Mogu li i koliko mladi utjecati na kreiranje i donošenje značajnih odluka na lokalnoj razini koje se odnose na njihov život i rad, koliko Savjet mladih može utjecati na lokalnu vlast, kako ih "odrasli" doživljavaju, čuje li se glas mladih u Šibeniku, te koje su njihove potrebe i interesi, samo su neka od pitanja koja smo postavili predsjedniku Savjeta mladih Grada Šibenika, Mateju Matiću, inače koordinatoru razmjene mladih u šibenskoj Udruzi mladih "Mladi u EU". Iza njega su tri godine predsjedničkog mandata Savjeta mladih i na samom početku razgovora kaže da je, s obzirom na iskustva kolega u nekim drugim sredinama, komunikacijom između šibenskih gradskih vlasti i Savjeta mladih dosta zadovoljan.
- Savjet mladih, kao što sam naziv govori, savjetodavno je tijelo gradskog ili općinskog vijeća koje bi trebalo biti spona između mladih i izvršne vlasti. U tom smislu donositelji odluka trebali bi slušati sugestije, želje, primjedbe i potrebe nas mladih. Na žalost, jako malo gradova i općina u Hrvatskoj uopće ima Savjet mladih, iako je to zakonom propisano. Razlog tomu je što jedinice lokalne samouprave nemaju volje time se baviti, a s druge strane problem je nezainteresiranost mladih da se aktivnije uključe u društveni život, što je po meni posljedica nedostatka informacija.
Kad se radi o gradu Šibeniku, sigurno je da ima gradova koji su po tom pitanju bolji. Uzet ću promjer Zagreba u kojem Savjet mladih stvarno dobro radi i na mjesečnoj je razini u kontaktu s Gradskim vijećem. U Šibeniku na tomu radimo i zaista imamo punu podršku gradskog Odjela za društvene djelatnosti što je bilo vidljivo i u proceduri pripreme i pisanja „Lokalnog programa za mlade Grada Šibenika“ za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Moram biti iskren i reći da sam uvijek, kad za to imam potrebu, primljen na razgovor u gradskoj upravi. Tri su osobe s kojima najčešće i najviše komuniciram: jedna je u Odjelu za društvene djelatnosti, druga je tajnik u gradskoj upravi i treća zamjenik gradonačelnika zadužen za društvene djelatnosti, kazuje Matić.
Anketno istraživanje
Krajem prošle godine, podsjeća Matić, javnosti je predstavljen spomenuti „Lokalni program za mlade Grada Šibenika“ za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Provodi ga Grad Šibenik u suradnju s Udrugom mladih „Mladi u EU“, a financiran je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sa 70.000 kuna.
- Radi se o strateškom dokumentu koji bi trebao omogućiti jednu dugoročnu politiku rada s mladima. Cilj nam je bio istražiti potrebe i mišljenja mladih na području grada Šibenika te im otvoriti prostor da ih se različitim aktivnostima potakne da se aktivnim sudjelovanjem uključe u rad i djelovanje cjelokupne zajednice. Bitno nam je bilo o svemu pitati mlade što oni žele, a ne da se „odozgo“ odlučuje što je šibenskoj mladeži potrebno. U tu svrhu proveli smo i anketu među mladima, a Gradsko vijeće je prihvaćanjem dokumenta potvrdilo da uvažava potrebe mladih, rekao je Matić.
Anketno istraživanje provedeno je u periodu od ožujka do svibnja 2019. godine na području grada Šibenika online anketnim upitnicima. U anketiranju je sudjelovala 281 mlada osoba u dobi od 15 do 30 godina i to srednjoškolci i studenti Veleučilišta Šibenik. Anketiranje je provedeno anonimno, a ispitanici su bili upoznati sa svrhom istraživanja kao i samim projektom „Lokalni program za mlade Grada Šibenika“. U prvom dijelu anketnog upitnika prikupljani su demografski podaci, dok se u drugom dijelu ankete prikupljeni podaci o osobnim stavovima po pitanju obrazovanja i zapošljavanja te zadovoljstvom pruženim uslugama u gradu Šibeniku. Posljednje pitanje bilo je otvorenog tipa te se od anketiranih tražilo da se, uz obrazloženje odgovora, izjasne koje aktivnosti i sadržaji mladima nedostaju u Šibeniku.
Što mladima fali?
- Nakon provedene ankete imali smo nekoliko konzultacija i sa Studentskim zborom, a tek potom je uslijedilo pisanje dokumenta, odnosno „Lokalnog programa za mlade grada Šibenika“. Rezultati ankete generalno pokazuju kako mladi smatraju da gradu Šibeniku nedostaje zabavnog i kulturnog sadržaja izvan turističke sezone. Naime, velika većina ih je navela da je u sezoni super, a s obzirom na to da tada rade sezonske poslove, ne stižu pratiti sva događanja. Nadalje, kad se bolje iščitaju odgovori ispitanika grupirani pod „studentski standard i visoko obrazovanje“ ne odnose se na kvalitetu samih visokoobrazovnih programa koliko se pod studentskim standardom u ovom slučaju podrazumijevaju sve aktivnosti koje obogaćuju studentski život izvan vremena provedenog na predavanjima.
Pod tim su uglavnom navodili više zabavnih aktivnosti za studente tijekom zimskih mjeseci, dodatne aktivnosti s ciljem usavršavanja, više kulturnih događanja tijekom trajanja akademske godine te stambeno zbrinjavanje studenata, kaže Matić. Zanimljiv podatak koji se iz anketnog istraživanja mogao iščitati je da subjekti koji su bitni za utjecanje na politike prema mladima, poput Studentskog zbora, Savjeta mladih, Gradskog vijeća i civilnog sektora, ispitanicima su nepoznati.
-To ukazuje da mladi nisu dovoljno informirani pomoću kojih tijela bi mogli utjecati na poboljšanje uvjeta za mlade u svojoj lokalnoj zajednici. Također, mladi nisu uključeni u rad udruga i savjetodavnih tijela te je primjetan nedostatak aktivizma kod mladih. Na tomu treba raditi kako bi položaj i utjecaj mladih u lokalnoj sredini bio veći, a život kvalitetniji, zaključuje Matić.
Na pitanje koliko je „buđenju“ šibenske mladosti i uključivanju u civilni sektor pomogla tzv. Narančasta zgrada u Crnici, koja je trebala postati svojevrsni centar okupljanja šibenske mladosti, predsjednik Savjeta mladih Grada Šibenika odgovara:
- Udruge koje su dobile svoj prostor pokušavaju različitim aktivnostima i kroz projekte koje provode, privući mlade. Međutim, mnogima je ona daleko od centra grada, smatraju da je izdvojena, a mi zaista činimo sve da ih animiramo. Udruga mladih „Mladi u EU“ i Šibenska udruga mladih Š.U.M. organiziraju različite radionice, predavanja i druženja. Evo, ovu godinu počinjemo s kuhanjem! U ponedjeljak, 13. siječnja, imamo prvu u nizu kuharskih radionica koje će biti interaktivne, dinamične i besplatne, a prijave su zbog ograničenog broja sudionika obavezne.
Pripremamo i održavanje radionica talijanskog i španjolskog jezika koje će provesti volonteri iz inozemstva. Vrijeme njihovog održavanja objavit ćemo kroz drugi mjesec. Također ćemo uskoro objaviti i vrijeme održavanja radionica za pisanje projekata solidarnosti, a radi se o volonterskim projektima koji se financiriraju iz programa europskih snaga solidarnosti. Dakle, što se tiče uključenosti mladih u aktivnosti koje se odvijaju u Narančastoj zgradi, zadovoljniji smo nego prijašnjih godina, ali trebamo i dalje strpljivo raditi kako bi se cijela priča zakotrljala. Nikako se ne bih složio s onima koji govore da su mladi inertni i da ih ništa ne zanima, zaključio je Matić.