Prijeti li Šibenčanima katastrofa razmjera one koja se dogodila na vijaduktu iznad talijanskoga grada Genove ili neki (ne)stručnjaci bez valjanog razloga žele uznemiriti javnost? Nemir je logičan s obzirom na to da most nije samo spona Šibenika sa zapadnim dijelom županije, nego, ako izuzmemo autocestu, i jedina "prava" prometna veza sjevera i juga Hrvatske.
Naša je redakcija u više navrata bila pritisnuta dojavama "kako je velebni Šibenski most u zadnje dvije godine potonuo dvadesetak centimetara", pa smo uz pomoć čelnih ljudi iz Hrvatskih cesta pokušali rasvijetliti problem ili utvrditi valjanost dojava.
Problem sa Šibenskim mostom spomenuo nam je onako uzgred i pomalo zabrinuto poznati hrvatski gospodarstvenik Frane Pašalić, koristeći, kako je kazao, "svoje ozbiljne izvore".
Još uporniji u tom smislu bio je građevinski tehničar Luka Čarija.
– Problem ulegnuća Šibenskog mosta vidljiv je u zadnje dvije godine. Dapače, imam osjećaj da svaki put kad prijeđem automobilom preko njega taj problem postaje veći – govorio nam je Čarija.
Zabrinutost se već polako prelila u šibenske kuloare, pa će fetivi Šibenčanin, umirovljenik Joso Baranović, reći:
– Ni Ratko Mladić sa svojim četnicima nije uspio srušiti ni osvojiti Šibenski most, pa nećemo valjda dopustiti da ga nagriza nemar.
U prometu 52 godine
U potrazi za točnom informacijom dočekali smo odgovor "nije u našoj nadležnosti", koji nam je dao Ante Parat, ravnatelj Županijske uprave za ceste, te ljubazno odbijanje dežurne službenice u šibenskoj ispostavi Hrvatskih cesta u stilu "nemamo pravo na službene izjave, javite se nadležnom ministarstvu".
Iz uprave Hrvatskih cesta takve gotovo alarmantne primjedbe odbacuju kao posve neargumentirane.
Glasnogovornica Hrvatskih cesta Tamara Pajić reagirala je na prvu:
"Kolnik mosta, ograde, prometna signalizacija i ostali elementi vidljivi s gornje površine mosta u sustavu ophodnje državnih cesta pregledavaju se svakodnevno, te bi slijedom navedenog manifestacija poremećaja u strukturi mosta, koju vi navodite u vašoj zamolbi za objašnjenje, bila jamačno evidentirana, a promet na mostu s time i odgovarajuće reguliran", pismeno nam je priopćila Tamara Pajić.
Šibenski most pušten je u promet prije 52 godine. Kao zamjena za mali trajekt koji je dotad spajao obalu u starom šibenskom predjelu Dolac s Martinskom na drugoj strani šibenskog zaljeva, odakle je put vodio dalje cestom prema Zadru.
Most je umalo stradao u čuvenom Rujanskom ratu 1991. godine. Gotovo su ga više puta pogodili topnici s hrvatske bitnice na Žirju, koji su granatama tjerali JNA i pobunjene Srbe, nego srpski agresor. Neslužbena informacija govori kako se Ratko Mladić bojao prijeći preko mosta zbog dojave da je miniran.
Sve je popravljeno
Most, srećom, nije bio miniran, ali je postojala potreba za njegovom temeljitom sanacijom, o čemu govori i službeno objašnjenje koje smo dobili od Hrvatskih cesta.
"Temeljem provedenih specijalističkih istražnih radova koji su obavljeni 2005. godine, izrađena je projektna dokumentacija na osnovi koje su izvedeni radovi završeni 2012. Navedeni radovi uključivali su izradu nove hidroizolacije kolničke ploče i asfaltnih slojeva, kompletnu rekonstrukciju pločnika (s laganim agregatnim betonom), popravak armiranobetonskih vijenaca, ograde, postojećih ležajeva i prijelaznih naprava. Uređena je odvodnja na mostu te je poboljšano dreniranje slivnih voda. Popravak glavnih i poprečnih nosača usredotočen je na područje blizu ležajeva: loš beton uklonjen je vodom pod pritiskom i saniran; prednapeti elementi očišćeni su na odgovarajući način, neki su izmijenjeni i zaštićeni. Sanirani su i donji dijelovi konzola koji nose pločnike.
Također, popravljena su lokalna oštećenja na svim elementima. Vanjske betonske površine naknadno su zaštićene impregnacijom koja inhibira koroziju, te su pukotine premazane zaštitnim premazom protiv karbonizacije. Popravak nosivih elemenata koji povezuju gornji stroj i lučni sklop u kruni mosta izveden je ubrizgavanjem injekcijske smjese u sve pukotine uz popravak korištenjem reparaturnih mortova te uz primjenu površinske zaštite betona", stoji, među inim, u odgovoru koji su nam poslale Hrvatske ceste.
Preopterečen je
Neki Šibenčani i dalje se, međutim, ponašaju kao nevjerni Tome. Varirajući od ozbiljnih i stručnih do (polu)ozbiljnih stavova i objašnjenja.
– Ne mogu tvrditi napamet da je most načet, ali on bi sigurno bio u boljem stanju da nije toliko opterećen prometom. Točnije, sve bi bilo lakše da je svojedobno realiziran projekt drugog mosta, preko Kanala sv. Ante, u čemu smo imali potporu cijele Dalmacije, pa i ondašnjih hrvatskih političara, ali ne i dijela šibenskih političara i gospodarstvenika. Da se kojim slučajem izgradio most preko kanala, promet prema Splitu usmjerio bi se tuda. Točnije, vozila kojima nije odredište Šibenik ne bi trebala prelaziti Šibenski most – veli bivši gradonačelnik Šibenika, inženjer Vinko Guberina, koji je za svojeg mandata imao posebno dobru suradnju sa svojedobno prvim čovjekom Splita, inženjerom Antom Skataretikom. Uz prešutni dogovor da će Guberina podržati izgradnju tunela kroz Marjan, a Skataretiko most preko Šibenskoga kanala.
Službeno objašnjenje
Službeni izvor iz Hrvatskih cesta uvjeravao nas je da je veći problem na Šibenskom mostu praktički nemoguć i zbog redovite kontrole stanja na mostu.
"Što se tiče navoda o stanju mosta, obavještavamo Vas da se most (prema članku 15. Pravilnika o održavanju cesta (NN90/2014), za mostove svijetlog raspona pet metara i više) redovito pregledava: sezonski (ili dva puta godišnje), jednom godišnje, te glavnim pregledom (koji se obavlja jednom u pet godina). Sljedeći glavni pregled za ovaj most planiran je za iduću godinu", glase zaključne rečenice iz odgovora Hrvatskih cesta.
Kad smo službeno objašnjenje prenijeli onima koji su nas bombardirali (dez)informacijama o "potonuću mosta", oni su ostali pri svojem stavu "da je stanje alarmantno". Stavu koji je sličan onom starom vicu kad je žena uhvatila supruga in flagranti, a on joj je odgovorio: "Vjeruješ li ti meni ili svojim očima!?"
