StoryEditor
ŠibenikMale tajne najboljih šibenskih profesora

Ante Pražen, Ivana Kardum Goleš i Luka Olivari svoje studente vode na kavu, glume vodiče po gradu i oslobađaju ih stresa

4. kolovoza 2019. - 19:30

Kada su me tog dana nazvali s Veleučilišta i rekli: 'Pražene, Pražene, ocijenjen si kao najbolji profesor!' mislio sam da je to šala, a onda su to odmah objavili mediji. Stvarno je istina, pomislio sam. Bio sam u šoku!"
Ante Pražen, zaposlen u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti Grada Šibenika koji na Veleučilištu radi kao vanjski suradnik i predaje na Studiju prometa, dobio je vijest da su ga studenti šibenskog Veleučilišta ocijenili čistom peticom na dan kad slavi rođendan. Boljega rođendanskog dara, vjerojatno, nije mogao ni zamisliti.


Radost i trenutak profesorske slave Pražen dijeli s kolegama i prijateljima mr. sc. Ivanom Kardum Goleš, višom predavačicom talijanskog i engleskog jezika, ljubiteljicom klapskog pjevanja, poznatijom kao pjevačica iz vodičkih "Oršulica", te s Lukom Olivarijem, mladim predavačem s diplomom zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Njih su, naime, njihovi studenti u redovitoj godišnjoj anketi ocijenili s "-5", točnije s 4,85.
Čime su stekli naklonost i povjerenje svojih studenta, pitanje je na koje slično odgovaraju, premda, osim Kardum Goleš, koja iza sebe ima 17-godišnji staž u obrazovanju, Pražen i Olivari friški su nastavnici s tri-četiri godine rada sa studentima.

Put do studentskih srca u njihovu je slučaju, ukratko rečeno, popločen međusobnim povjerenjem, poštovanjem i predanošću poslu, a sve začinjeno opuštenom atmosferom na predavanjima uz nezaobilazna zrnca duhovitosti i šala.

 

 


– Bilo mi je "ajme" kad sam prvi put stao pred studente. Imao sam užasnu tremu, a ni nakon četiri godine ne mogu baš reći da mi je lako. Predavanje imam srijedom i već od nedjelje sve svoje privatne poslove i hobije stavljam sa strane i počinjem se pripremati, jer pred studentima uvijek moram biti dobro raspoložen i koncentriran – govori Pražen i dodaje kako je na kraju prve godine sve studente, njih dvadesetak, pozvao na kavu da proslavi to što je uspio "preživjeti".

Složena tematika

– Predajem kolegij u kojem se isprepliću razna područja i teme vezane uz prostorno planiranje, katastar, zakone o gradnji, cestama, prometu. Ima dosta prostora za kreativnost, ali tematika je složena pa je studentima nastojim približiti koristeći znanja i iskustva sa svojeg posla u gradskoj upravi. Povezujem život, politiku, dnevni tisak kako bi im ono što radimo i učimo bilo zanimljivije i bliže. Recimo, da znaju kakva je procedura donošenja prostornih planova i kako se, među ostalim, negrađevinsko zemljište pretvara u građevinsko, zbog čega je, eto, bio prozivan i naš bivši ministar Lovre Kuščević. Naravno, ima i stvari koje se moraju jednostavno nabubati.

 

 


Pražen je nakon završenog prirodno-matematičkog smjera u šibenskoj Gimnaziji diplomirao na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, te se 2003. godine u sklopu mjera "s faksa na posao" zaposlio u gradskoj upravi. Na Veleučilište je, kaže, došao zahvaljujući mr. sc. Gustavu Červaru, arhitektu i urbanistu, bivšem pročelniku za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Šibenika, koji mu je, nakon što je odlučio otići s Veleučilišta, "prepustio" svoj dotadašnji kolegij.


– Mislio sam, sve će ići lakše nakon prve godine. Sve sam vidio i znam što mogu očekivati, a onda su mi došle dvije studentice s Kosova u sklopu programa razmjene studenta Erasmus+. Morao sam predavanje držati na engleskom. Nije bilo lako, ali sve je na kraju dobro završilo. Te godine donosile su se cjelovite izmjene GUP-a Šibenika i ja sam ih odveo na javnu raspravu, da vide taj proces u stvarnosti. Bile su oduševljene – kazao je Pražen, otkrivajući kako, osim Červaru koji ga je potaknuo da se angažira na Veleučilištu, zahvalnost duguje i kolegi Olivariju, koji ga je poticao da ne odustane od visokoučilišne karijere kad je trebao proći izbor u zvanje, pa je u međuvremenu postao i predavač. Sada će, smije se, prometne teme i probleme, pa i one šibenske, rješavati istražujući i pišući znanstvene i stručne radove te projekte.

Neke i u suradnji s Olivarijem, jednim od najmlađih i, također, najbolje ocijenjenih nastavnika šibenskog Veleučilišta.

Potičem ih na pitanja

– Ja sam zapravo dobio nešto malo manje bodova od kolegice Ivane. Njoj su studenti dali 4,8507, a meni 4,8504! Predajem tehničke predmete na Prometu: tehničku mehaniku, fiziku, grafičke komunikacije, što je zapravo tehničko crtanje, osnove strojarstva te teoriju kretanja vozila. Prije sam radio u Tehničkoj školi te u tvornici aluminija "Ivanal", a na Veleučilište sam došao prije tri godine, kad su raspisali natječaj za četiri asistenta, među kojima i za strojarstvo. Javio sam se, prošao testove, ispite, a prije godinu dana napredovao sam u zvanje predavača – nabraja Olivari. Iza tog taksativnog niza krije se veliki trud da svoje znanje što bolje prenese studentima, a nadasve ljubav prema onomu što radi.

 

 


– Potičem studente da na predavanjima i konzultacijama pitaju sve što ih zanima. Iako, to ovisi i o generaciji. Dogodi se da jedne godine imate studente, dosta njih, koji redovito dolaze na konzultacije, a već sljedeće godine nije tako. Volim kad su studenti opušteni i da nema stresa. Premda, kad su ispiti, teško je izbjeći stres, ali volim da je što manji, jer mislim da i studenti onda pokažu više znanja. Ima jako dobrih studenata, ali i onih kojima ne leži to što studiraju. Ako bih morao istaknuti nekog od najboljih, među top pet bio bi kolega iz Krakova koji je došao na Veleučilište preko Erasmusa. Inače, može vam se dogoditi da bolje zapamtite lošijeg studenta, jer vam je sto puta dolazio na ispit i naprosto ste se više sretali od onih koji marljivo rade i sve to brzo prođu iz prve. Mora se paziti da vam vrijedni studenti ne ispadnu iz fokusa!

Višoj predavačici Ivani Kardum Goleš pak nije teško stvoriti ugodnu i opuštenu atmosferu na predavanjima, koju, poput svojih kolega, također smatra vrlo važnom za dobar rad i komunikaciju sa studentima. A i studenti nerijetko prvi probiju led kada kažu kako su profesoricu, prije nego u predavaonici, vidjeli na YouTubeu, gdje su je slušali kako pjeva sa svojom klapom.
– Kada sam u Zadru studirala talijanski i engleski, nisam ni pomišljala da ću ikada predavati. Više sam mislila da ću imati nekakav ured i biti poslovna žena, a završila sam u obrazovanju – smije se Kardum Goleš, a osmijeh rijetko skida s lica!
Štoviše, već joj je prvo radno mjesto bilo u jednoj šibenskoj srednjoj školi. Prije 13 godina na Veleučilište je došla kao vanjska suradnica, a u međuvremenu je radila i na Sveučilištu u Zadru. No, odustala je od toga, jer doma je najljepše, kaže, te se 2015. i zaposlila na Veleučilištu u Šibeniku.

 

– Nakon svih ovih godina rada u obrazovanju mogu samo reći da su mladi danas drukčiji. Ni bolji ni lošiji, nego jednostavno drukčiji. Zato im treba drukčije pristupati i zainteresirati ih za rad. Više su informirani, puno toga znaju, ali voljela bih da se znaju bolje izražavati. Valjda to iz mene progovara moj humanistički studij. Često sa studentima znam ići po gradu i glumiti vodiča. To je naša terenska nastava i zanimljiva je onima koji nisu iz Šibenika, ali i mnogima su odavde. Kad smo išli u samostan i vrt sv. Lovre, šibenski su studenti pitali: "Pa di je to?"

Ne voli, reći će, tlačiti studente, ali ih, ipak priznaje, stalno nagovara da putuju i iskuse kako se studira u drugim zemljama i gradovima. Možda i zbog toga što je koordinatorica programa Ceepus, koji traje tri tjedna, za razliku od Erasmusa, gdje studenti cijeli semestar provedu na razmjeni.


– Jedna je naša studentica radila u međunarodnom uredu Sveučilišta u Sevilli. Kad to stavi u svoj životopis, vrijedit će joj. Osim toga, tako stječete nova znanja, vještine, upoznajete ljude, druge kulture – navodi Kardum Goleš koja, iako prije nije ni sanjala o profesorskoj karijeri, danas drugo ne može ni zamisli. Iako se smije dok to govori, ozbiljno misli da je u tomu čak i dobra!
Štoviše, izvrsna. Zajedno s kolegama Praženom i Olivarijem. Potvrdili studenti!

 

 


Otključati brane


Studenti često znaju više nego što pokažu na ispitima, smatra Luka Olivari. Stres im je u tomu najveći neprijatelj jer ih blokira, a dobar profesor, onaj kojemu je stalo, zna kako pomoći studentu. Olivari otkriva svoj "recept" kako "otključati brane" i izvući znanje iz studenta.
– Ako je student ukočen, treba početi od pitanja na koje sigurno zna odgovor: "Aha, to ste vi! Koju ste srednju školu završili? Hoćete li raditi ove sezone? Na kojem ste koncertu bili?" I onda krenemo na ispitivanje gradiva – kaže Olivari.

12. svibanj 2021 13:16