StoryEditorOCM
Šibenikspomen područje

Gdje je zapeo projekt ‘Ruža Hrvatska‘ na Žirju? ‘Ne rasprodajemo oružje! Imamo čak i avion iz II. svjetskog rata, jedan od tri takva u svijetu‘

Piše Davorka Blažević
8. siječnja 2022. - 15:16

Baš nekako pred Božić pronio se glas kako udruga "Ruža hrvatska-Žirje" topove koji su bili izloženi na otoku u kolovozu 2017. godine, u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, zajedno s ostalim artefaktima iz rata, transportira s otoka na kopno, navodno zbog reparacije, a zapravo ih, govorile su glasine, rasprodaje.

Izazvalo je to popriličan gnjev nekih otočana koji su i osobno svjedočili prijevozu jednog demontiranog topa sa Žirja na kraj, u Šibenik. U priču o reparaciji neki Žirjani baš nisu povjerovali, jer, vele, top je već zaštićen i svježim slojem boje i sredstvom protiv hrđe, potpuno obnovljen uoči izložbe postava registrirane zbirke oružja, dokumenata i ostalih artefakata iz Domovinskog rata, koja je sastavni dio fundusa budućeg spomen-područja u izgradnji, a dio koje su bili i reparirani obalni topovi Ansaldo 90 mm.

Oni, malo sumnjičaviji, čak tvrde, top je prodan. Ni manje ni više nego za 15 tisuća kuna! Nisu li tako nestali i solarni paneli koji su bili instalirani na Zvizduljama, na bitnici, a koje je otoku donirao bivši splitski košarkaš Željko Jerkov, i sam Žirjanin?

Nakon tri desetljeća - osporavanja

Što se to događa na otoku Žirju s njegovim vojnim, povijesnim artefaktima koji su predani na korištenje tamošnjoj udruzi "Ruža hrvatska - Žirje", čija je ambicija na otoku izgraditi, urediti i opremiti respektabilno spomen-područje? Žirje je kao svojevrsna legenda iz Domovinskog rata, odnosno rujanskog podviga u kojem je 1991. obranjen Šibenik, zadnjih mjeseci doživjelo žestoku polemiku između suboraca i sudionika rata oko njegove povijesne uloge koju neki pokušavaju demitologizirati, a drugi zaštititi. Preostaje samo da se i artefakti dadu na dražbu, pa da umjesto spomen područja nastane – spomen zaborav…

Prije gotovo pet godina, u svibnju 2017., učinjen je prvi korak u oživotvorenju projekta budućeg spomen-područja "Ruža hrvatska Žirje": reparirani su ratni topovi Ansaldo kalibra 90' milimetara, kojima je u rujnu 1991. godine, kažu, branjen Šibenik. Sređeni, reparirani, vraćeni su na Žirje, na Južnu bitnicu. Bila je to, kako je tada rečeno, prva etapa u pripremi uređenja i opremanja priželjkivanog spomen-područja, i zapravo doista prvi korak u realizaciji jednog puno ambicioznijeg, gotovo megaprojekta turističko-posjetiteljsko-kulturnog centra koji se, javljali su mediji, realizira u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Hrvatske, Zvjezdarnicom, Međunarodnim udruženjem skauta, Ministarstvom branitelja i Zavodom za zdravlje.

A nakon tog prvog koraka, koji kao da je zapeo u vremenu, prošlo je četiri godine do drugog koraka, organiziranja izložbe u Šibenskoj gradskoj knjižnici pod egidom "Ruža hrvatska- Žirje", u siječnju 2021.. Izložba je bila prikaz djelovanja žirjanske bitnice u ratu, kronologija događaja na i oko Žirja, tijekom opsade Šibenika u rujnu 1991. Uz izložbu, organizirana je i projekcija dokumentarnog filma istoimenog naziva, a koji je snimljen i prikazan u povodu 30. obljetnice bitke za Šibenik.

I evo sada, koncem godine, pred same božićne blagdane, "trećeg koraka", otpremanja topa sa Žirja na reparaturu, bez medijske pompe, gotovo inkognito. U više od tri desetljeća topnička bitnica na Žirju, za koju se godinama tvrdilo da je obranila grad, granatirajući Šibenski most na čijem su se ulazu koncentrirali JNA tenkovi prijeteći Šibenčanima odsijecanjem od ostatka Hrvatske, nije dobila ni memorijalni muzej, a ni "s" od spomen-područja na kojem bi se osmišljeno i temeljem raspoložive, prikupljene dokumentacije, moglo sagledati povijesnu ulogu otočne bitnice u Domovinskom ratu, kako oko toga više ne bi bilo prijepora i nepotrebnih polemika.

image
Bunker za topove koje je na Žirju izgradila JNA
Nikola Vilić/Cropix

Zašto se toliko godina nakon rata osporava doprinos Žirja, njihove topničke baterije, njezina povijesna uloga, zašto zapinje uređenje spomen-područja na otoku na koje se čeka već tri desetljeća? O tome ipak ponajviše zna predsjednik udruge “Ruža hrvatska-Žirje” Željko Šižgorić, čija udruga ima na korištenju tri žirjanske vojarne: Južnu i Zapadnu bitnicu te vojarnu Koromašna.

Top je transportiran radi reparacije

– Kao prvo, odmah da razjasnimo, top je zaista transportiran s otoka u Šibenik radi reparature, i ne radi se o topu sa žirjanske bitnice, nego o tzv. mletačkom, starom topu – odmah će Šižgorić odagnati "magle" koje su se koncem prošle godine spustile na otok.

– Nakon rastauracije, top će biti na postolju, a dosad je bio “gol”. A mi želimo da sve bude kako treba, da se okupe i na jedno mjesto koncentriraju svi ti povijesni izlošci, artefakti koji su sada raspršeni kojekuda po otoku. Htjeli bi i jedno pravo starinsko sidro naći i postaviti u Muni, kao što je i na mulu na Zlarinu, jer je to simbol otočnog identiteta – za početak će čelnik "Ruže hrvatske". A što se tiče Memorijalnog centra, e to vam je, kaže Šižgorić, prava papirnata kalvarija koju treba proći.

Prema projektu, zamišljeno je da se na otoku otvori zavičajna galerija sa svim artefaktima nađenim oko otoka Žirja i ona bi bila samo dio sadržaja Spomen-područja Žirje.Problem je u tome, kaže, što sve to vode Mjesni odbor i udruga "Ruža hrvatska – Žirje", a to je itekako zahtjevan posao, kojega realno, sami ne mogu provesti. Nažalost, ističe Šižgorić, u međuvremenu je u javnost istupio sa svojom knjigom i svojom interpretacijom povijesnih ratnih događaja, general Rahim Ademi, koji je pokrenuo pravu lavinu negativnih komentara, jer tvrdi da se topovi sa Žirja do Šibenskog mosta nisu mogli ni dobaciti, što sve skupa baca sjenu i na Žirje i na Šibenik.

– Međutim, nama je Ademijeva knjiga, usprkos svemu, bila pozitivan okidač da se snažnije angažiramo na prikupljanju dokumenata i artefakata iz Domovinskog rata i da otvorimo tematsku galeriju koja bi bila posvećena upravo ratnoj ulozi Žirja. Na knjigu generala Ademija odgovara i dokumentarac "Ruža hrvatska – Žirje" koji je prikazan i na HRT-u. Ne razumijem što je motiviralo Ademija da tako oblati i Žirje i Šibenik, da pokrene ovu lavinu komentara i reagiranja, a zna i sam da je još puno živih svjedoka događaja – čudi se Šižgorić.

Uvjerava nas, također, da je za formiranje Spomen-muzeja Domovinskog rata, kao svojevrsnog muzeja vojne povijesti, već prikupljeno puno autentičnih artefakata kojima se može vrlo lako demantirati tvrdnje iz generalove knjige, koje su usporedili sa arhivskim snimkama s HTV-a i prvi put ih pokazali 2018.

Smričnjak - Šibenski most - Žirje

A 2019. promoviran je i projekt Posjetiteljski centar brdo – Smričnjak, kojem je udruga "Ruža hrvatska – Žirje" nositelj.

– Zašto Smričnjak? Zato što je to brdo pupčanom vrpcom vezano s topničkom bitnicom Žirje jer su policijski specijalci upravo sa Smričnjaka navodili topove na Žirju, i o tome imate njihovo svjedočenje u Slobodnoj Dalmaciji iz kojeg je jasno vidljiva ta povezanost Smričnjaka, Šibenskog mosta i Južne topničke bitnice na Žirju. Sve artefakte iz tog doba smjestili bi na Južnu bitnicu, da posjetitelji mogu vidjeti s čime su to naši ljudi raspolagali u ratu, tu bi smjestili i ostale topove s drugih bitnica, a moglo bi se proći i kroz potkope. Imali bismo stalnu postavu na otvorenom koja podrazumijeva sve raspoložive topove koji su već na otoku - govori predsjednik udruge "Ruža hrvatska Žirje".

Usput, kao poseban kuriozitet navodi činjenicu da su žirjanski topovi jedini u svijetu ikad koji su, rujna 1991. bili okrenuti prema gradu i gađali ciljeve na ulazu u grad. Inače, kaže, uvijek su otočni topovi okrenuti prema moru jer je njihova izvorna zadaća braniti prodor neprijatelja prema gradu.

Osim Južne bitnice koja po projektu Spomen-područja ima svoju priču, druga je priča vezana za Zapadnu bitnicu koja je okrenuta prema Kornatima, a vezana je za 1. i 2. svjetski rat.

– Imamo i vozila, pa i avion iz Drugog svjetskog rata, njemačku štuku, u uvali Baluni, koji je vrlo dobro očuvan i jedan je od samo tri takva u svijetu. Jedan je u Londonu, drugi u Chichagu, a treći ovdje kod nas na Žirju – kaže Šižgorić i nastavlja: Treća pozicija obuhvaćena Spomen-područjem je galerija koja je trenutno smještena u uvali Koromašna. I sve to zajedno činilo bi cjelovito Spomen-područje koje bi bilo baza žirjanskoga vojnog turizma.

image
Ubala Koromašna na Žirju
Nikola Vilić/Cropix

Kao pozitivan primjer uspješno realiziranog projekta vojnog muzeja Šižgorić spominje muzej u Pirki u Sloveniji, za koji su Slovenci povukli 20 milijuna eura iz EU fondova.

– Mi smo jedini u Hrvatskoj, od Turnja, preko Vukovara do Žirja, koji su nešto obnovili, restaurirali, sačuvali da bi posjetitelji mogli razgledati. Prvi put smo 2016. dva restaurirana topa iznijeli iz Remonta i organizirali izložbu na šibenskoj rivi za koju je Šime Strikoman, akademski snimatelji i autor projekta milenijskih fotografija napravio scenografiju. Zasad je samo jedan top otišao na reparaturu gdje će ostati godinu dana. Ubuduće će biti na masivnom sedlu – postolju, jer ipak je to, veli Šižgorić, mrcina od oko 4 tone! I to je zasad naš najveći doprinos - priznaje, svjestan da je Spomen-područje "Ruža hrvatska-Žirje" još uvijek mega ideja, ambicija i san Žirjana, puno više nego realnost.

– Mi želju imamo – poručuje na kraju – a na drugim je institucijama da nam pomognu da tako zahtjevan i velik projekt ostvarimo.

28. studeni 2022 02:21