Zbog velikog broja intervencija koje se bilježe od početka turističke sezone, šibensko-kninski županijski Zavod za hitnu medicinu ove će godine premašiti lanjsku godišnju brojku od 19 tisuća intervencija.
Timovi hitne medicinske pomoći, po lipanjskoj statistici, izišli su na teren čak 332 puta više nego istog mjeseca lani, a u srpnju je razlika nešto manja, brojka je za 173 intervencije "jača" u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. Prosječno je to, kaže Tomislav Jukić, ravnatelj Zavoda, povećanje od 30 posto.
– Ukupno povećanje za lipanj i srpanj je 505 intervencija. Uopće ne dvojim da će se i u kolovozu registrirati značajan rast. Tijekom ljetne sezone, istina, imamo dva dodatna tima koji pokrivaju autocestu i hitnoće na području Skradina i Nacionalnog parka Krka. Ti su timovi stvarno preopterećeni jer je sve više posjetitelja, a promet sve intenzivniji. Promjenu smo uveli i u ispostavi u Tisnome koja radi po sistemu T2 tima. U tri ljetna mjeseca, međutim, timu je pridodan liječnik, pa se uspješno pokriva područje otoka Murtera i kopnenog dijela tišnjanske općine sve do Dazline – ističe ravnatelj.
Svijetla točka Obonjan
Veliki problem su brojne intervencije koje nisu hitne prirode.
– Taj postotak je vrlo visok – između 70 i 80 posto naših intervencija odnosi se na visoke temperature, viroze, glavobolje, čak i zubobolje..., uglavnom na zdravstvene poteškoće koje se ambulantno rješavaju. Društvo, očito, nije osviješteno što znači hitnoća. Isto tako bi valjalo unijeti promjene i u segmentu hotelskih resorta s golemim brojem gostiju. Nekada su takvi hotelski kompleksi imali svoje timove obiteljske medicine ili makar medicinskog tehničara koji može sanirati vađenje ježinca, temperature, bol u uhu, oku i slično. Sada se oslanjaju jedino na službu hitne pomoći. Svijetla točka je Obonjan, koji ima dva tima. Njihov primjer bi trebali slijediti i drugi hotelijeri i štedjeti nam dragocjeno vrijeme.
Zavodu je sve do ove godine bio najveći problem područje Primoštena koje nije imalo ambulante, pa su se u tu općinu slali timovi iz Šibenika.
Platni spisak
– Od ove godine u novoj zgradi Doma zdravlja smo organizirali pet timova T1, tako da područje Rogoznice i Primoštena sada ima svoje timove. Ista stvar je i s Vodicama koje iz godine u godinu, razmjerno povećanju broja gostiju, bilježe sve veći broj intervencija. Tamošnji timovi tijekom cijele godine pokrivaju područje Vodica i Tribunja.
Prema Jukićevim riječima, Zavod trenutačno raspolaže s 14 vrhunski opremljenih vozila hitne medicinske službe. Do kraja godine imat će ih 16, a svake iduće godine, napominje ravnatelj, planira se nabavljati po dva nova vozila i tako obnavljati vozni park.
– Namjera nam je da svi timovi imaju na raspolaganju po dva vozila, od kojih bi jedno uvijek bilo u pričuvi za slučaj kvara, težih prometnih nesreća i slično. Vozila obnavljamo iz takozvanih decentraliziranih sredstava Šibensko-kninske županije za resor zdravstva. Županija nam doista uvijek izlazi u susret i zahvalni smo županu Goranu Pauku i njegovim suradnicima što imaju osjećaj za potrebe naše službe s obzirom da stalno povećavamo i broj ljudi i broj vozila, a i opremu moramo obnavljati, tako da i troškovi Zavoda iz godine u godinu rastu.
Usporedbe radi, 2012. godine smo počeli s 50 ljudi, a danas ih tijekom ljetne sezone na platnom popisu imamo 150, a to je, priznat ćete, golemo povećanje. U suradnji sa Šibensko-kninskom županijom uspjeli smo se kod Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu izboriti za tri nove ispostave – drnišku, vodičku i primoštensku, tako da ta područja imaju na raspolaganju službu timova T1 24 sata 365 dana u godini. Svaki od tih timova uključuje liječnika, tehničara, sestru i vozača. Naravno, i vozilo.
Vodice za primjer
Što se tiče organizacije i sufinanciranja Zavoda za hitnu medicinu, postoje, kaže Jukić, precizna pravila mreže hitne medicine koja uređuju to područje. Kako bi se organizirao posao, svaka ispostava mora imati pet timova hitne medicinske pomoći.
– Što se, primjerice, tiče Vodica i Primoštena, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća četiri tima, a peti tim trebala bi plaćati jedinica lokalne samouprave. U slučaju Primoštena, troškovi bi se trebali dijeliti između Primoštena i Rogoznice, a u slučaju Vodica između Vodica i Tribunja. Vodice su potpisale ugovor sa Zavodom za hitnu medicinu i iz njihova se proračuna godišnje izdvaja 500 tisuća kuna za tu namjenu.
Taj grad je stvarno uzor na kojega bi se ostale jedinice lokalne samouprave mogle ugledati. Valja kazati da, po važećim cijenama HZZO-a, jedan tim hitne medicinske pomoći godišnje košta 600 tisuća kuna, a samo s Vodicama imamo čistu računicu. Općina Rogoznica je potpisala ugovor i pristala na sufinanciranje 140 tisuća kuna do kraja ove godine, iz tribunjskog se proračuna sufinancira 30 tisuća kuna, a trebalo bi 100 tisuća, od Primoštena, nažalost, još uvijek nismo dobili ni kune. Sve nam to stvara visoke financijske gubitke, a s druge strane nema ni jedne sredine koja ne inzistira na usluzi kvalitetne hitne medicinske službe – izričit je ravnatelj.
U planu nabava broda za hitnu službu
– Zahvaljujem svim hitnim službama koje su nam na usluzi, posebno vatrogascima i policiji s kojima imamo izvanrednu suradnju. S obzirom da nemamo svoja plovila, koristimo plovila Policijske uprave šibensko-kninske i Lučke kapetanije. Stalno nam izlaze u susret, a znamo da i te službe tijekom ljeta imaju znatno više posla. Intervencije na našim otocima ponekad znaju trajati malo dulje, ali ne zato što timovi hitne pomoći nisu na usluzi, nego zato što čekamo povratak najbližeg plovila. Sve to skupa dosta dobro funkcionira, no planiramo razinu usluge podignuti na još veću razinu. Uz pomoć sredstava EU-a namjera nam je da Šibenik dobije suvremeno plovilo isključivo za hitnu medicinsku uslugu.