Prije početka druge iz serija tribina o zaštiti arhitekture modernizma najavljenoj u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku sudionici i organizatori, okupljeni u Projektu Motel Trogir i Društvu arhitekata Šibenik, našli su se na Brodarici, ispred lokacije na kojoj je nekad stajala kuća Matulja da i s lica mjesta upute upozorenje o šteti koja je nanesena rušenjem kulturnog toga dobra RH s porukom da bi trebalo spriječiti svako daljnje devastiranje novijeg kulturnog nasljeđa - o čemu su progovorili i u sjajnoj TV seriji Betonski spavači.
Na tribini o zaštiti arhitekture modernizma govorili su Sandi Bulimbašić iz Konzervatorskog odjela u Splitu, Živana Stošić iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku te Tomislav Petrinec iz Ministarstva kulture - Sektora za konzervatorske odjele i inspekciju, a modetratori su bili Lidija Butković Mićin i Saša Šimpraga.
Nažalost, ta se tema više ne tiče trajno zaštićenog objekta- kuće ex Matulja koju su projektirali Vlasta i Ante Vulin početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Premda je kuća proglašena kulturnim dobrom RH u studenome prošle godine, samo „tren“ nakon rješenja o trajnoj zaštiti koje je izdalo Ministarstvo kulture novi vlasnici, M. N. i M.N. , našijenci, liječnici u Insbrucku, informaciju su saznali i kuću tri dana nakon donošenje rješenja dali sravniti sa zemljom jer na tom mjestu, po informacijama koje smo dobili, kane graditi višekatni, odnosno veći objekt za sada ne znamo kojih namjena.
Priča o sudbini kuće ex Matulja, koja je bila ogledni primjer moderne arhitekture generacijama studenata zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta i koja je 1970. nagrađena nagradom Zagrebačkog salona arihitekture, trebala bi biti poticaj konzervatorima da se krene sa zaštitom arhitekture modernizma što u Hrvatskoj još nije zaživjelo.
- U Šibeniku je zaštićena samo zgrada ex Doma JNA- danas Gradska knjižnica i, evo sad, kuća ex Matulja- koje više nema...a u Istri nije zaštićen niti jedan objekt iz 20. stoljeća! Bilo bi najbitnije da se takva praksa prekine, da se ovako nešto nikad ne ponovi i da se aktivno krene s popisivanjem arhitektonske baštine moderne - rekao nam je i predsjednik DAŠ-a dipl. inž. arh. Dario Crnogaća.
Sudionici tribine problematizirali su pitanja aktualnih odnosa prema nasljeđu arhitekture modernizma iz druge polovice 20. stoljeća, govorili su o formalnim aspektima zaštite, dosadašnjim iskustvima i problemima iz prakse Konzervatorskih odjela i Ministarstva kulture i raznim proceduralnim pitanjima.
