StoryEditor
ŠibenikDUGI REPOVI FRANKA

Ova Šibenčanka jedna je od 125 tisuća hrvatskih građana koji su podigli kredit u švicarskim francima; S 30 godina je 2007. uzela zajam u 'švicarcima' od 60.000 eura i tada je počela njezina kalvarija: Evo što poručuje dužnicima

Piše Katarina Rudan
4. svibnja 2019. - 13:25

Moje dite je išlo u prvi razred osnovne škole, a danas je studentica prve godine. Njezino cijelo djetinjstvo prošlo je u znaku "švicarca" i majčine bitke s bankama i sustavom. Na žalost, ta bitka još nije gotova i dandanas traje. I tako moja studentica kad dođe kući, htjela ili ne, sluša i dalje priču o tom nesretnom "švicarcu", o nepravdi, prijevari, bankarskoj pljački i tužbama.

Tim je riječima priču o kreditima u švicarskim francima, konverziji, kamatama i valutnoj klauzuli i ništetnosti ugovora počela Šibenčanka Linda Lemac Bašić. Jedna je od 125 tisuća hrvatskih građana koji su dvije tisuće i neke podigli stambeni ili neki drugi kredit u švicarskim francima. Kad su dužnici krenuli u bitku protiv prijevare, odmah se uključila u Udrugu "Franak".

Trajalo kratko

Danas je i aktivistica u Građanskoj inicijativi "Lex Franak" i premda po zvanju socijalna radnica, sve o slučaju "švicarac" ima "u malom prstu". Većinu svojega slobodnog vremena, kao i njezine kolege iz Udruge i Građanske inicijative, zadnjih godina provodi u toj priči s jednim jedinim ciljem – doći do rješenja i pravde kako obeštetiti sebe i sve druge koji su u istom problemu. Poznato je da su već donesene neke pravomoćne presude kad se radi o preplaćenim kamatama a očitovanje Vrhovnog suda RH, krajem ožujka ove godine, u vezi konvertiranih kredita, kojim je potvrđeno da pravo podnošenja tužbe za povrat preplaćenih kamata imaju svi, neovisno o tomu jesu li kredit otplatili ili je u otplati, daje nadu dužnicima da će doći do novca koji su im banke nezakonito naplaćivale. I ne samo za nezakonito podizanje kamata već i za valutnu klauzulu.

Linda je 2007. godine imala 30 godina i podigla je kredit za kupnju stana u "švicarcima" od 60.000 eura. Konverziju je napravila i u drugoj banci podigla novi kredit da bi u prvoj kredit zatvorila. Nije, kako kaže, kupovala penthouse, već krov nad glavom, stan od 58 kvadrata, za sebe i svoju obitelj. U ponudi je bio povoljan kredit za mlade obitelji, u valutnoj klauzuli tada stabilnoga švicarskog franka, uz povoljnu kamatnu stopu od 3,88 posto. Izgledalo je jako, jako dobro, no kratko je trajalo.

Vraćen samo dio

– Za pola godine kamata je išla na 4,6 posto i nakon samo dva uplaćena anuiteta skočila je na 5,0. Onda je nakon četiri anuiteta skočila na 5,99, a za devet mjeseci na 6,2 i takva je ostala sve do 2014. godine kad je zakonom određena kamata od 3,23 posto, a tečaj franka fiksiran na 6,39 kuna. Dakle, kamata je od 2007. do tada narasla za 2,32 postotna boda. Važno je naglasiti da je konverzijom, do koje je došlo u studenom 2015. godine, nama vraćen samo manji dio novca i zato smo nastavili bitku – kaže Linda. Podsjeća sve korisnike kredita, odnosno dužnike da je krajnji rok za podnošenje tužbe protiv banaka za preplaćene kamate 12. lipnja, a za valutnu klauzulu 2023. godina, s tim da dužnici kod Sberbank imaju vremena i za valutu i kamatu do 2023. godine. Posebno apelira i na korisnike kredita u eurima i kunama da se "trgnu" i podnesu tužbe za preplaćene kamate, jer su i njima nezakonito rasle.

Osim tužbe za preplaćene kamate, Lemac će istovremeno tužiti banku i za valutnu klauzulu, pozivajući se na presudu Visokog trgovačkog suda od 14. lipnja prošle godine po kolektivnoj tužbi Udruge "Potrošač" i na presudu Suda EU o ništetnosti valutne klauzule, vezano uz slučaj mađarske tužiteljice za valutnu klauzulu u švicarskim francima iz ožujka ove godine.

Vrhovni sud

– S obzirom na to da su banke uložile reviziju na presudu Visokog trgovačkog suda o valutnoj klauzuli, očekujemo da će u lipnju o tomu odlučiti Vrhovni sud. Osobno vjerujem da odluka Vrhovnog suda ne može biti u suprotnosti s odlukom Suda EU jer smo članica EU-a, i ona bi trebala biti ogledni primjer za naš sud, ako slijedimo europsku pravnu praksu. Zbog svega toga je jasan stav i cilj Građanske inicijative "Lex Franak" koja, uz tužbe koje je nesporno da se trebaju podnijeti zbog prijetnje zastare utuženja, inzistira na zakonskom rješenju kojim bi se iznašao način obeštećenja svih potrošača. I onih koji su tužili i onih koji neće stići ili nemaju novca za tužbe, banka im nije dala dokumentaciju ili slično. Inicijativa drži da svih 125.000 hrvatskih obitelji zaslužuju pravdu, povrat svog nezakonito oduzetog novca, a država je ta koja je odgovorna za svoje građane i za ispunjenje prava i pravde – na kraju će Lemac.

Do podataka koliko će dužnika sa šibenskog područja tužiti banke nije moguće doći. Jedini pokazatelj u tom smjeru je podatak da šibenska podružnica Udruge "Franak" broji oko 450 članova, što znači i dužnika koji su kredite u CHF dizali od 1. siječnja 2004. do 31. prosinca 2008. Uglavnom su to ljudi koji su dizali stambene kredite, no među njima ima i onih koji su uz kredit za stan podizali i kredit za auto, a neki samo za auto.

Posvuda reklame

U tom razdoblju, točnije 2007. godine, 40-godišnja Šibenka (podaci poznati redakciji), odlučila je kupiti osobni automobil na kredit u švicarskim francima, a trebalo joj je 11,5 tisuća eura. Kredit je podigla u jednoj banci u Šibeniku na rok otplate od sedam godina uz kamatnu stopu 5,3 posto. Tečaj franka tada je bio 4,57 kuna.

– Ne pitajte me koliko je to bilo u francima jer cijena auta je bila u eurima, i to su odmah u banci preračunali. Moram reći da su reklame za te povoljne autokredite doslovce "iskakale" na svakom koraku: na televiziji, radiju, u novinama. Razmišljala sam da li kredit dignuti u eurima ili francima, a na moju odluku najviše je utjecaja ta medijska kampanja o povoljnom autokreditu. Autokuća mi je dala papire i čak me uputila na banku za odabir kredita. Da ne dužim, mjesečna rata kredita u početku je bila oko 1200 kuna, a onda je počeo rasti tečaj kao i kamate, da bi 2011. godine rata došla na gotovo 2400 kuna. U međuvremenu je u mojoj firmi došlo do smanjenja plaće, dodatni posao nisam mogla naći i naprosto više nisam mogla pratiti kredit. Nisam znala što učiniti. Ne bih platila jednu ratu pa bi sljedeći mjesec morala platiti dvije... Uh, teško mi je prisjećati se tog vremena i govoriti o njemu. Odlučila sam tomu stati na kraj, zatvoriti autokredit podizanjem novog u drugoj banci, u eurima kao valutnoj klauzuli, gdje su uvjeti kreditiranja bili povoljniji. Sigurno znam da sam za te četiri godine otplate kredita u francima, zapravo isplatila oko 80.000 kuna, a cijena auto je bila 5500 kuna više!? Rasli su i tečaj i kamate. Užas! S obzirom na to da imam pravo na povrat preplaćenih kamata, podnijet ću tužbu protiv banke koja mi je – da i to navedem – naplatila izdavanje dokumentacije 320 kuna, a još je nisam dobila. Koliko sam informirana to je jedina banka koja naplaćuje izdavanje dokumenata. Našla sam i sudskog vještaka, pa ću ići odvjetniku neka piše tužbu. Za valutnu klauzulu još uvijek nemam hrabrosti podnijeti tužbu, pričekat ću očitovanje Vrhovnog suda jer ima vremena do 2023. godine – rekla nam je ova 40-godišnjakinja.

Nastao je kaos

Više hrabrosti od ove Šibenke ima 60-godišnji Šibenčanin (podaci također poznati redakciji) koji banku, u kojoj otplaćuje stambeni kredit podignut u "švicarcima" 2006. godine u vrijednosti 55.000 eura, tuži za preplaćene kamate i valutnu klauzulu. Kad je podigao kredit tečaj CHF bio je 4,62 kune, a kamatna stopa 4,9 posto.

– Kredit sam uzeo na 15 godina, a žena i ja smo se odlučili za "švicarca" na preporuku voditelja poslovnice, koji nam je rekao da je CHF stabilna valuta za razliku od eura koji je uveden prije dvije godine i tko zna što će biti s njim. Nismo ekonomisti, ne kužimo se u bankarstvo i poslušali smo njegov savjet, a i kamata je bila povoljna. Ne radi se o domaćoj banci, već o jednoj iz susjedne države, članice EU-a. Kredit smo počeli otplaćivati u kolovozu 2006., rata je bila oko 2960 kuna, što nam se uklapalo u kućni budžet i mogli smo s našim primanjima normalno živjeti u "svojoj" kući i školovati djecu. E, onda su za godinu dana počeli polako rasti i tečaj i kamata. Snažniji rast je bio 2009. godine, da bi u kolovozu 2011. prvi put franak prešao sedam kuna, i nastao je pravi kaos. Rata kredita taj je mjesec iznosila 5400 kuna. Moja plaća nije mogla pokriti ratu pa je "skidalo" sa ženine kao sudužnika, dite nam je bilo na fakultetu i došlo je pitanje što dalje. Ili povući maloga s faksa, ili kuća na "bubanj", a mi opet u podstanare. Jedini izlaz je bio potrošački kredit kako bi mali mogao normalno studirati, što je žena i učinila. Digla je 20 iljada eura na deset godina. Onaj tko tako nešto nije doživio ne zna, i bolje da ne zna, kakav je to osjećaj nemoći, izgubljenosti, zbunjenosti, muke, srama... Uspjeli smo se, skužajte na ovim ričima, izvući iz govana. I danas se pitamo kako smo to uspili prebroditi i ostati zdravi – govori naš sugovornik.

Išao je u konverziju kredita iz franka u eure, dobio povrata oko 42.000 kuna, a onda kredit "pretvorio" u kune i sad – kaže – mirno spava i nerado se sjeća neprospavanih noći i jutara u kojima bi prvo pogledao tečajnu listu.

– Do kraja otplate rata je ista, jer nam je kamata fiksna. A sad ćemo moja banka i ja na sud, pa nek' vrati ono što su nam ukrali. Ma nek je mojih iljadu ili sto iljada, ne dam im gušta. Satrali su nas i virujem da će pravda biti na našoj strani – na kraju će, premda svjestan činjenice da sudski postupak može trajati godinama ako država ne intervenira zakonskim aktom "lex frankom" i primora banke na nagodbu.


Neizbježni troškovi
Podizanje tužbe zahtijeva i određene troškove. Banke uglavnom ne naplaćuju izdavanje dokumentacije. Prema raspoloživim informacijama sudski vještaci u Šibeniku za izračun preplaćene kamate svoje usluge naplaćuju od 500 do 700 kuna, a ako rade i valutnu klauzulu onda je taj iznos nešto veći. Sudske pristojbe kod podnošenja tužbe iznose 500 kuna pa naviše, ovisno o visini izračuna povrata sredstava, a odvjetnik se može dogovoriti uz plaćanje provizije od 10 do 30 posto nakon završetka postupka.


Potrebni dokumenti
Iz Građanske inicijative "Lex Franak" napominju da od banaka treba tražiti sljedeće dokumente: knjigovodstvenu karticu (promet po kreditu – rekonstrukcija); prvi i cjelokupni otplatni plan; pregled promjena kamatnih stopa; specifikaciju uplata i obavijest o izračunu efekata konverzije. Na temelju tih dokumenata sudski vještak će napraviti izračun preplaćenih i zateznih kamata. Korisnike konvertiranih CHF kredita podsjećaju da od banke traže podatke koji se odnose na razdoblje otplate kredita prije konverzije. Navode da neke banke dokumente drugačije nazivaju, a neke na istome prikazuju promet po kreditu i specifikaciju uplata pa neka vas to ne zbuni.


Stupnjevita tužba
Ako banka odbije dati dokumentaciju, dužnik mora imati dokaz o tomu i na temelju tog dokaza podiže tzv. stupnjevitu tužbu kojom se ne traži isplata odmah nego se na sudu utvrđuje visina iznosa, a banka po sudskom nalogu mora dostaviti dokumentaciju.

Izdvojeno

21. siječanj 2021 06:31