StoryEditorOCM
ŠibenikNovi adut Fortice

Gorana Barišić Bačelić: naš je sveti Mihovil progovorio za domaće i furešte, nakon zahtjevnog projekta koji je izrodio nadaleko jedinstven sadržaj

Piše PIŠE Gordan Zubčić
SNIMILA NIKOLINA VUKOVIĆ STIPANIČEV/HANZA MEDIA
18. srpnja 2020. - 09:17
-SPECIJAL SD- Sibenik, 160720. Reportaza s tvrdjave gdje je predstavljen 3D mapping novog europskog projekta. Na fotografiji: Gorana Barisic Bacelic ravnateljica s timom koji je radio projekt, Josip Pavic, Djurdja Vrljic Saric, Ana Skracic i Morana Perisa.Nikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Uz pomoć eura iz zajedničke europske blagajne su "uskrsnule" i zablistale, a novim projektima, također (su)financiranima iz Bruxellesa, dodatnim će se sadržajima približiti zainteresiranoj publici i struci.
Šibenske tvrđave, te stoljetne kamene čuvarice Krešimirova grada, danas su simboli njegova kulturnog, društvenog i turističkog iskoraka. I u ovoj godini, po mnogočemu neobičnoj i u životima današnjih generacija nezabilježenoj, posjetitelji po srpanjskom zvizdanu uživaju u ponudi i događajima ili naprosto u pogledu sa Svetog Mihovila i Baronea, nekoć i imenom povezanog sa susjednim kvartom Šubićevcem, a nakon što meštri svih zanata obave poslove vrijedne 50 milijuna kuna, i domaći i furešti guštat će i u dražima utvrde Sveti Ivan, Šibenčanima drage Tanaje.
Upravo u njedrima Tvrđave svetog Mihovila što u obnovljenom ruhu već šest godina nadgleda povijesnu jezgru grada, ovih dana je i za čitatelje Slobodne Dalmacije svoja vrata otvorio novi sadržaj.
– Prije nekoliko godina tvrđava je "oživjela", a sada je i progovorila – novinarski će "u glavu" naša nekadašnja kolegica Đurđa Vrljević Šarić, članica stručnog tima Tvrđave kulture Šibenik, javne ustanove koja je nedavno proslavila četvrti "samostalni" rođendan nakon što je nastala i razvijala se kao dio Muzeja grada.
I doista, na zidovima dviju nekadašnjih cisterni za vodu iz petnaestog stoljeća, smještenih ispod pozornice na kojoj su proteklih ljeta nastupile brojne svjetske i regionalne glazbene face, vidjeli smo i čuli šibenske face iz davnih stoljeća, predstavljene kroz vremenski stroj koji nas je odveo u prošlost grada. Riječ je o digitaliziranom trodimenzionalnom mapiranju kojim je povijest tvrđave oživljena u autentičnom prostoru ili, bolje rečeno, ponovno osmišljena.
Upravo tako glasi prijevod imena EU-ova projekta "Fortress Reinvented" kojim je Sveti Mihovil dobio još jedan adut za privlačenje posjetitelja, a tvrđava Klis, kao partner u cijeloj priči, vrlo primijećenu rasvjetu o kojoj smo nedavno pisali.
– Da je suvremena tehnologija sjajan alat za edukaciju posjetitelja, ali i okidač za ulaganja iz EU-ovih fondova koji baš i potiču digitalizaciju baštine i poticanje suradnji s kreativcima, pokazuje i ovaj, nedavno okončani projekt na našem Mihovilu. Cisterne koje su nekoć značile život u tvrđavi i opstanak njezinih posada, jer znamo da se bez vode ne može, prije digitalnog mapiranja bile su "samo" prolazi koje povezuju dva prostora u utrobi utvrde.
Danas su one ambijentalni postav koji trodimenzionalnom slikom i zvukom prepričavaju dvije priče. Prva je svima nam bliska i poznata, ona o borbi dobra i zla, srazu arhanđela Mihovila i Sotone, dok nas druga kao vremenski kapsula vraća u najvažnije datume šibenske povijesti. U kreativnom, ali i produkcijskom smislu, bio je to vrlo zahtjevan projekt koji je izrodio jedinstven sadržaj na ovim prostorima. Čak 90 posto površine cisterne, od dna do vrha, na zakrivljenoj i neravnoj kamenoj površini prekrivaju digitalne slike – ističe Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik.
Za dvije godine, cisterne bi trebale postati dio šireg postava na Svetom Mihovilu, jer je upravo na pragu korona-krize započeo još jedan projekt značajno podržan iz blagajne u Bruxellesu, koji je šibenska javna ustanova prijavila kao nositelj zajedno sa svojim suradnicima iz Hrvatske, ali i onima prekograničnima – iz Crne Gore i BiH.
– Riječ je o "Fortitudeu", vrijednom nešto više od 1,6 milijuna eura ili oko 12 milijuna kuna, koji provodimo s partnerima iz Karlovca, Bara, Herceg-Novoga i Banje Luke, gradovima čiju baštinsku okosnicu također predstavljaju tvrđave iz različitih povijesnih epoha. Sve je službeno počelo 1. ožujka, a planirani završetak je krajem veljače 2022. godine. Budući da će naša ustanova u tom razdoblju ostvariti trećinu ukupnog iznosa, odnosno četiri milijuna kuna, Tvrđava sveti Mihovil će dobiti niz novih sadržaja u svojoj unutrašnjosti, uključujući i izložbene postave u dijelu podzemnih prostora.
Naši posjetitelji tada će moći razgledati stalni postav o fortifikacijskoj baštini grada kao i multimedijski interaktivni postav posvećen izgradnji pozornice na razini iznad, priču o glazbenoj baštini Šibenika, ali i o glazbeno-scenskim programima koji su brendirali Sveti Mihovil kao jednu od vodećih pozornica u Hrvatskoj. Uz unutrašnjost tvrđave, planiramo preurediti i naš informacijski ured za posjetitelje u povijesnoj jezgri grada – dodaju naše sugovornice i naglašavaju kako na svakom projektu, pa tako i na "Fortitudeu", radi po nekoliko članova ekipe Tvrđave kulture Šibenik.
Trenutačno su u tijeku još dva europska i regionalna programa – "Emoundergrouds" i "Povezivanje kina" – u sklopu kojih bi spomenuta javna institucija trebala ostvariti oko 2,5 milijuna kuna. Prvi je usmjeren prema "pametnom upravljanju" kulturnom baštinom i, znatno konkretnije, kupnji informatičke opreme i uređaja koji bi goste vodili kroz spomeničke prostore korištenjem virtualne stvarnosti i ciljanih priča, dok je drugi vezan uz simultane projekcije koje će omogućiti iskustvo gledanja filmova istovremeno povezujući publiku iz šest različitih europskih regija.
–​ Zajedno s partnerima, a to su četiri kina, te po tri kulturna centra, sveučilišta i festivala radit ćemo na povezivanju europske publike razvojem kvalitetnih programa, te organizacijom kulturnih događanja i simultanih projekcija. Projekt je ukupno vrijedan oko 4,5 milijuna kuna, a mi ćemo time dobiti financiranje u visini od pola milijuna kuna – kaže ravnateljica Barišić Bačelić i zaključuje kako je provođenje europskih projekata zapravo prirodno stanje Tvrđave kulture, jer se ustanova i "rodila" u takvom okruženju.

25. travanj 2024 19:13