Grad Šibenik ovoga tjedna počeo je s intenzivnim pripremama za početak školske godine i povratak učenika u klupe!
Najavio je to ovih dana šibenski gradonačelnik Željko Burić na svom Facebooku, dok su istovremeno prosvjetari, đaci i njihovi roditelji s nestrpljenjem, a mnogi i sa zabrinutošću, iščekivali da Ministarstvo znanosti i obrazovanja konačno objavi kada će početi i kako će izgledati nova nastavna godina s obzirom na veliki skok oboljelih od bolesti COVID-19 i činjenice da je taj neslavni trend zahvatio i Šibensko-kninsku županiju.
U šibenskoj gradskoj upravi pohvalili su se kako je u ponedjeljak raspisan javni poziv korisnicima dječjeg doplatka kojima će se iz gradskog proračuna sufinancirati kupnja radnih bilježnica i zbirki zadataka za osnovnoškolce u iznosu od 300 i 500 kuna, ovisno o tomu pohađaju li niže ili više razrede. No, ostali mogući oblici pomoći školama kojima je Grad Šibenik osnivač još su nepoznanica.
Drugačije i ne može biti, tvrdi pročelnica za društvene djelatnosti Mirjana Žurić i objašnjava kako sve to ovisi o potrebama škola, a one su, kaže, različite. Zbog toga u Gradu Šibeniku čekaju što će reći ravnatelji svih devet gradskih škola, nakon što je resorno ministarstvo predstavilo svoj plan prema kojemu će, među ostalim, učenici viših razreda osnovne škole i srednjoškolci u razredima morati nositi maske, ako učionice nisu dovoljno velike te nije moguće osigurati dovoljan razmak između učenika.
Nova pravila u školama, koje u svim županija počinju 7. rujna, počivaju na mjerama pojačane higijene i nemiješanju odgojno-obrazovnih skupina, a učenici od prvog do četvrtog razreda imat će i nastavu u tzv. balončiću. No, i nakon što se Ministarstvo znanosti i obrazovanja konačno oglasilo, jasno je kako je još puno "sitnica" koje ravnatelji i osnivači škola moraju riješiti.
– Čekamo inicijativu ravnatelja, da vidimo što se na terenu može napraviti. Zbog toga će Grad Šibenik imati s njima sastanak ovih dana, vjerojatno u srijedu. Vidjet ćemo što će oni predložiti, hoće li se, primjerice, nastava organizirati u dvije smjene i slično. Od škole do škole situacija je drugačija. Većina ima jednosmjensku nastavu, a OŠ Jurja Dalmatinca, Fausta Vrančića, Brodarica i Petra Krešimira IV. u dvije smjene. Posebna je situacija zbog prostora u OŠ "Vrpolje", ali sve ćemo to vidjeti nakon što nam ravnatelji predoče svoje prijedloge i probleme. Grad Šibenik će svima nastojati pomoći sukladno svojim mogućnostima – kazala je Žurić.
Najavila je i kako đaci-putnici ne trebaju biti zabrinuti kako će do škole, jer je Grad Šibenik prijevoz dogovorio s Autotransportom Šibenik, koncesionarom učeničkog prijevoza.
A problem s prijevozom u prvom naletu korone, odnosno nakon popuštanja mjera, imali su šibenski srednjoškolci, mahom iz strukovnih škola koji su, primjerice, trebali doći na praksu ili obranu svojih maturalnih radova, a autobusni prijevoz koji je u "lockdownu" bio ukinut, nije se obnovio.
Ravnatelj šibenske Gimnazije Antuna Vrančića Zoran Smolić vjeruje kako će Šibensko-kninska županija riješiti prijevoz srednjoškolaca do 7. rujna, kako bi djeca mogla normalno ići u školu. S druge strane, Smolić se, kada je riječ o mogućoj infekciji, upravo tog prijevoza najviše pribojava. Puno je, kaže, đaka-putnika u županiji – čak 65 posto, a taj prosjek mogao bi se primijeniti i na samu Gimnaziju. Uz tu brojku, velik dio učenika do škole koristi javni gradski prijevoz, a autobusi, autobusni kolodvori i postaje mjesta su fluktuacije velikog broja ljudi, čime značajno raste i rizik od širenja zaraze novim koronavirusom. A ako virus uđe u školski sustav, nastat će kaos, smatra Smolić.
Ističe također i kako upute resornog ministarstva nisu donijele ništa spektakulrano i neočekivano. Gimnazija na čijem je čelu od prošle školske godine, spremna je za početak nastave, a u igri je i više varijanti, ovisno o tomu kakva će biti epidemiološka situacija!
– Povratak u škole posebno je važan za prvaše. Ove godine imali smo izuzetno dobar upis. Podigli smo bodovni prag s 48 na 60 bodova i od 142 učenika upisanih u prvi razred, njih 136 su odlikaši, a šest ih je prošlo s vrlo dobrim. Prvašima je to prijelomni trenutak u životu, jer mijenjaju školu, nastavnike i ambijent i bilo bi loše da taj novi početak bude kao nastava na daljinu. Sve ostalo tehničko je pitanje. Razradili smo sve moguće kombinacije – tvrdi Smolić.
– Spremni smo na mogućnost da školski satovi budu skraćeni na trideset minuta, a razmatramo i da svaki učenik sam sjedi u klupi. To nam nije problem jer imamo dovoljno velike učionice. Problem je što će nam u toj varijanti nedostajati namještaja. Stolica imamo dovoljno, ali fali klupa. Ipak, već smo dogovorili nabavu još četrdeset stolova – dodaje Smolić.
No, iako su učionice dovoljno velike, nije sama zgrada koju Gimnazija dijeli s još dvije škole: Ekonomskom i Prometno-tehničkom školom. To znači da u velik broj učionica u kojima u jednoj smjeni sjede gimnazijalci, u drugoj dolaze učenici druge dvije škole. Problem je to koji je ove škole mučio i bez bolesti COVID-19, a Smolić smatra kako je to posljedica loše obrazovne politike, koja s jedne strane ulaže u centre izvrsnosti za škole koje nemaju đaka, dok se u zgradi Gimnazije, čiji učenici redovito ostvaruju najviše uspjeha na raznim natjecanjima i prema upisima na fakultete, tiskaju i naguravaju u čak tri škole!
U aktualnoj situaciji to nameće i pitanje provedbe dodatnih higijenskih i epidemioloških mjera. Primjerice, da se učionice, hodnici, zahodi, sportske dvorane dezinficiraju i očiste nakon što završi s radom prijepodnevna smjena kako bi u školu mogli ući učenici iz druge smjene. Smolić vjeruje da će im u tomu značajno pomoći stroj koji su nedavno nabavili, jer bez toga čistačice bi se "ubile" od posla, a i ne bi ga na vrijeme mogle završiti.
– Ako neka djeca ne mogu dolaziti u školu, imamo varijantu da se nastava u razredu snima i da oni to prate preko određenih platforma. Iako, razgovarao sam s našim informatičarima, jasno je da naš sustav to ne bi mogao podržavati. Zato je i u prošloj školskoj godini sat u online nastavi i trajao samo deset, petnaest minuta. U vezi s tim mi smo se prijavili i na jedan projekt preko Carneta i, ako to prođe, dobili bismo sofisticiranu opremu za takvu učionicu, koja bi mogla postati referentni centar za takav tip nastave – tvrdi Smolić.
Na upit kasni li se sa svim tim pripremama i jesu li učenici i njihovi roditelji već odavno trebali znati kako će nastava biti organizirana i kakvi će sve protokoli biti na snazi, hoće li se morati nositi maske i tko će ih plaćati, Smolić smatra da ništa od toga ne bi trebalo brinuti ni roditelje ni đake.
– Dovoljno je da znaju da škola počinje 7. rujna, a onda prvog dana kada dođu po raspored, djeca će dobiti sve detaljne informacije. Ono što je nama u školama važno, jest da sredstva koje su školama bila namijenjena, a nismo ih potrošili, da ih sada dobijemo od jedinica lokalne uprave i samouprave – zaključuje Smolić i priznaje kako ipak ima još dosta detalja i nepoznanica, koji će se očito morati rješavati u hodu.