StoryEditorOCM
Šibenikskromna pomoć

Nema novca za sve: Grad Šibenik škrt prema školarcima, tako nije u drugim mjestima u županiji

Piše Marija Lončar
3. rujna 2024. - 16:02
 gradonacelnik Zeljko Buric, zamjenik Danijel Mileta, procelnica Upravnog odjela za drustvene djelatnosti Mirjana Zuric.Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Učenici šibenskih osnovnih škola i ove će školske godine moći računati na financijsku pomoć Grada Šibenika pri kupnji radnih bilježnica, listića i drugog obrazovnog materijala. No, ta će pomoć biti skromna i neće pokriti ukupan trošak potrebnih nastavnih materijala. K tomu, Grad neće sufinancirati ni svu djecu, nego samo samo one koji su korisnici dječjeg doplatka, a pomoć na koju mogu računati iznosi 50 eura za učenike nižih razreda, tj. od 1. do 4. razreda, dok će petaši, šestaši, sedmaši i osmaši dobiti 90 eura. Da bi ostvarili to pravo, učenici, odnosno njihovi roditelji, skrbnici ili udomitelji morat će se javiti na javni poziv koji će Grad Šibenik tek raspisati i to istoga dana kada počinje nova školska godina - u ponedjeljak, 9. rujna.

- Javni poziv za sufinanciranje dodatnih obrazovnih materijala za učenika osnovnih škola bit će objavljen na službenim internetskim stranicama Grada 9. rujna. Poziv će sadržavati zahtjev za sufinanciranje, kao i popratnu dokumentaciju koju je potrebno dostaviti. Kontakt, adrese i model dostave zahtjeva također će biti definirani javnim pozivom – kazala je pročelnica gradskog Ureda za društvene djelatnosti Mirjana Žurić, uz napomenu kako Grad Šibenik sufinancira nabavu dodatnih obrazovnih materija učenicima osnovnih škola posljednjih pet godina, a iznos subvencije ipak neće pokriti sve troškove.

-Iznos sufinanciranja za učenike od 1. do 4. razreda je 50 eura, a za učenike od 5. do 8. razreda dodatni obrazovni materijali sufinancirat će se iznosom od 90 eura. Taj je iznos okvirno definiran prema tržišnim cijenama dodatnih obrazovnih materijala – istaknula je Žurić.

image

ilustrativna fotografija

Nikša Stipaničev/Cropix

Ipak, pitanje je zašto je Grad Šibenik tako "škrt" prema svojim osnovcima, a osobito ako se usporedi s većinom gradova i općina u županiji koji dodatne nastavne materijale uglavnom plaćaju svim učenicima i pokrivaju sve troškove radnih bilježnica, listića i ostalog obrazovnog materijala? Takvu imaju i Drniš i Knin te Tisno, Pirovac, Vodice, Bilice i još neki drugi koji, valja podsjetiti, imaju neusporedivo manji proračun od Šibenika. A valja podsjetiti i da su neki od tih gradova i općina svojim osnovnoškolcima svojedobno osiguravali i besplatne udžbenike, dok prije nekoliko godina to nije preuzela država na sebe. Šibenik za to iz svoga proračuna nije izdvojio ni lipe.

Također, roditelji iz gradovi i općine u županiji koji redovito sufinanciraju kupnju radnih bilježnica, listića, zbirki i ostalog materijala, s tom su odlukom i cijelom procedurom financijske pomoći, odnosno refundiranja troškova, upoznaju još početkom ljeta. Šibenski roditelji pak moraju čekati početak nastave. Evo, kako svoju praksu i skromne iznose pomoći objašnjavaju u šibenskoj gradskoj upravi.

- Korištenje dodatnih obrazovnih materijala kao što su i likovne mape, radne kutije iz fizike, kemije ili tehničkog crtanja, zemljopisni i povijesni atlas i sl, kao ni izbor nakladnika nije unificiran u svim školama te time i troškovi nabave mogu oscilirati od ustanove do ustanove. Iznos koji smo predvidjeli za sufinanciranje dodatnih materijala, trebao bi pokriti veći dio troškova. Vjerujemo da je upravo i resorno Ministarstvo koje financira obvezne udžbenike, ostavilo slobodan izbor obrazovnim ustanovama da sami odluče o nabavi dodatnih materijala i odabiru alata za rad u nastavi – rekla je pročelnica Žurić.

Odabrani model, uvjeravaju nas u Uredu za društvene djelatnosti korisniji je za zajednicu i smanjuje socijalne razlike među djecom! Nije riječ, dakle, da Grad nema novaca za svoje školarce ili da ne želi više izdvajati za njihovo obrazovanje, već svoju ulogu u raspodjeli tog novca, kako kažu, vide drugačije.

- Grad kao osnivač obrazovnih ustanova primarno potiče ulaganja u infrastrukturu te opremanje obrazovnih ustanova prema potrebama koje iskažu ravnatelji. Mišljenja smo da je takav model, uz poticanje kroz socijalne mjere, korisniji zajednici te pridonosi smanjenju razlika među pojedincima – zaključila je Žurić.

image

ilustrativna fotografija

Nikša Stipaničev/Cropix

 

 

 

06. listopad 2024 11:57