StoryEditor
ŠibenikVJERONAUK U ŠKOLAMA

Istražili smo koliko učenika na području Šibenske biskupije sluša 'riječ Božju': I Kinezi i djeca islamske vjeroispovijesti na katoličkom vjeronauku; Picavanja s tih satova gotovo da i nema!

Piše Katarina Rudan
27. veljače 2019. - 14:44

Vjeronauk u školama – da ili ne, pitanje je koje se u proteklih 28 godina, otkada je kao izborni predmet uveden u hrvatski školski sustav, periodično nalazi na "tapetu" zagovornika i onih protiv. U praksi, vjeronauk je zaživio, a Ustavni sud je nedavno odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica, te je zaključio da vjeronauk u vrtićima i školama nije u nesuglasju s Ustavom, odnosno da država i Crkva nisu apsolutno odvojene.

Bio je to povod da istražimo kakvo je stanje na "terenu" u šibenskim osnovnim i srednjim školama, kakva su iskustva učenika i predavača, te smanjuje li se ili povećava broj učenika koji pohađaju katolički vjeronauk. Vjerodostojne brojke ima časna sestra Jakica Vuco, desetu godinu predstojnica Katehetskog ureda Šibenske biskupije, koja surađuje sa školama i sudjeluje u organizaciji nastave vjeronauka. Prema podacima koje smo od nje dobili, na području Šibenske biskupije, koja prelazi administrativne granice Šibensko-kninske županije i dijelom obuhvaća susjedne Zadarsku i Splitsko-dalmatinsku, u 32 osnovne škole ukupno je lani bilo 7011 učenika, a njih 6517 ili 92,95 polazi nastavu vjeronauka.

Protestanti i Kinezi

U dvanaest srednjih škola, a sve su na području Šibensko-kninske županije, od ukupno 3409 učenika njih 2755 ili 80,81 posto izabralo je vjeronauk kao izborni predmet.

– Kad se zbroje i osnovne i srednje škole, 80,9 posto učenika pohađa vjeronauk i, promatrajući po godinama, a ja mogu reći za zadnjih deset, taj broj nikad nije pao ispod 80 posto. U osnovnim školama to je i više od 90 posto, a u srednjima oko 80 posto – kaže sestra Jakica.

Ističe da i ona i vjeroučitelji imaju izvrsnu suradnju s ravnateljima svih škola i da na toj relaciji zaista nema nikakvih problema. I sama predaje vjeronauk u dvije osnovne škole: sedmu godinu u Osnovnoj katoličkoj školi i 23 godine u OŠ Jurja Šižgorića u Šibeniku.

– U Katoličkoj školi, jasno, sva djeca pohađaju vjeronauk, a u "Jurju Šižgoriću" u nekim razredima jedno ili dvoje ne pohađa, ovisno o tome kako roditelji odluče. Imala sam slučaj prije par godina da su neki učenici išli na protestantski vjeronauk organiziran izvan škole i poslali bi dokument na kojem je pisalo da su pohađali vjeronauk. Moja je obaveza bila samo da upišem ocjenu u rubriku vjeronauka. Imala sam i djece koja su bila islamske vjeroispovijesti, a bila su na katoličkom vjeronauku jer su im to dopustili roditelji. Sada imamo troje djece iz jedne kineske obitelji i ona žele biti na satu vjeronauka. Roditelji se s tim slažu i njihova djeca za vrijeme sata crtaju ili rade nešto drugo što ostalima ne ometa rad. Nemaju ocjenu iz vjeronauka jer im to nije izborni predmet – rekla nam je vrlo otvorena sestra Jakica.

Prilagodba satnice

Posjetili smo nekoliko škola, među njima i Osnovnu školu Jurja Dalmatinca, kojoj pripadaju i područne škole "Bilice" i "Lozovac". Od ukupnog broja učenika, 518, izbornu nastavu vjeronauka pohađa 441 učenik ili 85 posto. Troje je vjeroučitelja, a nastava vjeronauka u pravilu je prvi ili zadnji školski sat.

– Nastojimo da tako bude, ako je to tehnički moguće izvesti na veliki broj razrednih odjela, kako djeca koja pohađaju vjeronauk ne bi morala dolaziti prvi sat te ostajati zadnji sat. Ako se pojavi takva "rupa" u rasporedu, djeca imaju na raspolaganju školsku knjižnicu i naš novouređeni prostor za odmor i učenje u auli škole. Također, dežurni nastavnik ili netko iz stručne službe brine se da ti učenici korisno provode vrijeme – kazao je ravnatelj škole Natko Duvnjak i dodao da su vjeroučitelji "dobri ljudi velika srca" uključeni u cjelokupni rad ustanove te rado surađuju u kulturno-umjetničkim programima škole.

U školi smo zatekli i mladu vjeroučiteljicu Katarinu Zadro, trenutno na zamjeni, koja nam je otkrila da je još u petom razredu osnovne znala što će biti kad odraste.

– Imala sam predivnu nastavnicu iz vjeronauka koja je s nama radila u grupama, međusobno smo komunicirali, iznosili svoja mišljenja i to je prevagnulo u mojoj odluci. Odgojena sam u katoličkoj obitelji i želja mi je bila raditi s mladima, govoriti im o Bogu i Božjim zakonitostima i vrijednostima. Nastojim djeci, ovisno o njihovoj dobi, što je moguće jednostavnije prenijeti učenje o vjeri, razgovarati s njima, slušati njihova pitanja i vjerujem da u tome uspijevam. Vjeronauk jest nauk o Bogu, ali ono što će djeca na njemu naučiti su toliko lijepe ljudske kvalitete koje mogu primjenjivati u svakodnevnom životu – kaže Zadro i dodaje da teme jesu određene planom i programom, ali svaka je široka i uvijek se iz nje može "izvući" više, primjereno vremenu u kojem živimo.

Prihvatljivija im etika

Ravnateljica Osnovne škole Jurja Šižgorića Ivana Rupić o organizaciji nastave vjeronauka u školi kaže da je to već uhodan sustav i da nema nikakvih iznenađenja. Roditelji su ti koji biraju hoće li njihovo dijete slušati vjeronauk, a velika većina ga i sluša.

– U našoj su školi 364 učenika, a vjeronauk pohađa njih 327, što je gotovo 90 posto. Za učenike koji ne pohađaju vjeronauk organiziran je boravak u školskoj knjižnici, a oni koji imaju želju biti na satu, iako im to nije izborni predmet, uz dogovor s roditeljima ostaju u učionici sa svojim vršnjacima i za to vrijeme nešto crtaju, čitaju ili pišu – kaže Rupić.

Za razliku od osnovne škole, u kojoj nema alternative vjeronauku kao izbornom predmetu, u srednjoškolskom obrazovanju alternativa je etika i učenici su obavezni izabrati jedan od ta dva predmeta.

– U osnovnoj školi išla sam na vjeronauk i kad sam upisala srednju, budući da nisam točno znala što je to etika, išla sam na sigurno i izabrala vjeronauk – rekla nam je maturantica Lucija Aleksić.

Zbog istih razloga za vjeronauk se odlučio i njezin vršnjak Josip Šunjerga. Oboje su zadovoljni izborom. Kažu da ima puno zanimljivih tema o kojima mogu razgovarati i raspravljati te iznijeti svoje mišljenje. Za razliku od njih dvoje, Nika Marković i Martin Bunardžija, također maturanti, izabrali su etiku kad su krenuli u srednju školu.

– Na vjeronauk sam išao osam godina u osnovnoj jer roditeljima nije bilo prihvatljivo da imam slobodan sat, a u srednjoj sam se odlučio za etiku. Smatrao sam da na vjeronauku uvijek slušam isto i mišljenja sam da je on više za crkvu nego za školu. Na etici je drugačiji pogled, govori se o pitanjima pobačaja, seksualne orijentacije ili o nasilju nad životinjama, a da se u sve teme ne upliće pitanje Boga i vjere – kazao je Martin.

Nika je, pak, etiku upisala na savjet starijeg brata.
– Oboje smo bili na vjeronauku u osnovnoj, išla sam i u crkvu na vjeronauk, ali etika mi je nekako prihvatljivija za školu. Imamo slične teme kao i na vjeronauku, ali, kako je Martin rekao, bez uplitanja vjere i Boga. Vjernica sam i idem u crkvu, ali smatram da škola ne bi trebala imati veze s tim – kaže Nika.

Rad u grupama

Eto, tako nam rekoše učenici šibenske Gimnazije Antuna Vrančića, u kojoj je 545 učenika, od kojih je 389 ili 72 posto izabralo vjeronauk, a preostalih 156 etiku. Ravnatelj Gimnazije Josip Paić navodi da je u početku uvođenja vjeronauka u škole 90 posto učenika biralo vjeronauk, da bi prije desetak godina počeo blagi porast učenika koji se opredjeljuju za etiku, što potvrđuje i podatak da je tada bilo četiri sata etike tjedno, a danas je osam.

– Nekako u to vrijeme stanje se stabiliziralo i zadnjih godina nema velikih oscilacija – rekla je pedagoginja Darka Antunac Šantić i dodala da u školi predaju dva vjeroučitelja i dva etičara. U kratkom razgovoru s profesorom etike Nikolom Škrbićem doznajemo da na satu radi u grupama od 15 do 20 učenika i najdraže mu je obrađivati teme koje učenici sami odaberu. Na pitanje što učenike najviše zanima, navodi teme eutanazije, pobačaja, ekološke probleme, ali i sitnice iz svakodnevnog života koje mogu biti predmetom etičke rasprave.

– Dovoljno je da je sedam ili osam učenika aktivno pa da imamo kvalitetnu raspravu na svakom satu – govori profesor Škrbić. Prema planu i programu radi se i na satovima vjeronauka, a don Miro Stojić, svećenik i vjeroučitelj koji u Gimnaziji radi petnaestak godina, kaže da su i satovi vjeronauka zanimljivi. Vode se kvalitetne rasprave o nizu vjerskih i životnih pitanja čovjeka.

– Nastojim da učenici vjeru dožive srcem, da dođu do spoznaja o Bogu i, ono što je važno, da čovjek otkrije sebe. Da otkriju svoje talente i da te darove, koje im je Bog dao, razvijaju u zajednici ljudi u kojoj žive – rekao je.

'Za' i 'protiv'

Šibensku Srednju ekonomsku školu ove školske godine pohađa 325 učenika, a 238 ili 73 posto opredijelilo se za vjeronauk kao izborni predmet, dok ostalih 87 posto slušaju etiku.

Ravnatelj škole, vjeroučitelj Igor Friedrich predavao je vjeronauk od 2000., a u ovoj srednjoj školi od 2004. do 2015. godine, kad je postao ravnatelj škole. Kaže da je zanimanje učenika za vjeronauk podjednako danas kao i prije deset ili petnaest godina, da osobno ima jako lijepo i pozitivno iskustvo kao vjeroučitelj i ponekad mu nedostaje rad s učenicima.

– Učenici su zainteresirani, sudjeluju u radu, vole rasprave i vole postavljati pitanja. Mislim da su i odabrane teme u vjeronauku dosta aktualne i mogu se povezati s njihovim iskustvom, zbivanjima u društvu ili s obiteljskim životom, tako da im bude zanimljivo sudjelovati u nastavi. Za sve odgojne vrijednosti, pa tako i za vjeru, potrebno je nešto donijeti iz obitelji, a ako je vjeroučitelj autentičan i živi ono što govori, njegov će rad biti puno plodniji – kaže Friedrich.

Učenicima su, govori iz iskustva, najzanimljivije teme o smislu života, bioetičke teme poput pobačaja i eutanazije, odnos između muškarca i žene, teme o spolnosti, ljubavi, prijateljstvu, te teme o odnosu znanosti i vjere. Kod takvih tema, kaže, otvori se rasprava i sučeljavanje mišljenja "za" i "protiv" i u njima učenici sudjeluju s puno emocija.

Nema 'picavanja'

Upitan ima li slučajeva da je učenik pao godinu zbog negativne ocjene iz odgojnog predmeta vjeronauka, kaže da se to jako rijetko događa.

– Bilo je učenika koji nisu redovito dolazili na sat vjeronauka pa su zbog toga morali ići na predmetni ispit, koji su na kraju položili. Sjećam se jednog učenika koji se zainatio da neće učiti, ali da mora imati dva iz vjeronauka. Međutim, kad je došao "pred zid", na popravni, ipak je nešto naučio i to je bilo dovoljno za dva. Ali to su zaista granične i vrlo rijetke situacije. Učenici sami izabiru hoće li slušati vjeronauk ili etiku, motivirani su i uspiju imati dobre ocjene iz tih predmeta – govori Friedrich.

Što se "picavanja" sa sata vjeronauka tiče, kaže da te prakse nema.
– Situacija je ista kao i sa svim drugim predmetima i radi se o tomu da učenik, ako želi izbjeći neki ispit ili provjeru, ne "bježi" samo s tog sata, nego ga nema cijeli dan u školi. S druge strane, roditelji takve izostanke najčešće opravdaju, a možda ne bi trebali i to je u zadnje vrijeme u školstvu veliki problem – kazao je na kraju ravnatelj Friedrich.


Ukupno 84 vjeroučitelja
Vjeroučitelje po školama raspoređuje Katehetski ured Šibenske biskupije, koji ih na svojem popisu trenutno ima 84. Među njima su četiri časne sestre, dvanaest franjevaca, osam dijecezanskih svećenika, a ostali su oni koji su završili teološki ili katehetski fakultet. U ukupnom broju 44 su vjeroučiteljice i 40 vjeroučitelja. Taj broj vjeroučitelja zadovoljava trenutne potrebe, a ako se dogodi da nema slobodnih za zamjenu, vjeroučitelje "posuđuju" iz splitskog Katehetskog ureda.


Osnovne škole
U devet šibenskih osnovnih škola ukupno je 3196 učenika, a katolički vjeronauk pohađa njih 2875 ili 90 posto. U OŠ "Meterize" od ukupno 345 učenika vjeronauk ih pohađa 313, a u OŠ Tina Ujevića od 311 učenika nastavu vjeronauka pohađa njih 287. OŠ Petra Krešimira IV. je 512 učenika, a vjeronauk pohađa njih 497.
Samo jedan od ukupno 113 učenika OŠ "Vrpolje" ne pohađa vjeronauk, a u OŠ Jurja Šižgorića od ukupno 364 učenika vjeronauk pohađa njih 327. U OŠ Jurja Dalmatinca od ukupno 518 učenika vjeronauk pohađa 441 učenik, u školi Vidici od ukupno 436 učenika vjeronauk pohađa njih 406. Osnovna škola Fausta Vrančića ima 301 učenika, a vjeronauk pohađa njih 270, a u OŠ "Brodarica" od 296 učenika vjeronauk pohađa njih 222.


Srednje škole
Prema podacima Katehetskog ureda Šibenske biskupije, u prošloj školskoj godini vjeronauk je kao izborni predmet u srednjim školama bio najzastupljeniji u Tehničkoj školi, 92 posto u odnosu na ukupan broj učenika. U Prometno-tehničkoj i Industrijsko-obrtničkoj 90 posto učenika pohađalo je vjeronauk, a ostali etiku. Slijedi potom Srednja strukovna škola s 88 posto učenika koji uče vjeronauk.
U Srednjoj ekonomskoj školi vjeronauk je pratilo 73 posto učenika, a u Gimnaziji Antuna Vrančića 73 posto. U Turističko-ugostiteljskoj školi 71 posto učenika je izabralo vjeronauk, a u Medicinskoj školi, u kojoj se taj predmet sluša samo prve dvije godine, 63 posto učenika opredijelilo se za vjeronauk. Zbirno gledajući, vjeronauk je lani upisalo 80, a etiku 20 posto šibenskih srednjoškolaca.

 

Izdvojeno

30. studeni 2020 17:01