo da se u kamionu nalazi otpad koji tu ne bi trebao biti. Kamioni s otpadom u halu, za razliku od prije, sada ulaze jedan po jedan i točno se zna tko je što doveo i odakle – ističe Podrug.

Uz izgrađena postrojenja, spomenimo i to da je u sklopu Centra i laboratorij koji će se koristiti za kontrolu i analizu goriva iz otpada, stabilizaciju biološkog otpada te procjednih voda. Kao točka na i cijelog procesa zbrinjavanja otpada.

- Upravna zgrada u kojoj je laboratorij te uredi voditelja čeka na uporabnu dozvolu. Tehnički pregled zgrade će biti odrađen kroz svibanj nakon čega ćemo je opremiti i staviti u funkciju – zaključuje Podrug.

U planu gradnja recikažnog dvorišta za glomazni otpad

- U postupku smo realizacije projekta kroz koji ćemo izgraditi reciklažno dvorište za građevinski otpad. Uskoro će se ova sanitarna ploha koju imamo, i još uvijek je aktivna zatvoriti. Nakon toga više nećemo moći zaprimati građevinski materijal. Potreba za takvim reciklažnim dvorištem je velika i moramo se tome na neki način prilagoditi - potvrdio je Podrug.

image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
image
Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix
16. travanj 2024 09:31