Prošle godine Grebašticu je posjetilo 18.275 stranih i domaćih turista koji su, po statistici Turističke zajednice tog mjesta, ostvarili 170.000 noćenja. Slično će, kažu, biti i ove godine. Najčešći posjetitelji među strancima su Česi, Slovenci i Poljaci. Sreli smo i višečlanu talijansku obitelj iz Sienne u Toscani, grada umjetnosti i povijesne baštine pod zaštitom UNESCO-a. Rekli su nam da ljetuju u Grebaštici jer u tom malom prirodnom okružju vole provesti miran obiteljski odmor, podalje od buke i noćnog života gradova.
Na području Grebaštice trenutno se odmara i oko 700 gostiju iz naše zemlje. Otprilike je toliko i stalnih stanovnika.
Sve te podatke doznali smo od Marijane Šarić, direktorice Ureda TZ-a Grebaštice. Taj smo ured, skriven u uskom prolazu uz neku ruševnu prizemnicu, inače jedva pronašli. I interijer pamti bolje dane. Ipak, infrastrukturne nevolje ne utječu na nastojanja turističkih djelatnika, koji i ove sezone u svome poslu čine sve što mogu.
Najupečatljivije je i turistima najzanimljivije odredište poznati fortifikacijski bedem na Oštrici iz 15. stoljeća koji se u dužini od oko 160 metara proteže hrptom poluotoka, od mora do mora. Za turskih navala služio je okolnom stanovništvu kao pribježište. Među lokalnim stanovništvom uvriježio se naziv "Kineski zid". Na Oštrici se nalazi i uzgajalište divljači, ponajviše muflona, o kojemu se brine Lovačko društvo "Grebaštica".
Cijeli je poluotok, po riječima direktorice Šarić, ekološki zaštićen i uvršten u projekt "Natura 2000". Priroda je na tom prostoru ostala netaknuta. Bedem je pronašao svoje mjesto u logotipu i svim promidžbenim letcima TZ-a Grebaštica iako, uvjerili smo se na licu mjesta, nije u besprijekornom stanju.
Zub vremena učinio je svoje. Dijelovi fortifikacije počeli su se urušavati prije nekoliko godina, pa su radi sanacije intervenirali konzervatori. Središnji dio bedema na najvišoj točki poluotoka, krunište sa stubama i puškarnicama, ostao je, međutim, u vrlo lošem stanju. Pristup nije siguran. Poput nekih turista, dovezli smo se do bedema poljskim putem, a prolaz u "rezervat" bio je zatvoren. Kako su preko žičanih vrata postavljene dvokrake, polutrule ljestve, skupina posjetitelja iz Rijeke preko njih je krenula u šumoviti dio Oštrice.
I mi smo se strminom punom oštrog kamenja i odlomljenog granja pokušali uspeti do vrha i stupiti na krunište bedema, odakle su branitelji, po povijesnim izvorima, prije nekoliko stoljeća na osvajače izlijevali vrelo ulje i smolu. Bili smo prisiljeni odustati zbog opasnosti da nam se pod nogama odlomi kakva kamena gromada. Umjesto toga, poput većine gostiju odlučili smo se za ugodnu šetnju šumom poluotoka, s čije najviše točke puca prelijep pogled na otok Krapanj i Šibenik.