Nakon što već više od mjesec dana uporno piše gradskoj upravi predlažući da se Šibenik oduži pjevačkoj legendi Miši Kovaču postavljanjem memorijalne sobe i solarne klupe s njegovim imenom na javnoj gradskoj površini, osječki arhitekt Tomislav Prgomet listu svojih želja proširio je ovih dana na još dva istaknuta imena hrvatske glazbe i kulture: Arsena Dedića i Vicu Vukova.
Nije Prgometa omelo ni to što u Gradu Šibeniku na dosadašnje dopise i njegove idejne skice Mišine memorijalne sobe, mirkomuzeja kako ga je nazvao, nitko nije odgovorio. Nastavio je zasipati službenu elektroničku poštu grada svojim upitima i pismima, ne sumnjajući pri tom ni u dizajn svog rješenja, o kojem bi se ruku na srce, i najblaže rečeno, moglo naveliko raspravljati. Uvjeren je kako riječ o financijski nezahtjevnom projektu za koji bi se, samo da mu Grad Šibenik dade zeleno svjetlo i odobri lokaciju, lako našli i sponzori i donatori.
- Tri glazbene legende niknule su u Šibeniku. Nisu imale ništa, osim dobrog glasa. Nikoga iza sebe da ih gura, same su prokrčile put iz jednog malog grada u sferu opće priznatih umjetnika jedne države. Da bi uspjeli, nisu to mogli ostvariti u svom gradu, morali su to obaviti u Splitu, Zagrebu i drugdje. Tim više je njihov doprinos gradu veći – smatra Prgomet i dodaje kako nema puno gradova u Hrvatskoj koji se mogu pohvaliti trima glazbenim legendama koje su djelovale u isto vrijeme.
Memo-soba, tj. mirkomuzej kako ga Promet vidi neveliki je objekt površine od najviše 50-ak metara četvornih koji bi Grad Šibenik, kaže, koštao dva parkirna mjesta. U njemu bi bile postavljeni plakati, albumi i fotografije pjevača te monitori na kojim bi se prikazivali i slušali njihovi koncerti i nastupi, a posjetitelji bi se, uvjeren je Prgomet, brojili na desetke tisuća.
- Važno je da se memo-sobe nalaze u javnom prostru grada, ali aktivno, ne kao tabla, ime ulice ili nalijepljeno ime na nekoj zgradi. Nije niti dobro da ih se zajedno ugura u neku sobu skriveno od pogleda javnosti, jer oni su bili javni ljudi. Javnim ljudima koji su zadužili neki grad, urbano gledano, odaje se počast na javnim površinama i da te legende i dalje "žive" u prostoru grada Šibenika – kaže Prgomet i ističe kako je više nego dobro da svoj mirkomuzej Mišo Kovač dobije još za života. Omiljeni pjevač mnogih generacija mogao bi ga i osobno otvoriti, a Šibenik bi mu, uvjeren je Prgomet, time jasno pokazao koliko ga voli!
U iščekivanju odgovora iz Grada Šibenika, Prgomet predlaže i lokacije koje bi prema njegovu mišljenju bile idealne za ove mikromuzeje.
- Te su se lokacije vrlo logično same nametnule: na zapadnom dijelu rive bio mi mikromuzej Mišo Kovač, to jest negdje oko sredine Obale palih omladinaca, mirkomuzej Vice Vukov bio bi u obliku kupole kao "zvona moga grada" i smješten na Obali Hrvatske mornarice dok bi mirkomuzej Arsen Dedić, kocka sa stranicama dužine četiri metra, bio na obali prema trajektnoj luci. Važne su lokacije tih memo-soba i da su u slijedu, jer šećući se možete lagano vizualno obići sve lokacije, a ako uđete i čuti njihove najljepše pjesme. Osim što svaka memo-soba ima svoj oblik, svaka ima i svoju unutrašnju glazbu i svijet izražen preko interijera.
Kako se ispred memo-sobe nalazi klupa u kojoj je ime glazbene legende, nikakva table nisu potrebne, sve je vidljivo na prvi pogled, a čujno kada se uđe u prostor – naglašava Prgomet uvjeren kako njegova ideja i ponuđena rješenja zaslužuju pozornost gradske uprave. Ako ga pak i odbiju, Prgomet smatra kako će njegovu priču prepoznati i podržati sami Šibenčani i Šibenčanke.