StoryEditor
Šibenikriječ stručnjaka

Gužve, nedostatak parkinga, apartmanizacija...: može li se Šibenik oduprijeti masovnom turizmu?

Piše Marija Lončar
28. rujna 2021. - 18:54

Možda je sve počelo s Terraneom, glazbenim festivalom koji je prije deset godina u Šibenik doveo izvođače i bendove kojima su se mogle hvaliti samo najznačajnije svjetske pozornice i najveća glazbena središta. Terraneo je u rodnom Šibeniku pokrenuo Mate Škugor, jedan od najznačajnijih hrvatskih glazbenih promotora i koncertnih organizatora, izazvavši time, poput domino efekta, kulturni preporod i veliku medijsku vidljivost Krešimirova grada.

Deseci tisuća ljudi iz Hrvatske i cijelog svijeta zbog Terranea su putovali u Šibenik. Grad, anonimnost kojeg je do tada bila proporcionalna iznenađenju i očaranosti onih koji bi njegovu ljepotu otkrivali slučajnim posjetom, odjednom je dospio na naslovnice najuglednijih novina, magazina, portala... Iako se nakon tri godine, nažalost mnogih, Terraneo ugasio, preobražaj koji je zahvatio Šibenik nije se zaustavio. Grad koji iz godine u godinu privlači sve više turista i postaje sve atraktivnija destinacija, svoj rast i razvoj duguje kulturi.

Ružno pače pretvorilo se u labuda. Šibenik je u međuvremenu dobio Banj, prvu uređenu gradsku plažu, europskim novcem obnovio je i revitalizirao desetljećima zanemarene i zapuštene utvrde: Tvrđavu sv. Mihovila s najljepšom ljetnom pozornicom na Jadranu, kako se hvale Šibenčani, i Tvrđavu Barone, a u tijeku je obnova i treće, najveće kopne tvrđave – Sv. Ivana. Njegova morska tvrđava, jedinstvena građevina venecijnskog fortifikacijskog graditeljstva, smještena na ulazu u šibenski zaljev, Tvrđava sv. Nikole, prije četiri godine upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu zajedničke hrvatsko-talijansko-crnogorske nominacije "Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 16. do 17. stoljeća".

image
Zvonimir Barišin/Cropix

Time je uz UNESCO-ovu katedralu sv. Jakova, Šibenik postao jedan od svega nekoliko svjetskih gradova koji se mogu pohvaliti s dva ili više svjetskih spomenika kulture. Sve je to pratila i obnova spomeničke baštine u povijesnoj gradskoj jezgri, uređenje središnjeg trga Poljane, koliko god da je njegovo arhitektonsko-urbanističko rješenje s troetažnom podzemnom garažom podijelilo Šibenčane, brojnih arhitektonskih detalja: portala, vratnica, kapelica, ograda i grbova zahvaljujući projektu Starine naše divne konzervatora Ive Šprljana i Konzervatorskog odjela, kao i ustrajnom rada Društva za očuvanje šibenske baštine "Juraj Dalmatinac" koje je upravo ovih dana dobilo najveću državnu nagradu konzervatorske struke "Vicko Andrić".

Škure

Šibenska spomenička baština sve je sjajnija, a mamac posjetiteljima mnogu biti i novi sadržaji poput Brešanove memorijalne sobe u šibenskom HNK-u i novootvorene Kuće umjetnosti Arsen kojima se grad barem dijelom odužio svojim velikim umjetnicima – književniku Ivi Brešanu i kantautoru, skladatelju i pjesniku Arsenu Dediću.

Šibenski turistički aduti su i njegova živa kultura: koncerti na Sv. Mihovilu, filmske večeri na Baroneu, Međunarodni dječji festival, Međunarodni festival animacije i stripa Supertoon, Šibenski festival plesa, Večeri dalmatinske šansone, Festival alternative i ljevice, jedini takve vrste na ovim prostorima, a od ove godine grad je dobio i Međunarodni festival suvremene književnosti – ŠKURE.

image
Dino Karađjole, direktor TZ Šibenik.
 
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Kultura je, s ponosom će reći prvi čovjek šibenske Turističke zajednice Dino Karađole, glavni razlog zbog kojeg turisti dolaze u grad koji je na svjetskoj karti ucrtan i zahvaljujući Michelinovoj zvjezdici koju je već treću godinu obranio restoran "Pelegrini" chefa Rudolfa Štefana.

- Glavni motiv dolaska u Šibenik je stara gradska jezgra, naša baština, tvrđave... Uz gastronomiju i prirodno okruženje, odnosno dva nacionalna parka Krka i Kornati, kulturna baština i kultura su glavni razlozi zbog kojih turisti dolaze. Gosti s Dalekog istoka dolaze isključivo zbog kulturne i prirodne baštine: UNESCO-ovih spomenika katedrale i Tvrđave sv. Nikole te NP Krka.

Mi nismo odmorišna destinacija kao Primošten ili Vodice. Razvijamo se kao kulturna destinacija. Nismo razvikani kao Dubrovnik i Split i nismo poput tih gradova zagušeni u sezoni. Mislim da idemo u pravom smjeru. Tome pridonose i četiri mala heritage hotela u gradskoj jezgri koji rade cijelu godinu i zapošljavaju ljude. U njima je smještaj relativno skuplji pa i to utječe da ne idemo prema masovnom turizmu.

Koliko se slika i percepcija Šibenika mijenja, govori i to što smo postali obvezna destinacija za jednodnevne izlete. Prije su to bili samo Dubrovnik, Split i Zadar, a gostima koji bi, recimo, boravili u Primoštenu ne bi palo na pamet posjetiti Šibenik. To se apsolutno promijenilo – govori Karađole svjestan kako šibenski "turizam po mjeri čovjeka" nije posve plod pomnog planiranja.

Ima u toj, gledano s točke održivosti sretnoj okolnosti, puno slučajnosti, a i korona je smanjila neizdržive valove turista koji bi, s obzirom na hrvatski turistički uzlet posljednjih godina, zapljusnuli i šibenske obale.

Ipak, čvršći i jasniji pravac šibenskog turističkog razvoja, kako najavljuje Karađole, trebao bi biti poznat dogodine do kada se očekuje dovršetak izrade turističke strategije grada.

Mihovil je sve "kriv"

Koliko je kulturna baština važna turistima iz prve ruke dobro zna i Antonia Slamić, dopredsjednica županijske Udruge turističkih vodiča "Mihovil". I sama je turistički vodič za engleski, talijanski i francuski.

- Primjerice, Francuzi se najviše oduševe kada vide da Šibenik ima dva UNESCO-ova spomenika ili da gradska jezgra ima čak 24 crkve. Oduševi ih i to što ovdje nije takva gužva kao u Dubrovniku koji najčešće prije posjete. Zbog toga u Šibeniku više toga vide i dožive, a turistima, ali i domaćima posebno su zanimljive naše brojne tematske ture po gradu – podsjeća Slamić i dodaje kako su veliko zanimanje ovog ljeta izazvale i Priče iz šibenske kužine, kulturno gastronomski đir po gradu.

Jedno od atraktivnijih tematskih razgledavanja je i Mračna strana srednjovjekovnog Šibenika u kojoj turiste na 11 punktova prihvaćaju i vode kostimirani vodiči.

image
Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica JU Tvrđava kulture na tvrđavi Barone
 
Nikša Stipaničev/Cropix

Priča o kulturi i turizmu u Šibeniku, nezaobilazno vodi do Tvrđave kulture, gradske kulturne ustanove koja upravlja šibenskim fortifikacijama. Ravnateljica Gorana Barišić Bačelić ističe važnost percepcije kulturne baštine, a ona se prvo mora popraviti u vlastitom dvorištu.

- Punih sedam godina svakodnevno i sustavno radimo na tome da Šibenik bude prepoznatljiv prvenstveno po svojoj bogatoj kulturnoj, a posebno fortifikacijskoj baštini, a potom po svim sadržajima i programima koji su kreirani za tvrđave. Željeli smo promijeniti prvenstveno internu percepciju u gradu, a potom i šire. Svi znamo kako se Šibenik ranije, nezasluženo, doživljavalo, posebice u usporedbi sa Splitom i Zadrom.

O tome kako su obnovljene tvrđave konkretno utjecale na to svakako će se uskoro temeljito analizirati, a time se bavi i nekoliko objavljenih stručnih i znanstvenih radova i studija. Generalno, sva istraživanja potvrđuju da je značajniji rast turizma u Šibeniku počeo upravo nakon što je 2014. obnovljena Tvrđava sv. Mihovila. Sljedećih pet godina Šibenik je imao 52 posto rast u dolascima, a 25 posto u noćenjima, ali što se tiče naših tvrđava, posjetitelji nisu samo oni koji spavaju u Šibeniku ili okolici.

Rekla bih da je danas Šibenik definitivno prepoznatljiva kulturna destinacija Hrvatskoj. To je rezultat sinergije, suradnje različitih sudionika od Grada do kulturnih ustanova, udruga i pojedinaca koji zadnjih osam godina rade predano na razvoju grada, posebno u ovom kulturnom i turističkom segmentu – smatra Barišić Bačelić.

U prilog tomu govori i to da se ulaznice za koncerte na Sv. Mihovilu prodaju diljem Hrvatske, ali i u inozemstvu. Koliko i u kojem omjeru, ovisi o izvođačima, a na nekim koncertima čak je 80 posto publike izvan Šibenika, navodi Barišić Bačelić.

- Upravo radimo detaljnu tzv. geografsku analizu prodaje naših ulaznica. Uzimajući u obzir broj stanovnika Šibenika i kapacitet pozornice na sv. Mihovilu to je isto kao omjer broja stanovnika Zagreba i kapaciteta Arene. Zamislite da je zagrebačka Arena puna 25 puta tijekom ljeta, to sigurno ne bi bilo samo od publike iz Zagreba. Koncerti na Sv. Mihovilu redovito su rasprodani i tjednima unaprijed tako da to dovoljno govori o interesu publike za naš program – naglašava Barišić Bačelić.

image
Turisti u razgledavanju tvrđave Sv. Mihovil
 
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Ove je godine, dodaje, šibenske tvrđave posjetilo 114 000 posjetitelja od čega je domaćih nešto više od 25 000! Kada je riječ o večernjim programima ove sezone bilo ih je oko 60, a u publici je sjedilo 14 000 ljudi, što je zbog epidemioloških mjera svakako manje negoli bi ih bilo da nema pandemije.

Strukovne nagrade

- U srpnju, kolovozu i rujnu broj posjeta vrlo je blizu onom iz 2019. godine. Ako izuzmemo 2020. godinu, broj posjetitelja i događanja je rastao. Ono što nas još više veseli od rasta tih brojki jest da kontinuirano radimo na razvoju novih sadržaja na tvrđavama. Tako za dogodine pripremamo interpretacijski postav na Tvrđavi sv. Mihovila. Kontinuirano radimo na promociji i grada i baštine i programa, konstantno smo aktivni na svim digitalnim kanalima cijelu godinu. To ćemo još pojačati, jer tu je sada i Kuća umjetnosti Arsen. Šibenik više nije samo ljetna destinacija, zar ne – uvjerena je Barišić Bačelić.

Njezinu samouvjerenost podržava i 11 strukovnih nagrada, među kojima je i priznanje dobiveno u sklopu projekta Cultural Heritage in Action.

- Uvrštavanje Tvrđave kulture Šibenik u katalog europskih dobrih praksi na području kulturnog menadžmenta te održavanje online studijskog posjeta za naše kolege iz cijele Europe potvrda je koliko je i na europskoj, stručnoj razini prepoznat naš rad. Osim takvog priznanja, svako naše sudjelovanje i izlaganje na domaćim i međunarodnim kongresima, a dosada ih je bilo na desetke, promocija šibenske kulture – poručuje Barišić Bačelić napominjući kako je u svemu tomu važno raditi na edukaciji i razvoju zbog čega se posebni besplatni programi rade za članove Kluba prijatelja tvrđava te djecu i mlade iz cijele županije.

- Želimo osvijestiti važnost kulture i njene valorizacije, nužnost sudjelovanja u njoj. Za razvoj turizma u kontekstu edukativnih programa, kampus koji će biti otvoren na Tvrđavi sv. Ivana zasigurno će biti pozitivan preokret u tom segmentu – optimistična je Barišić Bačelić.

image
Josip Pavić, povjesničar u JU Tvrđava kulture
 
Nikša Stipaničev/Cropix

Da Šibenik jača kao središte kulturnog turizma, uočava i povjesničar Josip Pavić iz Tvrđave kulture.

- Postoje i neka vrlo recentna anketna istraživanja prema kojima je kulturna baština prestigla "sunce i more“ kao glavni motiv posjeta Šibeniku. Čini mi se da je, u usporedbi s drugim gradovima, ranija turistička neprepoznatljivost možda bila i neka vrsta aduta Šibenika, budući da još uvijek uspijeva očuvati mnogo toga što masovni turizam vremenom proguta, od ljepote i izvornosti uličica u gradskoj jezgri, do gradske okolice vizualno neopterećene divljom izgradnjom na svakom slobodnom metru obale – kazuje Pavić.

3D mapiranje

No, navike i očekivanja turista danas su u mnogočemu drugačija nego su bila prije samo deset godina, pa i prezentacija baštine mora biti drugačija, inovativna i zanimljivija.

- Budući da na tvrđavama za sada nemamo uvjete za izlaganje povijesnih artefakata, kako bismo što uspješnije prezentirali naše spomeničke lokalitete dobrim dijelom smo se okrenuli suvremenoj tehnologiji. Svi smo svakodnevno oslonjeni na različita digitalna pomagala i očekujemo brze informacije, pa je potpuno prirodno da i prikazivanje povijesnih ličnosti, lokacija ili događaja bude prilagođeno novoj epohi. Primjerice, našim najnovijim sadržajem, 3D mapiranjem u cisternama na Tvrđavi sv. Mihovila, posjetitelji su osobito zadovoljni – zaključio je Pavić.

image
Projekcija u cisterni: 3 D maping
 
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Šibenska turistička razglednica daleko je, naravno, od idealne. Ima i ona svoje neuralgične točke: od prometnih gužvi i problema parkinga, cijena koje ljeti zbog turista skaču u nebo, uznapredovale apartmanizacije gradske jezgre do lokala, suvenirnica i trgovina koji ljeti okupiraju gradsko središte, a zimi se isprazne s porukama na izlozima – "vidimo se sljedećeg ljeta"! Ipak, uz puno pameti i dobre volje, Šibenik bi se upravo zbog svojih kulturnih aduta i načina njihove prezentacije mogao oduprijeti zamkama masovnog turizma. Za sada mu dobro ide.

item - id = 1130796
related id = 0 -> 1147742
related id = 1 -> 1147739
02. prosinac 2021 07:47