Četiri velika projekta izgradnje i dogradnje osnovnih škola, ukupne vrijednosti od oko 25 milijuna eura, koje je Grad Šibenik još lani prijavio na natječaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, i dalje su na čekanju. Natječaj koji je trebao završiti u srpnju u međuvremenu je produžen do kraja ožujka sljedeće godine, a razlog je navodno veliki broj pristiglih prijava koje u Ministarstvu nisu stigli obraditi u navedenom roku. Zbog toga u šibenskoj gradskoj upravi i dalje ne znaju hoće li njihovi projekti proći i koliko će novca dobiti za izgradnju novih škola u Ražinama i Vrpolju te dogradnju postojeće školske zgrade OŠ Jurja Dalmatinca u Crnici, odnosno škole u Brodarici.
No, nije produženje natječaj za dodatnih osam mjeseci jedini razlog zbog kojeg su šibenski školski projekti na čekanju. Dogradonačelnik Danijel Mileta pribojava se da bi čak sve moglo doći u pitanje. Naime, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih stigle su dvije žalbe nezadovoljnih građana: jedna na projekt izgradnje nove škole i sportske dvorane u Vrpolju vrijedene 7, 7 milijuna eura, a druga zbog proširenja škole u Brodarici "teškog" 3 milijuna eura, u što je uključena i gradnja sportske dvorane koja u toj školi, premda je izgrađena prije nepunih 30-ak godina, uopće nije postojala.
-Nama ovo produženje roka ništa ne igra u smislu da se dobije vremena za bolju pripremu za natječaj, jer smo još lani predali predprijavu resornom Ministarstvu, napravili idejna rješenja i dobili potrebne lokacijske dozvole. Isto tako, na vrijeme smo ugovorili izradu glavnog i izvedbenog projekta, jedino što za proširnje škole u Brodarici imamo svu dokumentaciju i važeću građevinsku dozvolu. Do dana današnjeg nismo dobili odgovor na tu našu predprijavu, ali smo, neslužbeno, u off-u nam je rečeno, dobili informaciju da su stigle dvije predstavke protiv nove škole u Vrpolju i za proširenje OŠ Brodarica. U prvoj grupa građana traži da se preispita izgradnja škole većeg kapaciteta u Vrpolju, a samim tim i sportske dvorane, a drugu predstavku podnio je dio Vijeća roditelja OŠ Brodarica koji nisu zadovoljni dogradnjom škole s četirima učionicama i trima kabinetima te sportskom dvoranom i žele veću školu – kazao je Mileta napominjući kako je zbog toga što se MInistarstvo do sada nije očitovalo na idejne projekte u predprijavi, Grad "dignuo ručnu" te je zaustavljena izrada završne dokumenaticije za škole u Vrpolju i Ražinama.
Ističe kako su zbog pristiglih pritužbi šibenski projekti stavljeni sa strane. Logično je, dodaje, da se Ministarstvo bavi i najprije riješi prijave koje nisu sporne.
-Razlog zašto smo stavljeni sa strane, je u rješavanju škola gdje se, da tako kažem, nitko nije bunio i žalio, gdje je situacija čista. Te predstavke mogu, bojim se, dovesti do toga da se dobije manje sredstava pa čak i da se ne gradi niša – zabrinut je Mileta.
Grad Šibenik, kao što je poznato, svoje je projekte prijavio na natječaj "Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole" koji na rapolaganju ima više od 300 milijuna eura, a Hrvatska je taj novac dobila da bi uskladila svoje školstvo s praksom Europske unije te da bi do 2027. godine u sve osnovne škole mogla uvesti jednosmjenski rad i program tzv. cjelodnevne škole. U Gradu su to vidjeli kao sjajnu priliku da konačno, a usto i relativno brzo, riješe neke važne probleme u infrastrukturi svojih osnovnih škola.
Jedan od gorućih je i škola u Vrpolju koja je paviljonskog tipa, pa utoliko odavno ne zadovoljava uvjetima koje bi trebale imati suvremene škole. Situacija u vropljačkoj školi dodatno je pogoršana od prije nekoliko godina, kada je zbog potresa ozbiljno narušena statika glavne i najveće zgrade te se u noj više nije mogla održavati nastava. No, najava izgradnje nove škole u Vrpolju na lokaciji udaljenoj kojih 500 metara od sadašnje škole izazvalo je veliko negodovanje stanovnika Sitnog Donjeg. Naime, kapacitet planirane nove škole je 220 učenika, a u sadašnju, uključujući i područnu školu u Perkoviću koju pohađaju mahom djeca s područja Sitnog Donjeg, ide tek stotinjak đaka. Stoga su se mještani Sitnog Donjeg pobojali da izgradnja nove škole koju bi morala pohađati i njihova djeca, ujedno znači i gašenje područne u Perkoviću, a to bi, uvjereni su izazvalo dodatnu depopulaciju i gašenje života u mjestu. Zbog takvih planova gradske uprave, mještani Sitnog Donjeg već su se u nekoliko navrata bunili i pisali šibenskom gradonačelniku, pa otud ne čudi tužba na projekt velike škole u Vrpolju.
Slično je i s Brodaricom. Proširenje škole za nekoliko učionica i kabineta naime nije dovoljno da se radi u jednoj smjeni. OŠ Brodarica jedna je od rijetkih škola u Šibeniku koja od kada je izgrađena bilježi stalni rast broja učenika, pa se on s početnih 160 udvostručio na više od 330 đaka. Da bi škola mogla primiti sve učenike u jednoj smjeni potrebno joj je 10, a ne planirane četiri nove učionice. Tu je opciju, istina kao varijantu "B" Mileta svojedobno spominjao u slučaju da se ne dobiju novci za izgradnju planirane škole u Ražinama, vrijedne 10 milijuna eura, s 300 djece i sportskom dvoranom. U tom slučaju projektna dokumentacija za veću dogradnju brodaričke škole trebala bi biti tek izrađana, a za prijavljenu varijantu s manje učionica sve je već bilo prije pripremljeno. Ni, ta opcija, smatra Mileta, ne bi dovela u pitanje jednosmjenski rad u brodaričkoj školi, samo bi u tom slučaju dio djece morao ići u novu školu u Ražinama. Sada je to tek područna četverogodišnja škola OŠ Vidici, no u Gradu Šibeniku u budućnosti je vide kao školu od prvog do osmog razreda.
-Predstavka protiv dogradnje škole u Brodarici, posredno je protiv izgradnje škole u Ražinama, jer uvjet da se u Brodarici ide u jednu smjenu jest da se izgradi škola u Ražinama. Projekt za brodaričku školu napravili smo prije tri godine i tada se nitko nije bunio – govori sada Mileta i ističe kako tzv. varijanta "B", tj. veća dogradnja brodaričke škole zapravo ne postoji, već samo projekt koji je prijavljen na natječaj Ministarstva.
-Grad ima svoju mrežu škola. Ne planiramo jednu po jednu školu, nego cijelu mrežu da bi se zadovoljile potrebe jednosmjenske nastave, odnosno da u tim školama postoje adekvatni kabineti i sportske dvorane, odnosno da postoji veći standard. Međutim potpisnici tih predstavki gledaju jednodimenzionalno, tj. samo školu na koju su fokusirani što automatski ruši sustav mreže škola – kaže Mileta.
Za školu u Ražinama, za koju je u drugoj fazi planirana i izgradnja bazena, kupljeno je i dodatnih 5 000 metara četvornih. Točnije, samo što nije kupljeno, jer razriješeni su imovinsko-pravni odnosi budući da je na toj parceli bilo upisano 20-ak suvlasnika, a za dvoje njih, za koje se ispostavilo da žive u Kaliforniji u SAD-u, Grad je morao zatražiti pomoć hrvatskog veleposlanstva u Los Angelesu. Svi oni voljni su prodati svoje zemljište Gradu Šibeniku, pa tu priču Mileta smatra gotovo riješenom.
-Velik broj djece u novoj školi Ražine planiran je na temelju podataka koje je Grad Šibenik dobio od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih – objasnio je Mileta još jednom velike ambicije gradske uprave s ražinskom školom napominjući kako se njezina gradnja planira već 10 godina.
U ovoj priči pak na dogradnju škole u Crnici nema pritužbi i prigovora. No, ni ta situacija, priznat će Mileta, nije posve "čista" i da bi prošla na natječaju i dobila tražena 4, 5 milijuna eura, u Ministarstvu bi trebali zažmiriti na jedno oko.
-Hoće li projekt dogradnje kubusa na OŠ Jurja Daalmatinca proći ovisi o tomu hoće li u Ministarstvu zažmiriti na pedagoške standarde, jer ih ta škola ne može zadovoljiti ni nadogradnjom. To se odnosi na veličinu hodnika, kuhinje i blagovaonice ne udovoljavaju novim pedagoškim standardima, tj, propisanoj veličini. Kod učionica smo to poštovali, ali kada imate staru školu koja je takva kakva jest to naprosto nije moguće. Svjesno smo išli u taj rizik – istaknuo je Mileta, a na upit što ako veliki gradski projekti u školstvu neslavno propadnu na natječaju, šibenski dogradonačelnik daje naslutiti kako u gradskoj upravi novonastalu situaciju ne misle promatrati skrštenih ruku te spremno odgovara:
-Što sad? Možemo lobirati i napraviti ono što uvijek radimo!
