Zabrana kupanja na Skradinskom buku od 1.siječnja ove godine, utemeljena na Pravilniku o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“, koji je na snagu stupio 21. prosinca 2019., ovih je dana „okidač“ stanovništvu Lozovca, ali i ostalih naselja u granicama Parka, da javno progovore o problemima koji ih godinama tište.
S nekoliko predstavnika nezadovoljnog puka sastali smo se po „zvizdanu“, nadomak jumbo plakata postavljenog uz cestu koja vodi prema ulazu u NP na Lozovcu. Sugovornici će naglasiti da se ne radi o pobuni protiv Parka i da sve što poduzimaju nema politički niti bilo koji drugi predznak ili pozadinu. Riječ je, naglašavaju, o nezadovoljstvu načinom upravljanja Parkom što za posljedicu ima niz ograničenja i zabrana koja im uskraćuju normalan život i dovode u pitanje njihovu egzistenciju na djedovini, a sve zbog nedostatka komunikacije s upravljačkim tijelima ustanove. Lozovčanin Ivan Guiln, odmah ističe da „kupanje i ribolov“ nisu glavne točke izražavanja nezadovoljstva.
-To su samo „kapi“ u moru problema koje su prelile čašu. Nezadovoljni smo kompletnim upravljanjem Parka, od odnosa prema lokalnom stanovništvu do odnosa prema zaštiti prirode. U Krku su unesene invenzivne vrste ribe, a zaštita prirode nije zabrana kompletnog ribolova. Oni će reći da su napravili program izlova štuke, a lovili smo ju jedan dan u lipnju, bez plana i programa. U svim je medijima objavljeno da je to rađeno u suradnji s nama, što nije istina. Zaštita prirode nije ako imate otpadne vode gradova Knina i Drniša, te otpadne vode iz septičkih jama svih sela uz Krku. Ili, lokvu u Koštanima u kojoj je život umro, koju lokalno stanovništvo ne smije očistiti, jer je u granicama Parka. A Park takvu lokvu već deset godina samo „gleda“ – govori Gulin.
S druge strane, nastavio je, zabranjuju kupanje na Skradinskom buku zbog navodne zaštite i brige o sedri, a znanstveno nije dokazano da se ona tu stvara.
Njegov sumještanin Željko Koštan, kaže da život u nacionalnom parku nije benefit, kako to neki misle. Naprotiv.
- Otežavajuća je okolnost ako sa svojom imovinom koja je u Parku ne možemo slobodno raspolagati. Ako želimo svoju zemlju obrađivati, prodati, pokrenuti inicijativu u smislu bavljenja turizmom, moramo se obratiti NP i od njih dobiti odobrenje – rekao je Koštan. Uzdali su se, nastavio je, da će moći živjeti od Parka, ali što dalje sve je teže.
Kampovi i apartmani prazni
- Ovo je pasivni kraj i da nije bilo tvornice aluminija u Lozovcu, koja je zatvorena prije rata, depopulacija bi bila pet puta veća. Osnivanjem NP „Krka“ 1985. godine, mislili smo da je to novi pokretač razvoja koji će zadržati mlade ljude. Očito smo krivo mislili i danas smo se našli u situaciji da moramo organizirati prosvjede. Novi Pravilnik nas je doveo pred zid, a mi ne znamo što iza njega dalje slijedi. Ali, oni moraju znati da su Krku prije osnivanja NP, desetljećima čuvale generacije domaćeg stanovništva i da su Krka i Nacionalni park naš identitet. Zabraniti kupanje na Skradinskom buku je isto kao da Mostarcima zabranite skakanje s mosta! Zbog svega se pitamo hoće li nas jednog dana ograditi žicom pa da živimo u rezervatu – zapitao se Koštan.
U ime Udruge dragovoljaca Domovinskog rata naselja Lozovac, Gradina, Konjevrate, Goriš i Brnjca Petar Bukić je izjavio da podržavaju aktivnosti koje provode predstavnici nezadovoljnih žitelja. Evo i zašto.
- Zabrana kupanja dovodi u pitanje opstanak Lozovca, Gradine i Konjevrata, jer se gosti zbog toga ne zadržavaju. Nema ih u kampovima, apartmani su prazni i upitan je opstanak na ovom području. Tradicionalna lozovačka plaža je bila takozvana livada, a ravnateljica i uprava Parka, koji se brinu o zaštiti prirode, preorali su tu livadu i zasadili englesku travu! Pa se ja pitam je li engleska trava autohtono bilje, a ravnateljicu bih pitao jesu li bageri snimljeni u travnju u Parku dio zaštite prirode – rekao je Bukić i poručio da će se boriti za svoja prava i prosvjedovati sve dok domicilno stanovništvo ne bude imalo prava kao što ih imaju Murterini u NP Kornati, ljudi na Briunima, Plitvičkim jezerima ili u Kopačkom ritu.
Suradnja je nužna
Predsjednik Mjesnog odbora Lozovac Dino Slavica kaže da su sve aktivnosti pokrenute upravo zbog toga što Uprava nema komunikacije s lokalnim stanovništvom.
- Osim postavljanja jumbo plakata, u svakom mjestu uz Krku potpisuje se peticija, a tu su i aktivnosti vezane uz prosvjed kojeg planiramo održati. Smatramo da suradnja mora biti učinkovita i djelovati po principu uzajamnosti i međusobnog poštivanja, jer nepobitna je činjenica da je za zaštitu prava prirode vrlo važna obostrana suradnja lokalne zajednice i Parka. Ne samo za generacije koje danas ovdje žive već i za buduće koje dolaze – rekao je Slavica.
Da te suradnje baš i nema, premda – reče – iz NP „Krka“ poručuju da je ona korektna, navodi da je MO Lozovac dobio tek jedan mail vezano za sudjelovanje lokalnog stanovništva u nekim aktivnostima Parka, a to se dogodilo nakon što su inzistirali na održavanju sastanka o novom Pravilniku. Upitan jesu li ovih dana možda dobili poziv na razgovor ili kakav „signal“ iz Uprave JU NP „Krka“, Slavica odgovara da za sada nisu. Dodaje da dva sastanka održana prije ovih zbivanja zapravo nisu dala konkretnih rezultata.
- Uvijek se zauzimamo za suradnju i spremni smo odazvati se svakom pozivu uprave NP „Krka“ na razgovor s ciljem postizanja najboljeg mogućeg kompromisa koji će zadovoljiti obje strane. Upućeni smo jedni na druge i toga smo, nadam se, svjesni svi – zaključio je Slavica.
Odgovor NP „Krka“
Od Uprave JU NP „Krka“ zatražili smo komentar o aktualnim događanjima među domicilnim stanovništvom. Pozivajući se na „sporni“ Pravilnik o zaštiti i očuvanju NP „Krka“ i Zakon o zaštiti prirode, među ostalim navode da Pravilnik donosi novine u skladu sa strateškim ciljevima i mjerama održivog upravljanja, koje su osnova budućeg plana upravljanja i prostornog plana, čija je realizacija u tijeku.
- Zabrana kupanja na određenim lokacijama stupila je na snagu dana 1. siječnja 2021. godine, znači s rokom odgode od godinu dana. Lokalna zajednica na Lozovcu izrazila je nezadovoljstvo sadržajem dvaju od ukupno 55 članaka koji promiču zaštitu i očuvanje ovog krškog bisera, koji je po broju vrsta i endema jedno od značajnijih zaštićenih područja u Europi. JU „NP Krka“ imala je otvoreni dijalog s predstavnicama lokalnog stanovništva Lozovac te su održana dva sastanka, s tim da su na sastanku s MO Lozovac bili prisutni i ravnatelji Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Ograničenja definirana Pravilnikom utemeljena su na zonaciji koja je izrađena uvažavajući stanje i pritiske na vrste i staništa odnosno ekosustav u cjelini, a znanja o njima rezultat su kontinuiranog istraživanja, praćenja i analiza – navode u odgovoru.
Podsjećaju da je područje Parka ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000, te da je potrebno uvažiti stanje i potrebne mjere za očuvanje cijelog niza ciljnih vrsta i stanišnih tipova.
- Jedan od razloga degradacije sedre na Krki upravo je kupanje budući da su se kupači penjali i hodali po sedri, ali i utjecali na fizikalno-kemijske uvjete, što je imalo za posljedicu ugrožavanje stanišnog tipa i procesa daljnjeg osedravanja. Skradinski buk lokalitet je na kojem je koncentracija kupača u NP bila najveća. Njihov utjecaj u plićim dijelovima rijeke rezultirao je direktnom degradacijom vodenog staništa i samog riječnog dna uslijed gaženja i oštećivanja. Također, pojedinci iz rubnih mjesta se nisu pridržavali preporuka za dozvoljena mjesta za kupanje, već su prelazili ogradu i kupali se na samim slapovima, što je donosilo velike probleme u nadzoru i općenito upravljanju Parkom i njegovim posjetiteljima, posebice zato što su se posjetitelji povodili za tim pojedincima i radili isto. Kad u jednom trenutku imate tisuće posjetitelja na jednom lokalitetu, zbog zaštite ljudskih života i zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti, pravila moraju biti jasna, ista za sve i svi ih moraju poštivati. Osobito je važno napomenuti da je sukladno europskoj i nacionalnoj zakonskoj regulativi nemoguće nešto dozvoliti samo domaćem stanovništvu a ostalim posjetiteljima ne. Osim u cilju smanjenja negativnih utjecaja koje kupači predstavljaju za sedrene barijere odnosno zdravlje i stabilnost ekosustava sedrenih barijera mjera je uvedena i zbog zaštite ljudskih života- stoji u odgovoru.
Što se tiče ribolova u Nacionalnom parku, on – navodi se - nije dopušten temeljem Zakona o zaštiti prirode jer je riječ o ekstrakciji prirodnih dobara, s iznimkom izlova u svrhu kontrole invazivnih stranih vrsta koje su u rijeci Krki zastupljene s 11 vrsta, što čini više od trećine ukupnog broja slatkovodnih vrsta riba te rijeke.
-Invazivne strane vrste u rijeku Krku unijeli su upravo neodgovorni pojedinci ilegalno, a sa željom „oplemenjivanja“ Krke ribolovno atraktivnim vrstama te one danas ugrožavaju opstanak hrvatskih endema. Predstavnicima lokalne zajednice ukazano je da je ribolov zabranjen i sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu prema kojem vodotoci u zaštićenim područjima nisu ribolovne vode, dakle ribolov nije moguć. Zbog invazivnih vrsta koje prijete autohtonim i riječnim endemima izrađen je protokol za izlov invazivnih vrsta, kojeg je JU „NP Krka“ već počela provoditi u suradnji s lokalnim zajednicama. Predstavnici MO Lozovac informirani su o planovima JU „NP Krka“ vezanim za projekte očuvanja prirode, bioraznolikosti te autohtonih i endemskih vrsta te smo ih zamolili za suradnju i podršku u njihovu provođenju. Svi su sastanci završeni u pozitivnom ozračju stoga smo vrlo iznenađeni ovakvim postupanjem - navodi se u odgovoru Uprave JU NP "Krka".
Također ističu da je razvitak područja koja graniče s NP „Krka“ utkan u sve strateške dokumente Ustanove, da financijski i infrastrukturno podržavaju različite projekte koji imaju za cilj poboljšati kvalitetu življenja lokalnog stanovništva, te da su sukladno Zakonu o potpomognutim područjima 2020. godine isplatili preko devet milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave čija područja se nalaze u granicama Parka.