Veleučilište u Šibeniku već godinama potiče izvrsnost svojih nastavnika i studenata, no osim primarne djelatnosti koja se, najkraće, svodi na uvođenje novih i jačanje postojećih studijskih programa, izvan kruga te visokoškolske ustanove o tome se malo zna.
Odnosno, ne zna se dovoljno. Svake se akademske godine, tako, nagrađuje najpopularniji i najbolji nastavnik po mišljenju studenata. Prošle je godine to bio Nado Grubić. Dvije godine zaredom tom je laskavom titulom počašćen i Ivica Poljičak, aktualni državni tajnik u Ministarstvu kulture. Tko će biti sljedeći laureat saznat će se uskoro - u siječnju.
Anketa među studentima je već provedena. Nagradom se, inače, potiču i nastavnici - autori najkvalitetnijih i najcitiranijih znanstvenih radova. Ni oni koji su ostvarili najveći profit po realiziranom projektu u suradnji s gospodarstvom ne ostaju "kratkih rukava", već se i njihov rad posebno valorizira. To, kaže Tanja Radić Lakoš, prodekanica Veleučilišta za nastavu, nisu velike nagrade, ali ljude vesele.
Kultura kvalitete
- Na taj način dokazujemo da prepoznajemo izvrsnost, simbolično odajemo priznanje najboljima i motiviramo ih. Osim nagrađivanja nastavnika, nagrađuju se i studenti. Sve to radimo kako bi razvili kulturu kvalitete. Imamo više programa nagrađivanja studenata, od dekanove nagrade koja podrazumijeva plaketu i novčanu nagradu, do nagrađivanja izvrsnih studenata koje stipendiramo. Ove godine dodijeljeno je pet stipendija u pojedinačnom iznosu od 10 tisuća kuna, a to nisu zanemariva sredstva. Vodimo računa i o studentima u stanju socijalne potrebe i studentima invalidima, a također treba spomenuti i Zakladu za studente koja je ove godine prvi put stipendirala jednog studenta - kaže prodekanica.
Za manje uspješne studente, kojima je potrebna dodatna potpora u učenju i svladavanju programa, razvijen je model mentorstva, odnosno voditeljstva. Uz nastavnike, takvim su studentima, dodaje Radić Lakoš, od pomoći i ponajbolji studenti kroz program demonstrature.
- Veleučilište usko surađuje i s Centrom za informiranje i savjetovanje o karijeri kako bi se potakle dodatne kompetencije studenata, a u te programe pomoći ubrajamo i psihološko savjetovalište. Našu društvenu ulogu ostvarujemo i poticanjem volontiranja naših studenata, programom cjeloživotnog obrazovanja. Ipak, od najveće nam je važnosti da oni sutra, nakon stjecanja diplome, pronađu radno mjesto i da za njega budu maksimalno osposobljeni. Veliku ulogu u tome bi imao naš Centar za razvoj karijera koji će, kao svoj projekt, Veleučilište u Šibeniku prijaviti najkasnije do 21. veljače iduće godine za sredstva iz EU fondova. Unutar Centra bi angažmanom našeg najkvalitetnijeg kadra osmislili poveznicu između studenata na praksi i poslodavaca. Konkretizirale bi se, zapravo, dodatne vještine koje poslodavci posebno cijene kod svojih zaposlenika, pa bi ih naši studenti razvili kroz svoju praksu i nadogradili kroz teoretska znanja.
Na pravom putu
Neovisno o tome što je bezuvjetnim nalazom državna revizija potvrdila da je Veleučilište, u smislu poslovanja, na pravom putu, visokoškolska ustanova dva puta godišnje samostalno provjerava kvalitetu poslovnog procesa, a kako kaže Frane Urem, prodekan za poslovanje, taj proces kontinuirano prati i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Pod "lupom" su studijski programi, ishodi učenja i svi segmenti rada.
- Stalno se dokazujemo, a samim time razvijamo se i napredujemo. Osim proglašenja najboljeg nastavnika, tako, u siječnju nas čeka i Oracle Academy dan, kad će na naše Veleučilište doći predavači iz cijele srednje i istočne Europe. Američka multinacionalna korporacija u području informacijskih tehnologija, naime, osnovala je Oracle Academy, organizaciju za promicanje računalnih znanosti u obrazovanju kako bi znanja, vještine i tehnologiju podijelila sa studentima diljem svijeta, pa tako i našima. Ponosni smo što je tako ugledna kompanija Veleučilište u Šibeniku izdvojila kao primjer dobre prakse, odnosno podudarnosti naših kurikuluma sa svojima - kazao je Urem.