Neželjeni "nakit" po maslinicima i vinogradima u Donjem polju kod zaseoka Šišare raznosila je orkanska bura proteklih dana, žale se građani na svoju muku.
Naime, nebrojene najlonske vrećice s deponija otpada Bikarac, kao perje iz rasporenog jastuka završile su na poljoprivrednim nasadima i drugdje u prirodi, ovješene o grane stabala, loze, makije i drače, sve do Vrpoljačke ceste, opisuje nam jedan čitatelj kako je ostao neugodno iznenađen zagađenjem okoliša u okruženju Bikarca i mukotrpnim poslom koji je trebao obaviti u svome masliniku.
– Došao sam obrezati masline, no prije nego što sam počeo s time, više od pola sata trebalo mi je da sa stabala poskidam najlonske vrećice. Puni su ih maslinici i vinogradi kod Šišarića – požalio se ovaj hobistički maslinar i ponudio vlastito objašnjenje razloga ovome nezgodnom slučaju.
– Na Bikarcu, tvrdim, ne rade svoj posao kako bi trebalo i ne zatrpavaju otpad u dovoljnoj mjeri. I to zato što im nedostaje otpadnog građevinskog materijala koji treba nasipati povrh smeća i zatim poravnavati – tvrdi ovaj građanin.
Šuta nema dovoljno iz prostog razloga, uvjeren je, što je poskupio istovar na Bikarac i sada je 25 kuna po toni, a to je tvrdi preskupo, budući da građevinari cijenu iskopa zaračunavaju tek nešto više, 30 kuna.
– Zato se građevinski otpad ostavlja posvuda, na ilegalnim deponijima i zagađuje se priroda, zatrpavaju škrape... Tvrtka "Bikarac" trebala bi omogućiti besplatan istovar na deponij, ili barem po simboličnoj cijeni, a ne da gledamo kamione kako voze put Škara, tvrđave sv. Nikole i šetnice u Kanalu da svoj teret izbace negdje usput – napominje.
Ispričali smo ovo Robertu Podrugu, direktoru Centra za gospodarenje otpadom "Bikarac" d.o.o., koji nam je kazao da su građani zbog tih nesretnih najlonskih vrećica i njih nazivali proteklih dana.
– Svima govorim isto, to se dogodilo isključivo zbog ekstremnoga, orkanskoga vjetra koji je puhao puna četiri dana. Ničim se to ne da spriječiti, tvrdi. Kamioni "Čistoće" u prosjeku su natovareni i sa 70-ak posto takvog laganog otpada i kada je jak vjetar, naši strojevi ne stignu zatrpati hrpu prije nego što se razleti, govori Podrug, a i nova ploha deponija na kojoj se iskrcava otpad formira se na kosini koje je upravo na udaru bure. Suprotno tvrdnjama ovog maslinara, upravo to što se dogodilo je dokaz da su na deponiju strojevi radili. Jer, da se gomile otpada nisu poravnavale, ne bi toliko najlonskih vrećica bilo uokolo - tvrdi Podrug.
Napominje da su i sami imali štete, jer vreće nošene vjetrom zapnu o žičanu ogradu te je čak i polome zbog otpora koji tako pružaju vjetru.
Inače, dočim je bura pala, govori, na Bikarcu su organizirali sakupljanje razletjelih vrećica, pa i izvan zone deponija.
– Činimo što možemo, a što se tiče šuta s kojim prekrivamo deponij, imamo ga sasvim dovoljno – govori Podrug.
– A što se tiče cijene, 25 kuna po toni upravo je simboličan iznos kakav predlaže taj građanin. Recimo, u kamionu od deset tona ima građevinskog otpada od investicije koja košta najmanje 15 tisuća eura. Pa je li na toliku svotu skupo potrošiti još 250 kuna? Sigurno nije, smatra i savjetuje svima koji naruče odvoz svoga građevinskog otpada na Bikarac, neka provjere je li tamo uistinu i dospio, ili je prijevoznik možda, novac stavio sebi u džep, a otpad istresao negdje, uza kakav sporedni put.