Gradska uprava će u najskorije vrijeme raspisati natječaj za sufinanciranje obnove fasada kuća i stambenih zgrada u povijesnoj gradskoj jezgri. Riječ je o pola milijuna kuna novca izdvojenog isključivo iz gradskog proračuna za pomoć (su) vlasnicima, stalnim stanovnicima Starog grada koji se odluče na taj građevinski zahvat. Nije predviđeno postavljanje energetski štedljivih, nego običnih fasada, iznosi Petar Mišura, pročelnik Odjela za gospodarstvo. S time je prijeko potrebno uređenje lica najstarijeg gradskog kvarta za diku pred svijetom i samima sobom, konačno došlo na dnevni red za poticaje javnim novcem.
No, prije raspisivanja natječaja i ne samo zbog financijske složenosti zahvata koji će uljepšati izgled povijesnog urbanog tkiva, tijekom veljače će biti upriličeno javno savjetovanje u vezi s planom novčanih potpora. Lokalnoj samoupravi to nije obveza u ovom slučaju, no tema je neprijeporno važna, pa se objavljivanje natječaja očekuje nakon isteka 30-dnevnog zakonskog roka za javno savjetovanje. Naknadno će se utvrditi hoće li rok za realizaciju biti šest ili 12 mjeseci.
- Napominjem da subvencije nisu namijenjene poticanju apartmanizacije u Starom gradu, nego su potpora stalnim stanovnicima turistički najviše privlačnog dijela grada i mjera da im se olakša život, govori pročelnik za gospodarstvo. Prema popisu iz 2011. godine, u Starom gradu bilo je 1700 stanovnika, a danas ih je sigurno manje. Koliko točno, saznat će se nakon sljedećeg popisa stanovništva za dvije godine.
Zamjena stolarije
S druge strane, nastavlja Mišura, zgrade s više vlasnika i stanova različite namjene su realnost. U nekima ima stanara i turističkih apartmana i jasno je da sufinanciranje u ama baš svakom slučaju ne možemo ograničiti jedino na stalne stanovnike, no oni će imati najveće pogodnosti i apsolutnu prednost u raspodjeli gradskog novca.
Upravo je završio prethodni gradski program, pri čemu je iz proračuna subvencionirana zamjena stolarije u Staroj gradskoj jezgri. Gradska uprava snosila je 50 posto troškova, bilo je sedmero korisnika, no dio sredstava ostao je neiskorišten, premda su vlasnici bili spremni ugraditi nove prozore.
- Njima je iskrsnuo problem koji postaje izražen i sve više poskupljuje budžete građevinskih zahvata, pogotovo vanjskih radova, govori Mišura. Neki vlasnici, naime, nisu uspjeli naći majstora stolara koji bi izradio prozore. Sve ih je manje, a oni što djeluju na tržištu imaju previše posla i muku muče s radnom snagom, uostalom kao i građevinari, tako da se na ovom primjeru u jednoj točki susreće nekoliko društvenih i gospodarskih problema današnje Hrvatske. Prema konzervatorskim smjernicama u Starom gradu prihvatljiva je jedino drvena stolarija i svaki je zahvat moguće obavljati jedino uz suglasnost konzervatora. A to poskupljuje poslove kojima se ionako podigla cijena i sve zajedno dosta je kompleksno. U pogledu obnove fasada, svakako dosta složenije nego što je bilo sufinanciranje zamjene stolarije, napominje Petar Mišura.
Termo fasade?
Dokaz više da u Starom gradu nije jednostavno živjeti jest i taj da se vlasnici kuća nisu mogli natjecati za nacionalna i europska sredstva za sufinanciranje postavljanja termo fasada. S obzirom na stroge elemente zaštite spomeničke baštine, to je na nekim objektima vrlo teško, ako ne i nemoguće izvesti i brojne zgrade ne bi uspjele ispuniti koeficijente uštede energije koje je propisao Fond za energetsku učinkovost. Ukoliko je kamen izvana, izolacijski sloj moguće je postaviti jedino unutar objekata, no to smanjuje ionako skučene prostore u staroj gradskoj jezgri. Zato toplinske uštede nisu primarni cilj ovog programa uređenja fasada.
Gradskoj upravi cilj je sačuvati povijesnu jezgru i njene stanovnike, ona je identitet Šibenika, turistički je privlačna te odlazak stanovnika treba zaustavljati svime što je na raspolaganju, ističe Mišura. Doduše, proces iseljavanja iz povijesnih urbanih dijelova zamjetan je na cijelom Mediteranu, dodao je, a da bi te gradske četvrti i dalje opstajale, trebaju počivati na trima stupovima, što je pokazao i lani završen istraživački europski projekt „Jewel“, uz sudjelovanje Grada Šibenika.
Ti oslonci su poslovanje, ostanak institucija u staroj gradskoj jezgri i stalno stanovništvo. I svi zahvati koji su kasnije uslijedili imaju uporište u rezultatima istraživanja tijekom projekta „Jewel“, a najznačajniji je preuređenje Poljane s izgradnjom podzemnog parkirališta. Taj zahvat i danas, gotovo na svome završetku zaoštrava suprotstavljena mišljenja, no Mišura smatra da je velika i za staru gradsku jezgru presudna dobit što grad konačno vraća sebi samome veliku javnu površinu u strogom centru, a u njenom podzemlju gradi parkiralište s triput više mjesta nego u vrijeme kada je Poljana bila oduzeta šetačima i građanima kao mjesto izlazaka i susreta.
- Mislim da će to odobrovoljiti Šibenčane da se ponovno okupljaju na Poljani, a svakako će pomoći revitalizaciji stare gradske jezgre, uvjeren je Petar Mišura.
U pogledu smještaja institucija, Šibenik u staroj jezgri ima specifičan problem. Nema dovoljno adekvatnih prostora niti u rukama Grada, koji suprotno uvriježenom mišljenju, nije velik vlasnik u Starom Gradu, govori Petar Mišura. Pitanje je zapravo, gdje bi se institucije mogle useliti, budući da je većina poslovnih prostora skučena, a zato ne dolaze niti trgovci poznatim brendovima. I HEP-u, koji je nedavno tražio prostor za šalter salu, nitko se nije javio s ponudom...
Treba vidjeti što će se dogoditi s obrtnicima u Starom gradu. Izvan sezone stenju, a modeli njihova eventualnog udruživanja kod nas ne postoje u povijesnim jezgrama. Rijetki su primjeri i u inozemstvu, gdje prednjači Nizozemska. Možda je najbolji primjer za nas Linz u Austriji. Tamo su se obrtnici udružili tako da mogu organizirati akcijske prodaje. Imaju karticu s kojom skupljaju popuste, svi plaćaju taj servis i dobro im ide u situaciji kada trgovina globalno prelazi on-line. Sve više trgovačkih lanaca se zatvara zbog toga i događa im se isto što i tradicionalnim središtima trgovanja do njihove pojave, ističe Mišura.