Ne mori jedino Općinu Tisno skandalozna dugotrajnost administrativnog postupka na pomorskom dobru za marinu od 240 vezova započetog prije 20 godina i do danas nedovršenog, makar je za Tisno to projekt od vitalnog interesa.
Svi su obavili svoj posao, no Vlada još uvijek nije izabrala koncesionara, lokacijska dozvola je istekla i sam bog zna kada i kako će se to razriješiti, o čemu smo ovih dana čitali iz pera Davorke Blažević na stranicama Slobodne Dalmacije.
Politika prvo ostavi turizam kao jedinu razvojnu granu ekonomije, naročito u Dalmaciji, zaklinje se u upravljanje morem i obalom, da bi državna administracija i cijeli sustav javnih institucija i služba uvezanih u izdavanje koncesija na pomorskom dobru - od Katastra, DORH-a do sudova - već godinama radio pod ručnom kočnicom i s "uskim grlima". Uostalom, kao i na drugim područjima života ostavljajući, po onoj davnoj izreci, "magarci neka čekaju da trava naraste". Neki dočekaju, doduše već sijedi, a dotle su mladi Hrvati u naponu snage shvatili da je najzelenija trava ipak u Irskoj.
Sumnje u opstrukciju
Dok marinu u Tisnome tek treba izgraditi, punih 12 godina prošlo je a da famozni sustav nije napravio sve zakonom propisane korake kako bi za dovršenu, primjereno uređenu i opremljenu mjesnu lučicu s 90-ak vezova u Brodarici bio raspisan natječaj za sportsku koncesiju na raspolaganje domicilnim vlasnicima brodica! Dakle, toliko vremena - a proći će možda još i godinu dana - administraciji na svim razinama treba da omogući upravljanje i započne ubirati novac od pojasa obale koji su u Južnoj vali "na motiku" izgradili članovi ŠRD "Brodarica" dobrovoljnim radom, donacijama i sredstvima Turističke zajednice i s pravom se žele natjecati da postanu budućim koncesionarima. Treba li onda ostati zapanjen pred tišnjanskim primjerom, ako za nešto razmjerno puno jednostavnije treba toliko vremena?
Gordan Jurić, predsjednik ŠRD "Brodarica", a i ostali iz društva, već su izgubili ikakvu nadu da će doći u mogućnost upravljati svojim portom. Višegodišnje rastezanje postupka ispunilo ih je nepovjerenjem u institucije i sumnjama u opstrukciju županijskog Odjela za pomorstvo i šibenske gradske uprave. Iz Županije su ih, Jurićev je dojam, prvo srdačno poticali da zajednički ustanove sportsku lučicu, a potom zakočili postupak vadeći se na objektivne zastoje u resornom ministarstvu, budući da na izdavanju rješenja granica pomorskog dobra godinama radi samo jedan službenik! A namjera je bila, nastavlja, da jednog dana vezovi u Južnoj vali budu povjereni Županijskoj lučkoj upravi, jer je u međuvremenu resorno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture donijelo preporuku da se pitanje smještaja brodica domicilnog stanovništva rješava u režimu komunalnih, a ne sportskih lučica.
Ugodno iznenađenje
Sumnje Brodaričana da im se pokušava raditi iza leđa pojačale su se 2014., kada je prilikom izmjena i dopuna Prostornog plana Grada Šibenika status njihove lučice iz sportske izmijenjen u komunalnu. Reagirali su u zakonskom roku i sačuvali prvotnu prostornoplansku definiciju, no bojazan od ishoda kakav im ne bi odgovarao ostala je i dalje. Uvjereni su da će domicilno sportsko društvo portom upravljati bolje od Županijske lučke uprave, za manju, simboličnu cijenu brodskog veza svojim članovima koji su 20 godina kultivirali obalu do današnjeg solidnog stanja.
Zato je Jurić ostao ugodno iznenađenim kada smo mu, idući tragom njegovih pritužbi i sumnja prenijeli odgovor iz županijskog Odjela za pomorstvo koji upućuje na suprotan zaključak. Županija, naime, jasno je iz odgovora, nastoji da se što prije raspiše natječaj za koncesiju kakvu su predložili, te je Odjel za pomorstvo DORH-u uputio zahtjev za provedbu upisa pomorskog dobra u zemljišnoj knjizi, a početkom travnja i požurnicu.
- To mi je prva što čujem da ipak ima pomaka! Dignuo sam ruke od svega pred dvije godine, kada je upis granica pomorskog dobra zastao na Katastru, čija sam vrata obijao nebrojeno puta, umoran od postupka rastegnutog na "milijun godina" - iznosi Jurić.
Ostavljen u ladici
U ime ŠRD "Brodarica" županijskom odjelu podnio je prijedlog za utvrđivanjem granica pomorskog dobra još 2006. godine i otada je jedino Županija strana u postupku. Prema prijedlogu granica obale lučice u Južnoj vali, što je posao županijskog odjela, resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture donijelo je pravomoćno rješenje o utvrđivanju granica pomorskog dobra u veljači 2015. To je inače, glavni preduvjet za izbor koncesionara na natječaju.
Doduše, napominje Gordan Jurić, aktivnosti na pribavljanju dokumentacije potrebne za raspisivanje koncesije intenzivirale su se tek 2012. godine, na poziv pročelnice Jadranke Fržop. Do danas, to je šest godina, no prvih šest predmet ŠRD Brodarica mirovao je u ladici, kao "nepokretno" naslijeđe, zaostatak pročelnici Fržop od njezina prethodnika na čelu Odjela za pomorstvo.
Kako god okrenuli i kojem god dijelu administracije uputili veći ili manji prigovor, 12 godina da bi se došlo blizu cilja, ne i završilo postupak, neprihvatljivo je dug rok, malo tko ne bi se složio s Gordanom Jurićem. Onom jedinom službeniku u ministarstvu zaduženom za izradu rješenja o granicama pomorskog dobra i sam se obraćao i pun je hvale za njegovu susretljivost.
Načekali se i u Bilicama
Jednako toliko godina čekala je i Općina Bilice na pravomoćno rješenje o osnovnim granicama pomorskog dobra, o čemu im ovisi turistički i nautički razvoj, s time da je njihov postupak završio ove godine. Tu je muku načelnik Josip Čaleta Car skinuo s leđa i sada gleda naprijed, prema izgradnji marine jer se općina ubrzano razvija u nautičku destinaciju. U komunalnu luku za brodice Biličana s 200 vezova i 50 za plovila u tranzitu ulažu Županijska lučka uprava, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te Županija, također u uvali Stubalj, na manjem dijelu gdje su granice obale otprije definirane.
- Zavrzlamu s granicama riješili smo uz pomoć Županijske lučke uprave i sklonih nam ljudi u Vladi, iskren je i zahvalan Čaleta, dodajući da zastoje uzrokuje samo jedan akutni problem. Taj je da na konačnim rješenjima, za ne povjerovati, radi samo jedan službenik u resornome ministarstvu i koliko mu je poznato, zapošljavanje novih ljudi i dalje je blokirano dugogodišnjom odlukom Vlade o zabrani zapošljavanja u državnim i javnim ustanovama i poduzećima.
Nadamo se samo da toga (nad)čovjeka u ministarstvu dobro paze i drže na toplome. Jer, nazebe li, tko bi tek onda dočekao da se vrati s bolovanja!? Svi bi otišli na zelenije pašnjake...
JADRANKA FRŽOP:
Najslabija karika je u ministarstvu
Da je samo jedan službenik zaposlen u ministarstvu na rješenjima granica pomorskoga dobra definitivno najslabija karika sustava i usko grlo, županijska pročelnica Jadranka Fržop upozorava već godinama, a to je i stav Radne skupine za pomorsko dobro Hrvatske zajednice županija kojoj je na čelu od 2015.
- Od priprema za novi Zakon o pomorstvu i morskim lukama, još 2009., iznijeli smo mišljenje da bi za ubrzavanje postupaka trebalo provesti decentralizaciju, tako da županijski odjeli, u pravilu solidno ekipirani, izdaju pravomoćna rješenja, a resorno ministarstvo bavilo bi se eventualnim žalbama - govori Fržop, u nadi da će novi zakon uskoro ugledati svjetlo dana. Prvi je donesen 2003. i unatoč njegovim manjkavostima, novi propis još uvijek ga nije zamijenio. Spomenuta decentralizacija, podvlači Fržop, bolje bi povezala sve institucije sustava, a u pogledu upisa u zemljišnik koji ne ovisi o županijama ozbiljno se razmatra inicijativa da se utemelji jedinstveni Sud za pomorsko dobro.
- U pogledu Brodarice, dakako da s naše strane nije bilo nikakve opstrukcije. Postupamo isključivo prema odredbama prostornih planova lokalnih samouprava, no činjenica je nažalost, da za neke granice na pomorskom dobru prođe puno godina - izjavila je Jadranka Fržop. Među ostalim, zaključuje, i zato što ministarstvo, zbog svega rečenoga, prije rješava predmete koje procijeni hitnijim.
MUK IZ MINISTARSTVA
Šest tisuća neriješenih predmeta?
Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture do zaključenja novina nije nam stigao odgovor na pitanja što su sve prepreke prihvatljivoj ažurnosti u rješavanju granica pomorskog dobra i je li istinit neslužbeni podatak da je pred samo jednim službenikom zaduženim za izdavanje rješenja o granicama obale čak šest tisuća neriješenih predmeta.