Dr. sc. Ivo Glavaš, konzervator iz zavoda u Šibeniku održat će 9. ožujka u zagrebačkom Društvu arhitekata predavanje "Istraživanje i obnova šibenskih novovjekovnih tvrđava" iz 13. ciklusa programa Arhitektura i naslijeđe, obavijest je iz društva.
Izlaganje Ive Glavaša zakazano je u 18 sati, a naglasak je na odnosu nove namjene i izvorne strukture obnovljenih spomenika kulture koji su odavno izgubili svoju primarnu obrambenu funkciju. Također, zanimljive su i nove spoznaje o šibenskim fortifikacijama kasnog srednjeg i ranog novog vijeka do kojih se došlo tijekom arheoloških i konzervatorskih istraživanja provedenih uglavnom u okvirima europskih projekata za obnovu tvrđava.
Srednjovjekovni šibenski fortifikacijski sustav naime, znatno je unaprijeđen i nadograđen u ranom novom vijeku kako bi se uži prostor grada obranio od osmanske prijetnje iz zaleđa i s mora. Već krajem srednjeg vijeka, sredinom 15. stoljeća ojačani su gradski bedemi i kule kako bi mogli odoljeti artiljerijskom vatrenom oružju, a određene adaptacije početkom novog vijeka mogu se pratiti i na kaštelu sv. Mihovila.
Početkom katastrofalnog Kandijskog rata (1645. – 1669.) između Venecije i Osmanskog Carstva grade se potpuno nova šibenska Velika kopnena vrata te tvrđave sv. Ivana i Barone koje su trebale osigurati vitalne uzvisine iznad grada Šibenika. U drugoj fazi Kandijskog rata, za vrijeme generalnog providura Antonija Bernarda (1656. – 1660.) na postojeće gradske bedeme na istočnoj strani dograđuju se dva veća bastiona, bastion Bernardi i bastion sv. Katarine.
