Jadranska magistrala jedna je od glavnih državnih cesta, koja povezuje sjeverni i južni Jadran, odnosno sve važnije hrvatske primorske gradske centre, od Rijeke preko Zadra, Šibenika, Splita, Makarske pa do Ploča i Dubrovnika, a završava tek na krajnjem jugu Crne Gore.
Upravo ona vodi do južnog i zapadnog ulaza u Krešimirov grad, a zbog čega Šibenik trpi veliki prometni pritisak, posebice u ljetnim mjesecima.
O tome dovoljno govore podaci Hrvatskih cesta, a prema kojima je dio Jadranske magistrale na križanju u Ražinama jedan od prometno najopterećenijih njezinih dijelova. Prema zadnjim dostupnim brojkama, onima iz 2022. godine, prosječni godišnji dnevni promet na tom je križanju, odnosno na južnom cestovnom ulazu u grad, iznosio gotovo 14 tisuća vozila, a prosječni ljetni dnevni promet brojio je 23 i pol tisuće vozila.
Osim splitskog područja, koji je državni rekorder po prometnoj frekvenciji, južni ulaz u Šibenik s Jadranske magistrale prometno je opterećeniji čak i od njezina oba ulaza u Zadar, a više vozila broji jedino istočni prilaz Dubrovniku s Jadranske magistrale.
S obzirom na zaista nesnosne gužve koje se ljeti stvore na dijelu Jadranske magistrale od naselja Brodarica pa do semafora kod trgovačkog centra "Plodine" u Ražinama, ali i na zastarjelu cestovnu infrastrukturu, Hrvatske ceste, zajedno sa šibenskom gradskom vlasti, financijski ulažu i polako rješavaju pitanje problematičnih cestovnih ulaza u grad.
Realizacijom projekta rekonstrukcije raskrižja Jadranske magistrale i Ulice Velimira Škorpika te izgradnje dvaju deniveliranih kružnih tokova, prometne gužve na tom dijelu Šibenika trebale bi otići u zaborav. Riječ je o projektu kojim će se obnoviti 700 metara prometnice, a u prvoj fazi planirana je izgradnja dvaju rotora koji bi trebali znatno unaprijediti promet ovom dionicom. Jedan denivelirani kružni tok tako će se nalaziti na mjestu sadašnjih semafora, a drugi u Ulici Velimira Škorpika s odvojcima prema trgovačkom centru "Dalmare", gradskoj četvrti Mandalina te budućem Vatrogasnom domu.
Projekt je to o kojem se već dugo govori, a koji Šibenčani i mještani svih okolnih naselja koji dnevno migriraju k centru grada željno iščekuju. Osim što će riješiti prometnu zagušenost, projekt rekonstrukcije ovoga križanja veže se i na projekt izgradnje novoga Vatrogasnog doma, a za koji Grad ne može dobiti građevinsku dozvolu sve dok ne osigura adekvatnu prometnu infrastrukturu.
U ovom je trenutku, kako nam je potvrđeno iz Hrvatskih cesta, taj projekt u fazi postupka javne nabave za uslugu stručnog nadzora.
– Za projekt naziva "Rekonstrukcija raskrižja državne ceste D8 i Ul. V. Škorpika u Šibeniku – čvor Mandalina – 1. faza (1 kolnik)" ugovoreni su radovi s tvrtkom "Sarađen" na iznos od 6.892.030,38 eura. Rok izvođenja radova je 12 mjeseci od dana uvođenja izvođača u posao. U tijeku je postupak javne nabave za uslugu stručnog nadzora. Trenutno imamo žalbu u postupku javne nabave za nadzor – kažu u Hrvatskim cestama.
Dan uvođenja izvođača u posao nije poznat, no projekt nešto bliži skoroj realizaciji, a u koji također investira to državno poduzeće, rekonstrukcija je križanja za Zaton na Jadranskoj magistrali – raskrižja na kojem ljeti, pogotovo ako želite skrenuti u smjeru Šibenika, možete (pri)čekati i po 20 minuta. Pa čak ne nužno i samo ljeti s obzirom da se križanje nalazi odmah nakon prelaska Šibenskog mosta, na dijelu Jadranske magistrale kojim je dnevni promet također jako gust budući da vodi do Srime, Vodica, Pirovca, Murtera, Jezera pa sve do Zadra.
Uz to, opasnost postojećega križanja za Zaton i Raslinu krije se i u tome što se navedenom cestom nerijetko vozi i većim brzinama, stoga pri skretanju i uključivanju u promet zaista treba biti itekako oprezan. Idejnim rješenjem novog križanja za Zaton, poznato je u javnosti, mještani Rasline i Zatona nisu zadovoljni. Smatraju kako bi postavljanje semafora ili izgradnja rotora bilo bolje rješenje za ovo problematično prometno križanje, no valjda prometni stručnjaci znaju što rade.
A za mijenjanje idejnih planova već je i kasno s obzirom na to da su radovi na rekonstrukciji raskrižja na Jadranskoj magistrali za Zaton već počeli.
– Za predmetne radove zaključen je ugovor za izvođenje radova s tvrtkom "Strabag" d.o.o. u iznosu od 640.831,85 eura (bez PDV-a), a ugovorni rok za završetak radova je četiri mjeseca – ističu iz Hrvatskih cesta.
Još jedan veliki projekt Hrvatskih cesta, a kojim će Šibenik jednoga dana dobiti novi moderan i prometno funkcionalan zapadni ulaz u grad, te tako riješiti i problem stvaranja ponekad i nesnosnih gužvi na Magistrali iz smjera Vodica, posebice u ljetnim mjesecima, svakako je izgradnja dvostrukog rotora u Njivicama.
Plan izgradnje čvorova Njivice I i Njivice II uključuje dva denivelirana rotora ispod Jadranske magistrale, pri čemu će jedan rotor biti izgrađen na mjestu sadašnjega križanja, drugi iza centra "Supernova", nasuprot "Ere", te je također planiran i jedan manji rotor na ulazu iz Ulice Ivana Meštrovića u ulicu Put Vida. Hrvatske ceste, u perspektivi, planiraju Jadransku magistralu oko Šibenika pretvoriti u cestu s četiri prometna traka, a upravo su s tim ciljem dimenzionirani budući čvorovi Mandalina i Njivice.
Kompleksnost ovog projekta, osim same njegove izvedbe, krije se u tome što početku radova prethodi niz procedura, od kojih većina ovisi o mnogo faktora na koje ni Grad Šibenik ni Hrvatske ceste ne mogu direktno utjecati. No bez obzira na to, na projektu se intenzivno radi budući da su parcelacijski elaborati izrađeni i ovjereni, a ishođena je i lokacijska dozvola.
– Za projekt izgradnje čvorova Njivice I i Njivice II na državnoj cesti D8 u Šibeniku ishođena je lokacijska dozvola, dok je izrada glavnih projekata u završnoj fazi. Izrađeni su i ovjereni parcelacijski elaborati, te je u tijeku prikupljanje dokaza pravnog interesa. Nakon prikupljanja istog predat će se zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. U planu nabave Hrvatskih cesta d.o.o. za 2024. godinu u drugom kvartalu planira se pokretanje postupka javne nabave za ugovaranje radova za projekt izgradnje čvorova Njivice I i Njivice II na državnoj cesti D8 u Šibeniku – zaključuju u HC-u.