Dok velika brodogradnja ulazi iz krize u krizu, doživljavajući sve veće poslovne dubioze, dotle škverovi specijalizirani za manja, a opet tehnološki zahtjevna plovila, uspješno brode vodama uzburkanim pandemijom na što se nesretno nastavila ruska agresija na Ukrajinu.
Markantni predstavnik te manje brodogradnje jest Iskra brodogradilište Šibenik, vodeći remontni škver na istočnoj obali Jadrana gdje se ovih dana jasno naziru konture prvog od šest SAR brodova Republike Hrvatske, namijenjenih službi Hitne pomoći na otocima, a naručitelj je Ministarstvo zdravstva.
Kobilica je svečano postavljena krajem ožujka, a od tih se aluminijskih, 15-metarskih brodica specijalne namjene traži da plove sigurno i brzo (do 35 čvorova) upravo onda kada svi ostali s podivljalog mora bježe u sigurnu luku, a zbog vremenskih uvjeta ne mogu letjeti niti helikopteri.
Sufinancira EU
Posao vrijedan 76,5 milijuna kuna sufinanciran sredstvima EU-a kroz Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. osvojio je konzorcij ponuditelja Iskra Šibenik i Tehnomont Pula, a rok za dovršetak nove flote službenih brodova je dvije godine od potpisivanja ugovora. Hrvatska pamet potpisuje i projekt brodice, nastao u hrvatskoj podružnici tvrtke Metal Shark iz SAD-a, specijalizirane za brza plovila od aluminija.
U međuvremenu, duboki poremećaj ustaljenih lanaca opskrbe zbog epidemije, a sada i nesmiljenog rata u Ukrajini poskupjeli su ne samo energente nego i sirovine za 30-40 posto, te će ugovorena cijena projekta vrlo vjerojatno doživjeti korekciju, napominje direktor Iskra brodogradilišta Roko Vuletić.
No, šibenski škver odlučio se započeti izgradnju prve iz serije brodica bez obzira na to što su cijene proizvodnje odskočile od ugovorenih, kako su se u Iskri Šibenik i obvezali. Sagledat će kako to izgleda u pogledu troška i testirati prvu od interventnih brodica da bi ostalih pet moglo ući u serijsku proizvodnju. a potom će se pozvati na Vladinu uredbu, donesenu primarno za građevinski sektor, gdje su još veći poremećaji nego u brodograđevnoj branši.
- Naša tvrtka dovoljno je jaka da može financirati skuplje inpute i tek nakon završetka prvog plovila ćemo od mjerodavnih u ministarstvu zatražiti da se i na nas primijeni uredba koja je svim javnim naručiteljima signalizirala da se po nekim dokazivim parametrima ugovorene cijene mogu izmijeniti u korist izvođača. S tom razlikom što mi nećemo razvrgavati ugovor, kao što je bio slučaj s nekim građevinskim tvrtkama, nego ćemo se fokusirati da ispoštujemo rokove i onda razgovarati o korekcijama. I nama je, kao građevinarima, poskupjela sirovina, radna snaga također i još je deficitarna. Nije lako, ali odolijevamo i tražimo rješenja - veli Roko Vuletić.
Sposobni i nesposobni
Kada se otvori tema velike i manje brodogradnje, njegovo je uvjerenje da nema uspješnih ili neuspješnih sektora proizvodnje, nego postoje jedino sposobna ili nesposobna poslovodstva.
- IT sektor slovi kao propulzivan i dojam je da ih je nemoguće povezati s poslovnim neuspjesima, međutim znam takve tvrtke u kojima se otvaraju stečajni postupci. Tako je i u brodogradnji, i posvuda sve ovisi najviše o tome kako ste postavili pravila igre i kakve odluke donosite - kaže Vuletić.
Nastavlja da u Europi konkretno, svi brodograditelji posluju po jednakim pravilima: ima iznimno uspješnih tvrtki u velikoj brodogradnji, a to zbog većih iznosa financiranja uvjetuje i znatniju izloženost krizi. Stabilno rastuća proizvodnja kruzera, primjerice, propala je zbog pandemije i pune dvije godine nije bilo posla, a u sektoru brodogradnje manjih plovila svi su otpisali naftnu industriju kao neperspektivnu i zato više nitko nije gradio brodice za prijevoz posada i opskrbu platformi.
Međutim, otkako je cijena nafte otišla nebu pod oblake, šibenski škver pun je upita za gradnju upravo takvih plovila, ističe Vuletić, ilustrirajući kako su promjene u konjukturi jedina konstanta. Na pomolu je novi investicijski val kod naftnih kompanija, a za brodove iz šibenskog škvera zainteresirani su Norvežani, tvrtke iz Afrike i s Bliskog istoka…
Što je poslovna filozofija brodogradilišta Iskra Šibenik osposobljenog za izgradnju novih brodova do 60 metara dužine i remonte brodova do 90 metara, među kojima je dio flote Jadrolinije i ratnih brodova HRM-a?
- I prije, dok je bio NCP, a i danas, kada iza nas stoji Iskra, svaki projekt promatramo isključivo kroz račun dobiti i gubitaka. Ništa ne nazivamo zvučnim izrazima poput "strateški" ili "krucijalni", dobar ili manje dobar posao, nego jednostavno analiziramo parametre projekta i pokaže li se isplativim, uzimamo ga. Dakako, iza toga treba imati tehnički potkovan tim ljudi koji će posao provesti u okviru budžeta - izlaže Vuletić načela od kojih tvrtka ne odstupa.
Objasnio je ulogu pulskog Tehnomonta u poslu SAR brodica za Ministarstvo zdravstva i otkrio da su kao konzorcij pobijedili još na dva natječaja za izgradnju službenih, brzih ophodnih brodova od aluminija na Cipru i u Grčkoj. Donošenje odluka u vezi s natječajima odužilo se više od očekivanog i oba su se škvera našla u vremenskoj stisci, te su odlučili da SAR brodice za Hrvatsku gradi Iskra Šibenik uz manju tehničku pomoć partnera, a da ciparske i grčke narudžbe preuzme Tehnomont. Dva škvera udružena u konzorcij jamstvo su naručitelju da će plovila sigurno biti isporučena, kaže Vuletić.
Vrlo dobar izbor
Šibenskom se remontnom škveru niša brodogradnje u aluminiju pokazala vrlo dobrim izborom, ocjenjuje naš sugovornik. Reference su stekli na zahtjevnom norveškom tržištu od 2009. godine kontinuirano gradeći specijalne radne brodove za tamošnje uzgajivače u marikulturi, a ovih dana isporučuju dvije u cijelosti opremljene brodice pod rednim brojevima 124 i 125.
A da je u šibenskom škveru ulaganjima u razvoj kupljena ulaznica za natjecanje u osvajaju poslova u sklopu tehnološke i energetske budućnosti pred vratima Roko Vuletić nagovijestio je na kraju:
- Osim što aluminij kao materijal u brodogradnji postaje sve popularniji i ekološki prihvatljiviji za brze i radne brodove, u prilog nam također ide činjenica da se 90 posto svjetske brodogradnje bazira na čeliku, pa je i konkurencija manja. K tome, pioniri smo kod nas i u oblasti tzv. green tehnologije smanjene emisije CO2 te s nekoliko projektanata razvijamo plovila prilagođena upravo našem jadranskom području. Prvu svoju brodicu na hibridni pogon izgradili smo za Norvežane prije četiri godine i apsolutno smo spremni za vjerujem skori natječaj koji će za izgradnju "zelenog" plovila raspisati Jadrolinija, neki privatni brodar ili Agencija za linijski obalni promet - govori Vuletić.
Uvjeren je da bi to moglo postati oglednim primjerom unutar EU, budući da Hrvatska ima čak 80 posto kratkih brodskih linija, na kojima su ciklus punjenja baterija za električne brodske pogone i autonomija plovila upravo idealni.
- Mislim da je puno bolje uložiti u izgradnju takvih brodova ili u prepravljanje pogona postojećih nego plaćati skupe penale ukoliko se ne prijeđe na "zelene" pogone. Čekamo jedino na odluku da se ide u tom smjeru - kazao je Roko Vuletić, najavljujući da će se Iskra brodogradilište natjecati i za najavljene poslove izgradnje novih patrolnih brodova policije i Lučke kapetanije.
Trpe izravnu štetu zbog rata u Ukrajini
Zbog ruske agresije na Ukrajinu Iskra brodogradilište Šibenik trpi izravnu štetu, jer je potpuno prekinuta izgradnja novog 120 metarskog plutajućeg doka koji su naručili u uglednom brodogradilištu u Hersonu, specijaliziranom upravo za ploveće dokove. Novi dok s mogućnošću podizanja tereta od 5 tisuća tona znatno je većih radno operativnih mogućnosti od postojećeg, koji je u funkciji već skoro 100 godina i trebao je "remontašima" označiti velik poslovni iskorak. Omogućio bi servisiranje gotovo cijele flote Jadrolinije i svih brodova HRM, te mega jahta dužih od 100 metara.
- Situacija je teška, dok je 25 posto dovršen, brodogradilište je zatvoreno, a cijeli je Herson pod kontrolom ruskih snaga. Srećom grad, a ni brodogradilište nisu razoreni poput drugih te se iskreno nadamo da će danas-sutra, kada se situacija smiri, možda biti relativno jednostavnije obnoviti život i vratiti ljude na posao. Bio bih jako žalostan da to ne ostvarimo, makar i s nekakvim razumnim zakašnjenjem - kaže Roko Vuletić.
U ovom trenutku, dodaje, šibenski škver ne razmišljaju o raskidu ugovora. Projekt je na čekanju, pratimo što se događa i važno je da tim ljudima nekako pomognemo, kazao je Vuletić.
U plavom trlišu i radnici iz Indije
Nažalost, odljev starih meštara iz Iskra brodogradilišta sa 180 stalno zaposlenih snažniji je nego priljev mladih radnika, premda ih ovdje imamo na praksi dok se školuju. Najveći je problem što mladi, premda nominalno imaju struku, radije žele raditi bilo što drugo, najviše u turizmu i ugostiteljstvu, nego na našem navozu, veli Roko Vuletić. Popunjavaju se s umirovljenicima koji su u snazi, zatim slobodnim kooperantima sa splitsko-kaštelanskog područja, a počeli su i s uvozom stranih radnika. Filipinici, Nepalci, a uskoro i prvi Indijci također su šibenski škverani za čiju radnu kulturu Vuletić ima samo riječi hvale.
- Mislim da ćemo se sve više trebati orijentirati na strance u plavom trlišu želimo li održati sustav rada. Jer, posla je sve više i više, a ja sam kao menadžer najtužniji kada sam prisiljen odbiti neki posao zato jer nemamo dovoljno radnika. To je najgore što vam se može dogoditi jer je logika poslovanja da se razvijate i rastete iz godine u godinu - zaključuje Roko Vuletić.