Ovih dana navršava se godina od nemile sječe legendarne pitospore na obali u podnožju stubišta koje vodi prema katedrali sv. Jakova i koja je bila žrtvovana zbog postavljanja info-pulta za projekt “Civitas Sacra”, a da oni koji odlučuju i koji se brinu o zelenim javnim površinama iz tog slučaja, koji je izazvao burne reakcije građana, nisu puno naučili.
Uzalud je i priča o klimatskim promjenama i zabrinutost svijeta zbog globalnog zatopljenja, u kojoj nemalu važnost ima i podatak da drveće u gradovima smanjuje zagrijavanje asfalta i zgrada te time sredinu čini ugodnijom i zdravijom za življenje, na koncu i održivom, odnosno energetski učinkovitijom.
Šibenik je, naime, i dalje grad u kojem je neko stablo puno lakše posjeći nego što će se novo posaditi.
U građevinskim zahvatima koji već mjesecima traju u središtu grada, na Starom pazaru i oko Poljane, životom su već platili neki grmovi i stabla, a najnoviji “pokolj” dogodio se u dijelu Ulice Stjepana Radića uz nogostup kod Perivoja Luje Maruna i kod crkve Gospe vanka Grada.
U sklopu radova na uređenju jednog dijela kolnika te ulice i postavljanja instalacija, potpuno je prekopan i komadić zelene površine koja je nogostup odvajala od kolnika.
U tom zahvatu stradala su i stabla koja su tu rasla već desetljećima, tvoreći mali drvored i dobrodošlu sjenu i hladovinu tijekom ljetnih vrućina. I dok su neki građani, razočarani dosadašnjim odnosom mjerodavnih prema drveću, rezignirano zaključili kako je asfalt još jednom pobijedio zelenilo, iz “Zelenog grada” stižu donekle umirujuće vijesti.
Direktor tog komunalnog poduzeća Novica Ljubičić kaže da će se na opustošenu površinu opet vratiti drveće.
– Mogli ste vidjeti da smo mi već dogovorili da se na tom dijelu posade nova stabla. Naime, tamo je zabodeno pet štapova i oni označavaju mjesta na koja ćemo posaditi stabla. Izvođač radova u tom dijelu ulice iskopat će na označenim mjestima rupe u koje ćemo mi posaditi stabla – poručuje Ljubičić.
Na upit jesu li nekadašnja stabla sačuvana i hoće li biti vraćena na staro mjesto, Ljubičić kaže da su neka od njih bila trula, a bilo je i brijestova koji zbog svojeg snažnog korijenja, koje podiže asfalt, više nisu poželjni na tako malim površinama.
– Posadit ćemo pet crnika visine oko tri metra. Tako je odlučila struka, a crnike će biti vraćene i u bazene na Starom pazaru, odakle su bile izvađene kad se na tom dijelu radilo proširenje i ugibalište za autobuse, odnosno kad su se ugrađivali podzemni kontejneri za smeće – kazao je Ljubičić.