-Šibenik je bio posljednji dalmatinski grad na obali oslobođen od fašista i njihovih domaćih pomagača i nije čudno da je upravo za Šibenik uz Knin vođena najveća i najkrvavija bitks za oslobođenje Dalmacije i Hrvatske. Od 68 tisuća stnovnika bivše općine Šibenik čak 21 posto sudjelovalo je u NOB-u. Dodamo li tome i one koji su odvedeni u logor, u raznim vidovima antifašističke borbe sudjelovalo je čak 35 posto stanovništva bivše općine Šibenik. Nažalost, 4752 osobe su poginule. Od toga 3025 u partizanima. Slava im! - kazao je Petar Mišura, dopredsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Šibenika, na obilježavanju 3. studenog 1944. dana oslobođenja Šibenika u Drugom svjetskom ratu, njegove 73. obljetnice, ispred spomen kosturnice na Kvanju.
Šibenik, istakao je Mišura, i danas baštini slavnu antifašističku prošlost. 'Dokaz tome je i naš muzej pobjede. Unatoč raznim revizionističkim pokušajima, bez obzira dolazili oni iz Beograda ili Siska, koji svako malo dođu sa strane u naš grad, Šibenik je bio, jest i ostat će antifašistički grad.'
Vijence ispred spomen obilježja, osim Udruge anatifašista, predvođene predsjedenikom Zoranom Restovićem, položili su i predstavnici SDP-a, predvođeni Tončijem Restovićem te grada Šibenika, dogradonačelnici Danijel Mileta i Paško Rakić.
Spomenik je okićen i "crvenim karanfilima ponosa" kojima je odana počast svim poginulim u narodno – oslobodilačkoj borbi. Proslavu dana oslobođenja – koji je, ponovio je to Zoran Restović, trebao ostati i Dan grada Šibenika – ove je godine uveličao i avion koji je u preletu iznad grada bacio letke s čestitkom građanima na 73. godišnjici oslobođenja.
Za poslijepodne, u 17,30 sati u Muzeju pobjede, najavljeno je otvaranje izložbe 'Godinu dana muzeja'.
- U njoj ćemo prezentirati jedan dio dokumentacije o posjetiteljima, dio iz knjige dojmova i na taj način se podsjetiti protekle godine, a nakon toga će, uz prigodno slovo, uslijediti druženje antifašista– najavio je Restović.