Grad je šporak i smrdljiv. Oko kanti stalno ima smeća. Budu pretrpane i sporo se prazne – jada nam se starija gospođa, stanovnica Starog grada, a njezina mlađa susjeda dodaje kako je prije bilo bolje. Bilo je, kaže, i više kanti po gradu, pa ljudi nisu morali, kao sada, sa otpacima u ruci proći pola Kalelarge ili gotovo cijelu Zagrebačku ulicu, dvije najfrekventnije i najpoznatije ulice u šibenskoj povijesnoj jezgri, kako bi omot sladoleda, praznu kutiju cigareta, papirantu maramicu ili kakvu drugu sitnu ambalažu bacili u odgovarajuću kantu.
Četrdesetogodišnju prodavačicu nedaleko Medulića posebno smeta to što se grad ne pere kao prije.
-Pogledajte ovaj kamen. Nije više bijel, više je siv. Šporak je, pun mrlja rastopljenog sladoleda, često i ostataka hrane, kečapa i slično i sve se to još lijepi za cipele. A da ne govorim kako nam grad smrdi po mokraći ljudi, pasa... Još kada nesavjesni vlasnici ne pokupe za svojim ljubimcem? Strašno! Prije su se noću ulice prale vodom i šmrkovima, pa bi i smeće tako pomeli. Sada čistači prođu s ovim vozilom sa četkama pa nečistoću samo prebace s jedne na drugu stanu. To je nikakvo pranje ulica. Vide to i komentiraju i neki turisti koji mi uđu u butik, a ima i onih kojih to nije briga. Jedu sendviče ili burgere, pa papir bez pardona bace na pod. Čini mi se da je takvih ovog ljeta više nego prijašnjih godina – kazuje nam zabrinuta prodavačica i dodaje kako se kao Šibenčanka osjeća ponosno uvijek kada je grad uredan i počišćen, a posramljeno kada je prljav i "zapišan".
-Nije mi svejedno kada ljudi uđu u butik i osvrću se oko sebe, mršte nos i pitaju kakav je ovo miris – uvjerava nas za razgovor raspoložena prodavačica koja je ipak željela ostati anonimna, ali su njezini podaci poznati redakciji.
I zaista, šibenske kale, skale i bute kao da su se još prije svega šest ili sedam godina činile čišćim, a kamen bjeljim bez mrlja i svakojakih tragova koji se sada stalno viđaju. Nadasve manje smrdljivim zbog nekadašnjeg obilnog noćnog pranja vodenim šmrkovima. Problem smeća i nedovoljno čistih ulica, pogotovu u Starom gradu, na tapetu se redovito naše u sezoni kada taj dio grada vrvi turistima. Od kada su se mnoge kuće pretvorile u apartmane i broj ljudi koji u ljetnim mjesecima boravi na tom prostoru značajno je povećan. Tu su i restorani, bistroi i drugi ugostiteljski objekti, suvenirnice i prodavaonice sladoleda koji rade samo u sezoni.
A tamo gdje je više ljudi više je i smeća, možda povećanog i geometrijskom progresijom. Jedan takav prizor gotovo redovito dočekuje građane i goste već na početku Kalelarge. Velika kanta u koju može stati tri tone smeća, kako tvrdi direktor Zelenog grada Novica Ljubičić, krcata je i prije negoli sunce zađe, a hrpe otpada odložene su i oko kante. Upravo te tzv. pametne kante za otpad ili bigbally, kako ih zovu, Ljubičić smatra slikovitim prikazom ponašanja velikog broja građana kojima ne bi na kraj stalo ni stotine smetlara ni deseci pražnjenja kanti dnevno.
-Te kante u sebi imaju prešu i zato u njih može stati tri tone smeća. Pitam ja vas, kada bi se one napunile da ljudi tu bacaju samo sitan otpad, papiriće, prazne kutije cigareta i slično. Mogli bi je prazniti jednom tjedno. Ali, svoj otpad u nju bacaju ugostitelji, iznajmljivači apartmana... Pa oni nekada čekaju da mi pokupimo smeće, da se kanta isprazni pa da oni ukrcaju svoj otpad, kutije ambalaže i sve. Znate li da mi stalno nalazimo brdo otpada ispred podzemnih spremnika, a sami spremnici budu do pola puni – razotkriva Ljubičić "smećarske" navike nekih Šibenčana.
U prilog tomu prvi čovjek Zelenog grada navodi i podatak da od ukupno 244 iznajmljivača i 718 poslovnih subjekata što uključuje i ugostitelje te obrtnike, gotovo trećina iznajmljivača, njih 70 kao i 281 poslovni subjekt u srpnju nisu imali niti jedan jedini odvoz smeća. Još se nevjerojatnijim čini to da čak polovica kućanstava u proteklom mjesecu u svoju kantu nije odložila ni grama smeća, niti je provukla karticu koja im je dodijeljena za podzemne spremnike. Dakle, od ukupno 4.255 kućanstava odvoz u srpnju nije imalo njih 2.230.
Međutim, ovi podaci odnose se na cijelo područje Šibenika, a ne samo na gradsku jezgru. Za to bi, kazao je Ljubičić, trebalo pogledati posebnu svaku ulicu Starog grada, Gorice i Doca, što bio bi bio opsežan posao za koji bi trebalo daleko više vremena.
No, problem sa smećem u povijesnom dijelu grada, donekle se može pratiti prema broju korisnika kartica koje su potrebne za otvaranje podzemnih spremnik. Naime, najveći broj tih spremnika nalazi se u starom dijelu grada i uz njegove rubove, pa od 70 iznajmljivača koji u mjesec dana nijednom nisu bacili smeće tamo gdje su trebali, čak je 49 korisnika kartica. Od ukupno 281 "poslovnjaka", dakle i ugostitelja, koji su u srpnju zaobilazili kante i spremnike, čak 231 nijednom nije provuklo karticu. Također, spremnike je trebalo koristiti, ali nije i 1286 kućanstava.
Imajući na umu da je najveći broj podzemnih spremnika koncentriran u i oko centra grada, jasno je kako se tu nalazi i veći dio onih koji smeće ostavljaju svuda, osim tamo gdje je to predviđeno.
Ljubičić ima odgovor i zašto se grad više ne pere vodenim šmkrkovima.
-Ulice u staroj gradskoj jezgri peru se strojem za pranjem (peračicom) i druga posada pere štrafiksom. Šmrkovima se puno manje pere jer nema učinkovitosti – kazao je Ljubičić, očito uvjeren kako su loše navike i nebriga dijela građana glavni krivac prepunim bigbellyjima i polupraznim spremnicima.
-U staroj gradskoj jezgri miješani komunalni otpad odvozi se u tri smjene. Imamo i malo vozilo koje obilazi podzemne spremnike i uži dio grada kako bi održali čistoću grada. Također, i vozilo koje dva puta dnevno obilazi ugostiteljske objekte u užoj gradskoj jezgri, te na rivi i to od 15. 30 i od 22. 30 sati. Imamo dovoljno radnika za čišćenje i pranje stare gradske jezgre, ukupno 12, a dovoljno je i kanti te kontejnera – kazao je Ljubičić ističući kako bi u borbi za čišći grad najviše efekta donijele kazne.
-Smatramo da bi najučinkovitije bilo da neodgovorne građane kazni komunalno redarstvo – zaključio je Ljubičić.
