Šutio sam dugo, po svom slobodnom opredjeljenju, nije da me je netko ušutkao. Ali više ne mogu slušati neke kako se samoproglašavaju tumačima autentične politike Franje Tuđmana, kako se nazivaju izvornim tuđmanistima, kao što to čini Zlatko Hasanbegović, koji obmanjuje javnost stajalištima koja dr. Franjo Tuđman nikad nije zastupao.
Mnogima će se činiti u najmanju ruku čudnim da se tim riječima javnosti obraća Božo Erlić, predsjednik Inicijativnog odbora šibenskog HDZ-a iz 1989./90. koji je osnivao HDZ i u to vrijeme često konzultirao izravno Tuđmana oko nekih bitnih političkih pitanja na pragu rata.
Erlić je bio ne samo osnivač, nego i prvi predsjednik HDZ-a u Šibeniku te zastupnik u prvom sazivu Hrvatskog sabora. Iz aktivne politike izbiva već 17 godina, danas je, kako kaže, sretni umirovljenik sa zastupničkom mirovinom od 6800 kuna, sasvim posvećen svojoj obitelji.
Protiv ekstremizma
- Neprihvatljivo mi je da se jedan Hasanbegović javno predstavlja kao "tuđmanist" i pri tome zaziva rehabilitaciju NDH, pokušavajući revidirati i povijest i Tuđmana. Pogledajte samo izvorišne osnove Ustava RH koje je osobno Franjo Tuđman pisao, pa ćete vidjeti o čemu on tu govori, na što se poziva. Tuđman govori o pokušaju stvaranja hrvatske države kroz povijest, pa nabraja od kneževina u 7. stoljeću, preko hrvatskih kraljeva u 9. i 10. stoljeću, hrvatsko-ugarske personalne unije, osnivanja Banovine Hrvatske, do Kraljevine SHS, ZAVNOH-a, Ustava SRH... Pri tome kaže - nasuprot ideji NDH - koju stavlja u negativan kontekst.
Jedini sam koji je od Tuđmana tražio da se navede kako je i NDH bio pokušaj stvaranja hrvatske države, na što mi je bijesno odgovorio: Gospodine Erliću, mi težimo stvoriti hrvatsku državu sukladnu državama Europske zajednice, a one se temelje na tekovinama antifašizma. Usklađujemo naše ideje s pozitivnim stečevinama zapadne Europe i sjeverne Amerike - sasvim mi je jasno dao do znanja - govori danas Erlić, naglašavajući da Tuđman za cijeloga svog života nikad nije prihvaćao ekstremizam, a napose u razdoblju NDH.
- Kako se u kontekstu „tuđmanizma“ može naći predsjednik NO-a i zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda, Zlatko Hasanbegović - pita se jedan od prvih članova HDZ-a koji priznaje da je u početku, i sam bio radikalniji, ali je to bilo u vrijeme euforije zbog stvaranja samostalne hrvatske države, od čega se ubrzo "izliječio".
Razgovori sa Srbima
- Kad smo u veljači 1990. osnivali HDZ u Šibeniku, poslije osnivačkog skupa na Baldekinu išli smo na ručak, gdje je Franjo Tuđman, referirajući se na moj govor, kazao: Bože moj koliko nas ima što mislimo na isti način, ali ne ekstremni, radikalni, nego naprotiv, mi smo za pomirbu hrvatskog naroda bez obzira tko je bio na kojoj strani.
Sjeća se Božo i vremena uoči rata kad su k njemu, kao predsjedniku HDZ-a, dolazili građani srpske nacionalnosti i pitali ga što oni zapravo mogu očekivati u hrvatskoj državi i kakav će biti njihov status. - Rekao sam im: Bit će vam kao i meni i mojoj obitelji, kao i svima nama, ali poštujte hrvatsku državu, a ona će vam osigurati i kulturnu autonomiju i sva manjinska prava koja vam pripadaju.
Pokušao sam ih uvjeriti da razloga za pobunu nema, ali nije to išlo lako. Balvan-revolucija je izbila 17. kolovoza 1990., a početkom rujna dolazi mi predsjednik SDSS-a za šibensku općinu, Milan Štrbac, tada ravnatelj škole u Bribirskim Mostinama i veli mi: Di ovo ide Božo, zakuhat će se i svima donijeti samo zlo. Ja mu na to velim: Ti imaš šest ogranaka SDSS-a, ja imam šest ogranaka HDZ-a, idemo se naći i razgovarati, da zlo izbjegnemo. Nakon toga se nije javljao. Zovnem ja njega i pitam: Jesi li odustao? A on će: Znaš, bio sam u Kninu, nije to tako jednostavno… Sve mi je bilo jasno. U Kninu su mu zapovjedili: Nema suradnje s ustašama!
Vjerujem Plenkoviću
U rujnu 1990. zvali su ga s jedne njemačke TV postaje i tražili intervju s njim. Nazvao je Tuđmana i pitao ga kako će se postaviti u tom razgovoru. - On mi je rekao: Razumom, a ne srcem. Ne raspirujmo rat, to nam ne treba - prisjeća se Erlić, inače magistar specijalne psihologije.
Danas kad se osvrne iza sebe, kaže, ponosan je što u tom ratnom razdoblju, kao ni u poraću, na šibenskom području nije bilo miniranja i paljenja srpskih kuća. – Dolazili su neki k meni i Josipu Jurasu i tražili dozvolu da mogu dignuti kuće Srba u zrak. Rekli smo im: Baš dobro, sad znamo tko će biti kriv ako se ijedna kuća zapali ili minira, i idete odmah u zatvor!
- Sve vam ovo govorim da vidite kako Tuđman nikad nije bio za ekstremizam i rat, i to bi Hasanbegović morao znati kao povjesničar. Ali, ako ne zna, neka pročita izvorišne osnove Ustava iz kojih će shvatiti da je za Tuđmana jedino negativno razdoblje u nacionalnoj povijesti, razdoblje kolaboracionističke NDH - kazat će Erlić. Vjeruje Andreju Plenkoviću, i godinama je, veli, priželjkivao da na čelo HDZ-a dođe takav čovjek - dijelom liberal, ali tradicionalnih zasada, okrenut budućnosti a ne prošlosti kao Karamarko.
Na kraju će nam priznati da se iz aktivne politike povukao kad je shvatio da u stranci nema poštovanja prema starijima i prema autoritetu, da vlada gola ambicija i da su neki spremni preuzeti odgovornost, a neki samo direktorske pozicije…