StoryEditorOCM
Šibenikmalo ćemo pričekati

Otkrivamo što se događa s Centrom za mlade, predstavljen je prije godinu dana i više ga nitko ne spominje

Piše Marija Lončar
27. ožujka 2022. - 17:54
Derutni prostor vojarne Bribirskih knezova dobit će nove sadržaje, projekt je vrijedan 30 milijuna kunaNikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Prošlo je punih godinu dana od kada je predstavljen Centar za mlade, novi projekt Grada Šibenika osmišljen za različite kulturne i sportske sadržaje, "težak" više od 30 milijuna kuna, ali se nakon toga o tom projektu, koji bi svoje mjesto trebao naći u bivšoj vojarni Bribirskih knezova neposredno uz novoizgrađeni Veteranski centar, više ništa nije čulo. Petar Mišura, pročelnik šibenskog Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, kaže kako nema govora o odustajanju, štoviše u proteklih godinu dana puno je, tvrdi, posla napravljeno, a za koji dan očekuje se i izdavanje lokacijske dozvole.

U vlasništvu države

– Napravili smo za sada idejni projekt cijelog područja, znači i interpolacijski projekt i sada smo u postupku dobivanja lokacijske dozvole. Nadamo se da će biti izdana do kraja ožujka, a ona nam je prijeko potrebna da bi se zemljište na kojem će biti Centar, a koje je sada u vlasništvu Republike Hrvatske, prenijelo na Grad Šibenik. Nakon toga idemo u postupak traženja dozvole za glavni projekt te čekamo odgovarajući natječaj – objašnjava Mišura, ističući kako novac za Centar za mlade, Grad Šibenik planira povući iz odgovarajućih europskih natječaja koji važe od 2021. do 2027. godine. Bez toga, priznaje, teško bi bilo zamisliti realizaciju ovog projekta, kojeg su autori mladi šibenski arhitekti Ana Selak i Dario Crnogaća.

image

Autori projekta: Ana Selak i Dario Crnogaća te Petar Mišura (u prvom planu)

Nikša Stipaničev/Cropix

Upravo zbog toga što Grad Šibenik računa na europski novac, nastavlja Mišura, zgrada kotlovnice nekadašnjeg vojnog kompleksa i veliko skladište uz nju gdje će biti smješten Centar za mlade, neće se rušiti nego će biti preuređeni u postojećim gabaritima, gdje će na ukupnoj površini od oko 2600 metara četvornih, među ostalim, biti uređena i velika koncertna te sportsko-penjačka dvorana. Takav pristup u korištenju prostora te ponovno stavljanje u funkciju napuštenih objekata uklapa se u politiku tzv. kružnog gospodarstva koji Europska unija potiče, a Šibeniku pruža mogućnost da realizira projekt, koji se, tvrdi Mišura, smatra strateškim u razvoju grada.

– Taj prostor u bivšoj vojarni Bribirskih knezova ostao je neiskorišten jer ga je teško uklopiti i zbog velikog dimnjaka uz kotlovnicu. Zbog strukture te građevine mi smo je namijenili za penjačku dvoranu dok će drugi objekt, tj. nekadašnje skladište ugljena biti koncertna dvorana. U proteklih godinu dana održali smo brojne radionice i obavili niz razgovora sa zainteresiranim dionicima: onima koji se bave organiziranjem koncerata, sportskim i drugim udrugama, a predstoje nam još neki razgovori kako bismo što bolje definirali sadržaje u samom Centru. Javlja nam se sve više zainteresiranih i vjerujem da će taj prostor biti pun kada bude uređen, pogotovo zato što je kompatibilan s okolnim sadržajima, jer su u blizini i iNavis centar te sveučilišni studij Energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, osnovna škola, Veteranski centar, a tu se planira i nova bolnica, pa bi bila šteta da taj prostor ostane prazan i neiskorišten – ističe Mišura.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Plesna škola

Podsjeća kako su arhitekti Selak i Crnogaća novu koncertnu dvoranu i sportsko-penjačku dvoranu povezali zajedničkim trgom s nadstrešnicom, a u dvorištu će biti uređen i skate-park. Svi ti sadržaji projektirani su tako da moguća buka s njih ne smeta korisnicima Veteranskog centra, a objekt u kojem bi bila koncertna dvorana nudio bi i neke druge glazbeno-scenske sadržaje.

– Koncertna dvorana neće biti samo to, jer smo napravili niz razgovora sa zainteresiranim dionicama, pa će tu biti i plesna škola, jer djeca koja danas plešu u Šibeniku nemaju svoj prostor. Uz koncertnu dvoranu bit će i veliki šank, garderoba te manji prostor predviđen za neka manja događanja, glazbeno-scenske nastupe, izložbe, glazbene i likovne radionice i predavanja. Na katu će biti "open space" za udruge gdje će one imati svoje sastanke i slično – navodi Mišura.

Nekadašnja kotlovnica sa svoje tri etaže preobrazila bi se tako u sportsko-penjačku dvoranu, ali i prostor za održavanje raznih radionica, za jogu, pilates i slično. Ispred dvorane bi se uredili dodatni sportski sadržaj, kao što je hodanje po užetu, slackline, ili joga na otvorenom, a prostor bi služio i kao mjesto susreta zainteresiranih posjetitelja i korisnika dvorane. Dimnjak koji danas s obzirom na stanje u kojem se nalaze objekti podcrtava njihov derutan izgled, u budućnosti bi služio za vanjsko penjanje te bi tako postao orijentir u prostoru i svojevrsna gradska atrakcija. Mišura kaže i kako će budući Centar za mlade u podrumskim prostorijama imati i svoj "uradi sam – it do yourself" centar gdje će na svoje doći poklonici tehničke kulture, među ostalim, i mnogi šibenski modelari.

image

Centar za mlade - fotosimulacija

 

Grad Šibenik

Paralelno s tim, Grad Šibenik je zajedno s udrugom "Mladi u EU" prijavio i projekt vezan za upravljanja budućim Centrom, što je također važan dio u priči o povlačenju novca iz europskih fondova.

Modeli upravljanja

– Modeli upravljanja ovakvim centrima su različiti od toga da se on pridruži postojećim institucijama, da se osnuje nova ili da njime upravljaju udruge. Taj projekt otkrit će nam prednosti jednog ili drugog modela, troškove, iskustva drugih gradova...

Centri za mlade nisu novina u Hrvatskoj, premda ih nema ni približno toliko kao u drugim europskim zemljama. Dobru praksu imaju Pula i Zagreb, a nekoliko centara za mlade Mišura je obišao i po Europi.

– Zadnji koji sam posjetio je onaj u Bologni. To je nešto fantastično koliko je velik i kako funkcionira. Tu su različite aktivnosti od galerijskih prostora, vježbališta, a u nekim centrima vidio sam i dječje vrtiće, odnosno prostorije za čuvanje djece. Različiti su u njima modeli upravljanja, ali svi se uglavnom rade na lokacijama poput ove naše u Šibeniku, dakle u napuštenim tvornicama, vojnim objektima i slično – kazao je Mišura hvaleći dobru suradnju s autorima projekta Anom Selak i Darijom Crnagaćom.

Iako u njegovim riječima ne nedostaje optimizma, mladi i oni koji se takvima osjećaju još će se morati načekati dok Centar bude otvoren. Naime, Mišura očekuje da bi radovi mogli početi tek krajem iduće godine. Trajat će, kako se predviđa, godinu i pol ili čak dvije godine, što znači da Šibenik svoj Centar za mlade neće dobiti prije kraja 2025. godine.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix
11. srpanj 2024 13:58