Paket poreznih zakona, odnosno porezna reforma, što ju je na prijedlog ministra financija Zdravka Marića izglasao početkom mjeseca Hrvatski sabor izaziva kod Jose Smolića dvojake osjećaje.
– S jedne strane, kad gledam kao predsjednik šibenske obrtničke komore sam zadovoljan, jer mislim da će s novim zakonskim rješenjima obrtnicima i malim poduzetnicima biti bolje nego što je dosad bilo. Primjerice, svi oni koji godišnje zarade do 300 tisuća kuna prihoda neće morati biti obveznici PDV -a i to je za obrtnike i male poduzetnike veliko olakšanje. Isto tako, stopa poreza na dobit je sa 20 kalana na 18 posto ukoliko su prihodi veći od tri milijuna kuna te je uvedena i nova stopa od 12 posto, ukoliko prihodi nisu veći od tri milijuna kuna. Isto tako smanjen je i porez na dohodak s 40 na 36 te sa 25 na 24 posto – kazao nam je Smolić dodavši kako u županiji Šibensko – kninskoj trenutno ima oko 3.200 obrta. Znalo ih je biti i do 3800, no kriza je učinila svoje, pa su mnogi obrtnici stavili ključ u bravu, osobito u Kninu i Drnišu. Šibenik se lagano oporavlja, ide uzlaznom putanjom jer je lani 30-ak obrta više otvoreno nego što ih je zatvoreno.
– No, ako gledam kao ugostitelj i predsjednik ceha ugostitelja pri HOK –u, onda nisam najsretniji, jer ispada da je cijeli teret porezne reforme pao na nas ugostitelje kojima je PDV skočio s 13 na 25 posto, što je daleko više nego svim našim konkurentima u turističkim zemljama okruženja. Malo smo razočarani što naše sugestije i amandmani nisu prihvaćeni, ali se ufamo barem u obećanja ministra turizma i predsjednika Vlade da će nam se to nastojati kompenzirati gdje se bude moglo. A uvijek se negdje može. Primjerice, ugostiteljstvo nije moglo uživati blagodati fondova EU, sada nam se otvara i ta mogućnost, pa se nadam da ćemo i tu naći neke olakšice i da će nam ostale parafiskalne namete svesti na minimum – veli Smolić dodajući da su ugostitelji, ako ništa drugo, zadovoljni što su međustopu PDV-a imali barem dosad jer im je ona omogućila da se pridignu s poda na koji su kolektivno bili 'ne klekli nego doslovno legli' početkom krize.
U javnu nabavu hrvatske proizvode
Ankica Burić, direktorica MIAB-a, višestruko nagrađivane šibenske tvrtke koja se specijalizirala za montažu najzahtjevnije opreme u postrojenjima vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja voda, od kojih brojna rješenja i sama proizvodi odmah nam je kazala kako će porezna reforma dobro doći domaćem gospodarstvu, jer svaki poticaj dobro dođe. No, obno što nas stvarno povući naprijed su nove investicije, bolja efikasnost rada i otvaranje prema inozemnim tržištima.
– I bolji tretman domaćih proizvođača, nastojanje da se što više prodaju domaći, hrvatski proizvodi. To je ono na čemu bi svaka hrvatska Vlada trebala što više raditi. Primjerice, mi preko Hrvatske gospodarske komore imamo informaciju da se cijela javna nabava u SAD-u vrši od proizvođača koji su iz SAD-a, pa bi i mi trebali nastojati da u našoj javnoj nabavi bude što više hrvatskih proizvoda.
I poznati šibenski gospodarstvenik Živko Mikulandra, vlasnik IZO stakla, veli da u poreznoj reformi "svakako ima dosta elemenata koji će pomoći gospodarstvenicima, a koliko - to je teško već sada reći, teško je predvidjeti unaprijed".
– To će najbolje vrijeme pokazati. No, ja smatram da je istovremeno trebalo reformom obuhvatiti i druge stvari koji koče gospodarstvo. A to je prije svega sudstvo, sporo rješavanje sporova, provođenje ovrha i sudskih rješenja. Da ne smije ni jedan sudski spor u gospodarstvu trajati duže od godine dana. A Visoki trgovački sud u Zagrebu ih sada ne rješava niti u pet godina! I što se događa? Dužnici u tom dugom čekanju staru firmu s nagomilanim dugovima pošalju u blokadu, osnuju novu na ženu i djecu preko koje posluju, a vjerovnici ostaju praznih ruku i propadaju. Te stvari treba riješiti da se ne događaju, ili da ih se svede na minimum, pa će onda i učinci poreznih reformi kao što ej ova biti znatno veći – mišljenja je Mikulandra.
Politiku izbaciti iz ekonomije
Sličnog mišljenja je i Nikola Badžim, iz firme Tica koji se kaže, u svojih pedesetak godina naslušao obećanja gospodarstvu i poduzetnicima. A najčešće je bilo po onoj narodnoj – "Kad puno grmi malo kiše padne".
– Nema tu čarobnog štapića, ni čarobne reforme, dok se ne riješe osnovne stvari, dok ne počne funkcionirati država, i dok se sustava ne izbace privilegirani, malo moji, malo tvoji. Nama će biti bolje kad potpuno isključimo partiju iz ekonomije, u kojoj netko pliva zato što je podoban na ovaj ili onaj način. Evo, vidimo, na Kubi je politika krojila sve i odvela ih tamo di jesu. Politika je tu da napravi neke okvire i da što manje smeta! Pa zar nismo najbolje gospodarske rezultate zabilježili u onih šest mjeseci kad nismo imali ni vlast ni Vladu, kada nam nitko nije smetao. Gospodarstvo treba osloboditi, dati mu mogućnost da radi, naravski, kontrole mora biti, one koji rade kako treba treba osloboditi konkurencije crnog tržišta, a ne na način da bi se jednima uzelo i dalo drugima – mišljenja je Badžim.