Kad je ministar državne imovine Goran Marić, za svog prvog posjeta Šibeniku nakon što je tek postao ministar, projekt šibenskog TEF-a nazvao "projektom svoga mandata", mnogima se činilo da je njegova pretencioznost kurtoazna, da je posrijedi tek neka vrst uzvraćene pažnje domaćinu na gostoprimstvu.
Što je vrijeme više odmicalo, taj se dojam činio sve uvjerljivijim, jer se zapravo ništa nije događalo. Jedino je u rujnu prošle godine Gradsko vijeće Šibenika donijelo odluku o osnivanju zajedničke tvrtke Grada i RH, nazvane Batižele, čime su sva državna potraživanja pretvorena u dionice. Bila je to prva pretpostavka za projekt revitalizacije godinama zapuštenog, troskom, građevinskim i krupnim kućnim otpadom kontaminiranog prostora, prema procjenama vrijednog 350 milijuna kuna, kako bi jednog dana dobio i drugačiju namjenu i drugačiji izgled. Najavljivao se javni međunarodni poziv za investitore, ali, uglavnom, ništa se nije događalo…
Marićev 'projekt mandata'
A onda je uz puno pompe, uz sudjelovanje trećine Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, ovog tjedna u Šibeniku svečano potpisan sporazum kojim se uređuju međusobni odnosi Vlade i Grada Šibenika u provedbi Razvojnog plana Batižele (TEF), i projekt se napokon pokrenuo.
Sporazum su potpisali ministar Marić i šibenski gradonačelnik Željko Burić, dijeleći podjednako zadovoljstvo "napretkom" u provedbi projekta koji je davnih godina u Šibeniku nazivan "projektom za 21. stoljeće". Zbog ambicije da ovom gradu, valorizacijom njegovog najvrijednijeg resursa, kako gradska vlast naziva 22 hektara zemljišta bivše Tvornice elektroda i ferolegura, osigura dodanu vrijednost izgradnjom nove, moderne gradske četvrti na rubu Šibenika.
- Od samog početka utemeljenja Ministarstva državne imovine, predsjedniku Vlade prijavili smo da je projekt TEF-a, odnosno novoosnovane tvrtke Batižele, projekt mandata ovog Ministarstva - ponovio je nekidan u Šibeniku svoju staru mantru ministar Marić za sve one koji su svojedobno njegovu izjavu doživjeli tek kao retoričku figuru.
– Vjerujem da će ovaj projekt biti projekt gospodarskih i poduzetničkih pothvata, projekt demografskog osvježenja i pomlađivanja grada i siguran sam da će ući u gospodarsku i opću povijest Šibenika - opet je posegnuo za velikim riječima ministar, nakon potpisivanja spomenutog sporazuma.
Gradonačelnik Željko Burić na čin potpisivanja sporazuma, na kojem se radilo dugih šest godina, gleda puno pragmatičnije, jer, kako je izjavio, njime je nakon 22 godine napokon riješen problem zemljišta TEF-a koji je desetljećima pod golemom hipotekom, uglavnom države. Za Burića je to bio čin olakšanja, jer skidanjem tereta od oko 150 milijuna kuna duga, s terena bivše Tvornice, doista se otvara put dolasku toliko priželjkivanih investitora.
No, ni Burić na kraju nije odolio velikim riječima:
- Ovo je najznačajniji trenutak suvremene povijesti grada Šibenika otkad je samostalne Republike Hrvatske. Nešto što je bilo sinonim teške bazične industrije, zagađenosti, gospodarske djelatnosti koja je u suvremenoj Europi nezamisliva s aspekta zaštite okoliša, što je 22 godine tavorilo pod pričom potencijalnog prostora koji je trebao osigurati budućnost grada Šibenika, ali se 22 godine ništa nije dogodilo, sada se napokon počinje ostvarivati – rekao je Burić, apostrofirajući ministra Marića kao najzaslužnijeg za rješavanje "dužničkih" problema TEF-a s kojima se nitko nije htio baviti. Sve dok, nakon odluke Grada Šibenika da se nagodi s INA-om "otkupom duga" za 14 milijuna kuna, nisu udareni temelji za konačnu valorizaciju jednog od najatraktivnijih prostora na Jadranu. Taj prostor, smatra Burić, jamstvo je budućnosti ovog grada.
Što konkretno ovaj sporazum znači za grad Šibenik?
- Utvrđeni su novi iznosi dokapitalizacije društva Batižele od 148,5 milijuna kuna, pri čemu Grad Šibenik sudjeluje s 53 milijuna, a RH s nešto preko 67 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima 25,8 milijuna, a Hrvatske vode 2,067 milijuna kuna. Kako je temeljni kapital povećan, sada je udio Grada u društvu Batižele oko 68 posto, država participira udjelom od 22,64 posto, Fond za zaštitu okoliša sa 8,7 posto i Hrvatske vode s jedva 0,7 posto. U prijevodu, Sporazum znači tri bitne stvari - kaže gradonačelnik Burić.
Interes iznad očekivanja
- Prva je osnivanje Povjerenstva od pet članova, u kojem će biti tri predstavnika Grada Šibenika i dva predstavnika Ministarstva državne imovine. Zadatak je Povjerenstva da, nakon dovršene dokapitalizacije, u roku od 60 dana, definira uvjete pozivnog natječaja za uvođenje investitora na područje TEF-a. Povjerenstvo će odrediti i model i rok u kojem se natječaj mora provesti - objašnjava Burić. Istodobno, u dogovoru s Ministarstvom, konstituirat će se Nadzorni odbor tvrtke Batižele s tri člana. Grad se opredijelio za opciju po kojoj će imati dva člana Nadzornog odbora, dok će kompletnu proceduru voditi Ministarstvo državne imovine koje će dati i predsjednika Nadzornog odbora.
Poseban je kuriozitet da će i članovi Nadzornog odbora i direktor tvrtke Batižele posao obavljati volonterski, da ne bi, naglašava Burić, već sada financijski opterećivali tvrtku.
- Cilj nam je - ističe gradonačelnik - da se kompletna natječajna procedura odvija tijekom ljeta. No, i dalje ćemo - napominje- projekt Batižele PR-ovski promicati jer nam je cilj privući što više zainteresiranih. U tom smislu - najavit će nam gradonačelnik- s dr. Miljenkom Burom pripremamo organiziranje jedne konferencije na kojoj će upravo valorizacija prostora TEF-a biti glavna tema.
Burić tvrdi da je dosad iskazani interes potencijalnih investitora iznad svih očekivanja.
- Od 2018. i osnivanja tvrtke Batižele do danas u gradskoj upravi smo primili na desetke predstavnika raznih zainteresiranih tvrtki i investitora, pa dakle, nema straha da bi interes na natječaju mogao izostati - optimističan je gradonačelnik.
A što Grad želi na tih 22 hektara doista atraktivnog zemljišta uz more?
- Grad zastupa stav da se cijela zona TEF-a, kao zona mješovite namjene, treba rješavati jedinstveno, kao cjelina, i da to treba biti nova gradska četvrt, čime stara gradska jezgra gubi rubni status, i želimo svakako da bar 40 posto sadržaja u toj zoni ima javnu funkciju. A što to znači? Za mene oko toga nema dvojbe - odlučno će Burić.
– Produženje plaže Banj ide obavezno, bit će tu i hotel, a nije na meni da definiram njegove kapacitete. Zatim, zona stanovanja. Ta tri elementa su neupitna. A osobno bih volio i to iskreno priželjkujem, da na tom prostoru bude i multifunkcionalna dvorana koja bi supstituirala potrebe grada za sportskom, koncertnom i kongresnom dvoranom istodobno, jer je sve to ono što Šibeniku nedostaje. Izgradnja eventualne marine otvoreno je pitanje o kojem će zadnju riječ kazati struka. Vrlo brzo ide natječaj za urbanističko rješenje zone TEF-a - poručuje šibenski gradonačelnik.
Projekt će provoditi Nadzorni odbor, direktor tvrtke Batižele i Povjerenstvo koje priprema natječaj.
- Kroz ovu formu natječaja za urbanističko rješenje sustavno ćemo komunicirati s građanima jer je ovo projekt u kojem ne smijemo pogriješiti. Ovo je budućnost grada, a u njezinom definiranju građani imaju pravo participirati.
Traže se entuzijasti
Tko će biti direktor tvrtke Batižele?
Pa to i nije najrelevantnije pitanje, s obzirom da će posao obavljati volonterski. A ono što kod nas izaziva bojazan i podozrenje, gradonačelnik vidi kao prednost.
- Baš zbog toga što će i direktor i članovi Nadzornog odbora tvrtke Batižele biti volonteri, to će privući istinske zaljubljenike u taj projekt koji su mu se spremni iskreno posvetiti. Ne trebaju nam oni koji bi htjeli samo novu sinekuru! - veli Burić.
Je li to iracionalno idealiziranje pristupa poslu i može li volonterski rad u ovakvom projektu biti dobitna kombinacija, e, to je doista veliko pitanje. Vidjet ćemo.
--- lead
Ovo je najznačajniji trenutak suvremene povijesti grada Šibenika otkad je samostalne Hrvatske. Nešto što je bilo sinonim teške bazične industrije i zagađenosti, sada se napokon počinje ostvarivati, rekao je Burić